GDJE služe kazne za zločine?

Svi ratni zločinci žele kaznu odslužiti u Norveškoj, a neki se čak i žale da su im ugrožena ljudska prava

Autor

mo

Iako je Radovana Karadžić krivim proglasio Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), on svoju kaznu neće odslužiti u Den Haagu, budući da MKSJ nije zatvor. Gdje će onda Karadžić služiti doživotnu kaznu? Na stranicama Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove stoji da bi 70-godišnji Karadžić kaznu mogao odslužiti u državama članicama UN-a koje su potpisala ugovor i pristale primiti osuđenike MKSJ-a.

21.03.2019. u 22:20
Ispiši članak

Države koje su to učinile su: Norveška, Švedska, Finska, Danska, Estonija, Velika Britanija, Belgija, Njemačka, Poljska, Francuska, Austrija, Italija, Španjolska i Portugal. Međutim, budući da u državi koja će ga preuzeti mora postojati mogućnost izricanja doživotne kazne zatvora, Karadžić kaznu neće moći odslužiti u Norveškoj, Estoniji, Poljskoj i Portugalu.

Svi bi u Norvešku

Na rang-listi najpoželjnijih zatvorskih odredišta bez konkurencije je sjever Europe. Svi haaški zlotvori bi, da se njih pita, kaznu služili u Norveškoj, ali rijetkima se posreći kao Radomiru Kovaču ili Sredoju Lukiću, oficirima Vojske Republike Srpske. U norveškim zatvorima čuvari nisu naoružani, osuđenici su u vlastitoj civilnoj odjeći i sami raspolažu ključevima ćelija, a za poslove koje rade mogu zaraditi i desetak dolara dnevno. 

U Norveškoj je prije nekoliko godina otvoren i prvi ekološki zatvor na svijetu, gdje se isključivo zdravo jede i reciklira. Slično je i sa zatvorima u Danskoj i Švedskoj. Tamo u ćelijama imaju TV, računala, pa čak i klime, jer se na svakog zatvorenika troši i više od 500 dolara dnevno.

U njemačkim zatvorima kaznu odslužuju glavni operativci srebreničkog genocida Ljubiša Beara i Vujadin Popović, te zapovjednik romanijskog korpusa Stanislav Galić zbog zločina nad Sarajevom. Svaki četvrti zatvorenik u njemačkim zatvorima priznao da je barem jedanput mjesečno bio premlaćen ili seksualno zlostavljan. 

Srbijansko vodstvo više puta je tražilo od suda u Den Haagu da srpskim državljanima koji izdržavaju zatvorske kazne u "neodgovarajućim" uvjetima omogući da ostatak kazne provedu u srpskim zatvorima, uz stalni nadzor Mehanizma.

I izvršitelj naređenja Biljane Plavšić i Radovana Karadžića, Ratko Mladić tako je tražio da svoju kaznu doživotnog zatvora služi u Srbiji. Kada bi Mladiću bila dopuštena ova opcija, vjerojatno bi završio "zatvoren" na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu. U ožujku 2017. godine Rusija je obavijestila Haški sud da je spremna pružiti smještaj i medicinski tretman Mladiću. Taj prijedlog u Haagu su odbacili. 

Plavšićka kaznu odslužila u švedskom dvorcu

Biljana Plavšić kao jedan od arhitekata zločinačkog pothvata velikosrpskog genocida i etničkog čišćenja nesrpskih naroda u BiH u Haagu osuđena je na 11 godina zatvora, nakon što je priznala krivnju za zločine protiv čovječnosti i etničko čišćenje.

"Bilo bi najbolje kad bi istočna Bosna bila očišćena od Muslimana. Kad kažem očišćena, ne želim da me netko shvati doslovno i pomisli na etničko čišćenje. Oni zakače etiketu etničkog čišćenja savršeno prirodnom fenomenu i onda to nazivaju ratnim zločinom.", govorila je Biljana Plavšić u rujnu 1993. godine. Hvalila je i izvršitelje svojih genocidnih ideja:  "Kad sam vidjela što je Arkan napravio u Bijeljini, odjednom sam shvatila da su sve njegove akcije takve. Rekla sam, 'Ovdje stoji srpski heroj'. On je pravi Srbin, baš onakav kakvog trebamo.", rekla je Plavšić, 1996. godine. 

Međutim tužbu za genocid tužilaštvo je odbacilo jer sudu ovakve izjave nisu bile dovoljan dokaz kako bi je optužile i za to nedjelo. 

Plavšićka je zatvorsku kaznu od 11 godina, minus vrijeme provedeno u kućnom pritvoru, odslužila u Švedskoj u ženskom zatvoru Hinseberg. Iz tog zatvora pobjegla je samo jedna osoba. Razlog za to nije nekakva visoka sigurnost nego jednostavna činjenica da boravak u takvom zatvoru ima sva obilježja ljetovanja, a ne kazne. 

