Svi govore o velikom uspjehu, no Hrvati neće baš dobro proći: 'Zagreb mora snažnije utjecati'

"Danas ćemo preporučiti Vijeću da otvori pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, a najava je popraćena pljeskom zastupnika. O toj preporuci u sljedeći utorak odlučivat će Vijeće za opće poslove. Novinar Večernjeg lista BiH Zoran Krešić ovu je vijest nazvao nagradom za ostvareni napredak u BiH.

"To je rezultat prije svega dogovora političkih predstavnika Hrvata, Bošnjaka i Srba. I manje utjecaja međunarodnih 'sponzora' koji su se trudili otežati domaćim akterima dogovor. A nisu bili samo oni s 'malignim utjecajem' s istoka, nego i pojedini sa Zapada. Svejedno, na kraju su ipak shvatili  kako je važnije BiH usmjeriti prema Europskoj uniji nego pak realizirati svoje mikro ciljeve poput obračuna s Miloradom Dodikom", rekao je za portal Direktno.

Istaknuo je ulogu hrvatskih političara i dužnosnika iz BiH. "Ponajprije predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto i njezina tima, među kojima je  najvažnija bila uloga ministra pravosuđa Davora Bunoze čija se inovativnost pokazala ključnom za donošenje Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Ovaj će korak za BiH biti najvažniji od Daytona do danas", poručio je.

Since we granted candidate status, Bosnia and Herzegovina has taken impressive steps towards us.

Today the College will decide to recommend to the Council to open accession negotiations with BiH.

Their future lies in our Union. pic.twitter.com/ECFwbnEp7u

— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) March 12, 2024

Postoji rizik za Hrvate u BiH

To bi, nada se Krešić, trebalo značiti i manje uplitanja međunarodnih sponzora (tutora) BiH koji se prema ovoj zemlji, njezinim narodima i vlastima ponašaju kao prema djetetu s posebnim potrebama. "S druge pak strane nadam se da će domaće vlasti preuzeti stvar u svoje ruke, a na međunarodnom planu da će se BiH postupno odvajati od zone utjecaja Rusije, Turske...", rekao je. Istaknuo je da će sva područja biti najteža za riješiti.

"Za BiH će problem predstavljati uopće vođenje pregovora s EU iz prostog razloga što zemlja ima tri razine vlasti, državnu, entitetsku i županijsku. To u suštini znači da će primjerice o financijskim pitanjima suglasnost morati dati najmanje 13 ljudi (državni, dva entitetska i deset županijskih)", rekao je za naš portal. Kazao je, također, kako bez Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića BiH ne bi bila na pragu otvaranja pregovora s EU. Zapravo se time, ističe, pokazalo kako su BiH i ovdašnji Hrvati strateški i nacionalni interes Zagreba i jedna od najvažnijih pobjeda ona vanjskopolitičkome planu.

Von der Leyen udarila šakom o stol: Ova vijest će oduševiti naše susjede

"No, nije put prema EU bez rizika. Za Hrvate u BiH ovaj je proces riskantan jer Europska komisija inzistira na uklanjanju power-sharing deala iz Daytona s jasnom ulogom konstitutivnih naroda u vlasti. S obzirom da su u oba entiteta u manjinskim položaju odnosu na Srbe i Bošnjake, Zagreb mora još snažnije utjecati i modelirati rješenja u Europskoj komisiji kojim bi Hrvati postali politička manjina kao kolateral članstva u EU", zaključio je Zoran Krešić.