KAKO BI UOPĆE IZGLEDALA SUČELJAVANJA?

SVI PREDSJEDNIČKI KANDIDATI Nakon novih objava, evo tko sve sudjeluje u utrci za Pantovčak

Autor

Rafael Jurčević

Pretkampanja za predsjedničke izbore se u posljednjih mjesec dana poprilično "zahuktala" te ulazi u svoju posljednju fazu prije službene kampanje s kandidatima koji su uspjeli skupiti više od 10 tisuća potpisa.

18.10.2019. u 15:16
Ispiši članak

Najizrazitiji favoriti na predstojećim predsjedničkim izborima su za razliku od ostalih kandidata već ranije bili poznati bili prepoznati u javnosti kao mogući kandidati na izborima.

Iako je aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović među zadnjima službeno najavila kandidaturu, a neslužbeno već za vrijeme proslave Dana pobjede u Kninu, javnost je već ranije otprilike bila sigurna u to kako će predsjednica krenuti u osvajanje drugog mandata. Mali pad u anketama, špekulacije o pozicijama u Europskoj komisiji i navodni sukob s vrhom vodstva HDZ-a nisu ni u jednom trenutku ozbiljnije dali pomisliti kako će se predsjednica odreći drugog predsjedničkog mandata bez borbe.

Drugi izraziti favorit na izborima Zoran Milanović jedan je od kandidata koji je najranije ušao u utrku. O Milanoviću kao potencijalnom kandidatu se pričalo mjesecima ranije, a dobar rezultat stranke na izborima za Europski parlament i pozitivan stav bivših koalicijskih partnera SDP-a potvrdili su bivšem premijeru "ulaznicu" za predsjedničke izbore.

U utrku je rano krenuo i Miroslav Škoro. Iako je Škoro zapravo najveće iznenađenje jer bi rijetko tko rekao prije godinu dana kako će taj popularni pjevač biti potencijalni predsjednik, Škoro je već u samom početku stekao dobar start. Medijski napisi o mogućoj Škorinoj kampanji, motivirani dobrim dijelom i uspjehom komičara Zelenskija u Ukrajini i HRT-ova anketa, pokazali su kako velik dio javnosti blagonaklono gleda na njegovu moguću kandidaturu. Škoro i dalje raste u anketama, a hoće li to biti dovoljno za drugi krug, predstoji nam vidjeti.

Bivši ministri, čelnici stranaka, ekonomisti...

Kandidate koji značajno zaostaju za vodećim trojcem predvodi bivši sudac Mislav Kolakušić, za kojeg se također znalo i prije izbora za Europski parlament da će ući u utrku za Pantovčak. Kolakušić je u samoj kampanji za Europski parlament najavio i izlazak na parlamentarne izbore, ali izrazio je želju za pozicijama predsjednika, premijera, ministra unutarnjih poslova, pravosuđa itd.  Ivan Pernar je s druge strane ušao u utrku nakon raspada Živog zida, dok je Dejan Kovač postao nestranački kandidat s podrškom HSLS-a znatno kasnije od većine ostalih kandidata, ali je sudeći po rezultatima posljednjih anketa značajno napredovao u odnosu na najbliže konkurente.

Svoje kandidature su istaknuli i bivši Mostovi ministri Tomislav Panenić i Vlaho Orepić, dok je saborski zastupnik, koji je također nekada pripadao Mostovom klubu zastupnika, Marko Vučetić također već prošle godine najavio kandidaturu, ali izgleda kako od nje ipak neće biti ništa. Od ranije je u utrci i kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović, a nakon poraza na europskim izborima u utrku se ipak uključila i Dalija Orešković. Svoju kandidaturu je istaknuo i bivši čelnik HSP-a i veteran političke scene u Hrvatskoj Anto Đapić. Đapić je zanimljivo jedan od rijetkih kandidata s desnog dijela političkog spektra koji ima šanse uzeti dio glasova Škori i Grabar-Kitarović, dok se većina desnice ipak okupila oko Škore i Grabar-Kitarović.

Spominjale su se kandidature i Dejana Jovića i Ante Nobila, koji su mogli potencijalno uzeti dio glasova Milanoviću na ljevici, no izgleda kako od tih kandidatura također neće biti ništa.

Niz zanimljivih mogućih kandidatura

U predsjedničkoj utrci su i bivši potpredsjednik Vlade i diplomat Ante Simonić, bivši suradnik Dobroslava Parage Goran Jurišić, publicist i diplomat Antun Babić, predsjednik Braniteljsko domoljubne stranke Darko Oreč, a o kandidaturi je razmišljao i stečajni upravitelj Ivan Rude, koji se poslije ipak nije oglašavao u javnosti. Kandidaturu je najavio Josip Juretić koji je široj javnosti poznat od veljače, kada je kroz Zagreb nosio lijes pokriven hrvatskom zastavom želeći pokazati da ova država više ne postoji, a predsjedničku kampanju je najavio i redatelj Milan Bandić, koji je javnosti bio poznatiji pod prijašnjim imenom Dario Juričan i filmovima o Ivici Todoriću i Miroslavu Kutli. Čak je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić više puta neslužbeno davao do znanja kako bi se mogao kandidirati na izborima, no moguće je da se to više radi o političkim pritiscima i odmjeravanjima snaga unutar vladajuće koalicije, nego o stvarnoj želji.

Najzanimljiviji mogući kandidati su svakako Ava Karabatić i Ante Pavlović. Starleta, sudionica reality showova i po svojim riječima profesorica talijanskog, latinskog jezika i rimske književnosti koja se ostvarila kao spisateljica, slikarica i glumica sada želi postati predsjednica. Karabatić je definitivno izazvala najviše pozornosti od same najave kandidature u toplesu, a o njoj je pisao i svjetski poznati medij RT.

S druge strane, Pavlović je svakako među najosebujnijim kandidatima u povijesti mlade hrvatske demokracije. Kontroverzni "kiropraktičar" osuđivan zbog zlostavljanja po svemu spada uz bok kandidatima koji su lažirali potpise ili čak tvrdili da ih podržavaju pokojni hrvatski velikani.

Hoće li se srušiti rekord po broju predsjedničkih kandidata?

No, ipak treba podsjetiti kako će se prikupljanjem 10 tisuća potpisa broj kandidata značajno smanjiti. Velik broj nabrojanih kandidata će imati problema u skupljanju potpisa pa će biti zanimljivo pratiti koliko će na kraju biti službenih kandidata. Zasad je najviše bilo kandidata na izborima 2005. godine kada ih je bilo čak 13, a četiri godine poslije bilo ih je 12.

Ako broj kandidata bude ponovno veći od 10, bit će zanimljivo pratiti na koji način će se osigurati sučeljavanja kandidata. Predsjednički kandidati sa slabijim rejtingom su i na ranijim izborima upozoravali kako mediji preferiraju vodeće kandidate, a mediji su po pravilu odgovarali kao javnost zanimaju samo favoriti te da im je svakako praktičnije i lakše organizirati sučeljavanja s dva ili maksimalno tri kandidata. Ovog puta se javnosti obratio i kandidat HSLS-a Dejan Kovač koji je putem Faceboka prozvao Milanovića zbog "privatiziranja" izbora nakon što je SDP-ov kandidat pozvao Grabar-Kitarović na sučeljavanje te je s tim ponovno otvorio temu medijskog praćenja izbora.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.