Glavna zgrada Hinseberga je u biti vila okružena prekrasnim drvoredima, s pastoralnim pogledom na obližnje jezerce. Prava lokacija za snimanje kakvog filma ili serije o plemićkim obitiljema. Uz 97 luksuznih bungalova, kakvih se ne bi posramili ni neki hoteli, a u kojem su smještene zatvorenice, zatvor posjeduje vlastitu saunu, solarij, sobu za masažu i ograđeni dio za jahanje. Zatvorenice naravno mogu šetati po travnjacima zatvora u ležernoj odjeći, a konji, koje zatvorenice mogu jahati ako žele, kao u nekoj engleskoj televizijskoj seriji, slobodno pasu na maloj livadi uz šetalište. Baš lijepi pastoralni ugođaj dostojan velikosrpskog ideologa i osobe koja je poticala na genocid i naređivala i odobravala etničko čišćenje. 

Biljana sad 'platno beleše' malo u Beogradu, malo u Banjoj Luci kako joj se već da, okružena svojim najmilijima.

Krajišnik kaznu odlužio u Velikoj Britaniji u odjelu s muslimanima

Ništa gore nije prošao ni Momčilo Krajišnik, bivši predsjednik Skupštine Republike Srpske. Svoju zatvorsku kaznu služio je  u Velikoj Britaniji u zatvoru kojeg popularno zovu Palača čudovišta. On je u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala proveo osam i po godina – od travnja 2001. godine kada je uhapšen na Palama. Krajišnik je pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima i Hrvatima u BiH 1992. godine te osuđen za deportacije, prisilno premještanje i progon nesrba u BiH.

Zbog toga je zatvorskim čuvarima dan naputak da se pobrinu da Krajišnik ne izazove rasnu mržnju jer je bivši predsjednik parlamenta bosanskih Srba stavljen u ćeliju u krilu zatvora u Sjevernom Yorkshireu u kojem su se nalazili i muslimanski zatvorenici. Krajišnik je iz ćelije izlazio samo po hranu, a ostalo vrijeme provodio je čitajući. I on nakon odluženja kazne odmara u Republici Srpskoj. 

Martić svoj zatvor smatra neodgovarajućim, jer nema vlastiti tuš?!

Milan Martić nekadašnji načelnik policije u Kninu, a zatim ministar unutarnjih poslova samozvane SAO Krajine, te predsjednik samoproglašene RSK osuđen je na 35 godina za ratna zlodjela u Škabrnji i zapovijed da se raketira Zagreb u svibnju 1995. kada je stradalo sedmero civila, a 214 ih je ranjeno. Određeno je da služi kaznu u Estoniji i u estonskom je zatvoru od lipnja 2009. godine. Međutim Martić je izrazio nezadovoljstvo uvjetima svog zatvora i zatražio premještaj. 

Naime, izgleda kako se Martić nadao skandinavskim zatvorskim uvjetima u toj baltičkoj zemlji, poput vlastite ćelije veličine najmanje devet četvornih metara, tuša i sanitarnog čvora u ćeliji, TV uređaja, hladnjaka i adekvatne zdravstvene zaštite.

Martić se žalio kako mora dvije godine čekati na pregled stomatologa te je zbog svega toga zatražio i premještaj u neke druge zemlje poput Danske, Belgije, Norveške, Švedske, Velike Britanije, Francuske ili Njemačke. 

I višegradski krvnik žalio se kako mu krše ljudska prava

Međutim Martić nije usamljen u estonskim zatvorima. Kazne tamo služe još dvije srpske perjanice iz ratova devedesetih: višegradski krvnik Milan Lukić služi kaznu doživotnog zatvora, a Dragomir Milošević, krvnik Sarajeva, 35 godina.

Lukić se kao i Martić žalio da ga noću psihički 'muče svjetlom' i da mu ne daju ništa raditi, jer je ocijenjen kao prerizičan. Eto i takva su vremena došla da se jedan ratni zločinac i ubojica što je u Višegradu spalio nekoliko kuća s gotovo 150 u njima zatočenih živih ljudi višekratno žalio upravi 'kazamata' na kršenje vlastitih ljudskih prava. Spaljeni i ubijeni u Višegradu nisu imali pravo žalbe. 

Srbijanski zločinci u zatvoru uče strane jezike i slikaju 

U puno boljim uvjetima kaznu služi bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Nebojša Pavković koji u Finskoj slobodno šeta po zatvorskom krugu, slika, igra nogomet, uči engleski i finski, te svakodnevno s obitelji razgovara preko skypa i telefona. 

U Poljskoj, kazne od 20 i 35 godina odrađuju Sreten Lukić i Radislav Krstić, standardi smještaja nisu najprestižniji, ali, navodno, u zatvorima vladaju mir i red, a zločinci imaju mogućnost i zaraditi koji zlot.

Bivši zapovjednik Drinskog korpusa vojske bosanskih Srba (VRS) Radislav Krstić, kojega je Haški sud 2004. godine pravomoćno osudio na 35 godina zatvora zbog sudjelovanja u masakru u Srebrenici 1995., prebačen je 2014. godine u Poljsku na izdržavanje kazne. Godinu ranije Krstić je odbio svjedočiti u obranu Radovana Karadžića, tvrdeći da mu narušeno zdravlje to ne dopušta.

Krstić je u Poljsku prebačen iz Britanije, gdje su ga 2010. napala trojica zatvorenika u zatvoru visoke sigurnosti Wakefield na sjeveru Engleske, nakon čega je bio hospitaliziran. Iz Haaga je u Britaniju prebačen 2004. godine.

Snage generala Krstića pomogle su organizirati ubijanje tisuća muškaraca i adolescenata Bošnjaka u najgorem pokolju u Europi od Drugog svjetskog rata.

Hrvati na odsluženju kazne se nisu žalili na uvjete

Mladen Naletilić, bivši zapovjednik tzv. Kažnjeničke bojne Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Vinko Martinović, zapovjednik Antiterorističke postrojbe "Mrmak" iz sastava Kažnjeničke bojne, osuđeni su 31. ožujka 2003. na 20 i 18 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja ratnog prava i običaja i teških povreda Ženevskih konvencija počinjenih protiv Bošnjaka na području općina Mostara i Jablanice od travnja 1993. do siječnja 1994. godine, tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u BiH.

I Županijski sud u Zagrebu proglasio je krivim bivšeg zapovjednika tzv. kažnjeničke bojne HVO-a Mladena Naletilića Tutu za poticanje na ubojstvo Damira Brekala 1995. u Širokom Brijegu. Osuđen je na 3,5 godine zatvora, u što će mu biti uključene 2 godine koliko je proveo u pritvoru krajem 90-ih godina. Po istoj optužnici Naletilić je oslobođen krivnje za otmicu Roberta Nosića u Ljubuškom 1993. godine.

Zbog zločina u Ljubuškom i Širokom Brijegu Naletilić je na hrvatskoj granici uhićen još 1997., gotovo tri godine prije predaje Haškom sudu na kojem je u međuvremenu osuđen pa pušten iz zatvora sredinom veljače 2013., nakon odslužene dvije trećine 20-godišnje kazne.

Tužiteljstvo ga je teretilo da je s 50-ak pripadnika Kažnjeničke bojne u studenom 1993. upao u policijsku postaju u Ljubuškom, razoružao stražare i načelnika postaje kako bi Nosića, kojega je smatrao odgovornim za smrt jednog pripadnika Kažnjeničke bojne, odveo u Mostar. 

Pripadnik hercegovačkog HOS-a Nosić kasnije se vodio kao nestala osoba iako je prema medijskim natpisima ubijen ubrzo nakon otmice. 

U optužnici se Naletilića teretilo i za zlostavljanje Brekala u Duhanskoj stanici u Širokom Brijegu 1995. Brekalo, koji je prije stupanja u HVO-u bio poznat pod kao Amir, u međuvremenu je također zbog ratnog zločina bio zatvoren u Zenici.

Naletelić je kaznu odslužio u rimskom zatvoru Rebibbia. U siječnju 2012. pušten je iz talijanskog zatvora, a zatim uhićen na granici Hrvatske i BiH jer je Županijski sud u Zagrebu izdao tjeralicu zbog sumnje na pokušaj ubojstva. 

Martinović je kaznu zbog zločina nad Bošnjacima u zapadnoj Hercegovini 1993. i 1994.godine također odslužio u talijanskim zatvorima. 

Dario Kordić kaznu je odslužio u Austriji, Ivica Rajić, Drago Josipović i Vladimir Šantić u Španjolskoj, Anto Furundžija u Finskoj, a Miroslav Bralo još izdržava kaznu u Švedskoj. Članovi Haške šestorke Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić mogli bi odslužiti ostatak kazne u Hrvatskoj. 

Međutim s obzirom na to da im je svima osim Jadranku Prliću kojem je ostalo šest godina kazne, ostalo tek nekoliko mjeseci do odsluženja dvije trećine kazne, a zatim i puštanja na slobodu, izdržavanje kazne možda dovrše i u Haškom sudu.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.