Sveučilište Oxford: Hrvatska ima najstrože mjere u Europi; Beroš: Pažljivo balansiramo, krenuli smo na vrijeme

Istraživanje OxCGRT za sada ne odgovara na pitanje je i kako broj zaraženih vezan za te mjere, već kontiruirano prati reakcije svjetskih vlada i uvođenje mjera za kontrolu širenja zaraze i broj oboljelih pretočen u tzv. indeks strogosti te u stopu odnosa rizika i strogosti mjera.

U istraživanju se uzima u obzir 11 kategorija: datum zatvaranja obrazovnih institucija, uvođenja restrikcije za razne poslove, otkazivanje javnih događaja, ukidanja javnog prijevoza, informacijska kampanja za građane, ograničenje za kretanje unutar države, kontrole međunarodnog prometa, uvođenje fiskalnih ze monetarnih mjera, ulaganje u zdravstvo te u razvoj cjepiva.

U četvrtak, 26. ožujka, Hrvatska broji 495 potvrđenih zaraza Covidom - 19 te tri smrti.

Hrvatska je vrlo rano zatvorila škole, igrališta, zabranila javna okupljanja, zatvorila kafiće, restorane i sve trgovine koje ne prodaju stvari neophodne za život, javni prijevoz je obustavljen. Apelira se na građane da ostaju kod kuće, neki dijelovi zemlje, poput Murtera, stavljeni su u karantenu.

Dok je Hrvatska u vrhu, neke države, poput SAD-a, gdje se očekuje eksplozija zaraze, te Velika Britanije i Kanada, ispod su srednje linije strogosti mjera.

Beroš: Mjere su uvedene na vrijeme

Ovu analizu komentirao je i ministar zdravstva Vili Beroš u RTL-u Danas kazavši kako je Hrvatska zbog svega u europskom vrhu.

"Naši dosadašnji rezultati pokazuju da smo među zemljama koje imaju sporiji rast broja oboljelih. Mislim da su mjere uvedene na vrijeme i vrlo pažljivo balansirane. Ne bih rekao da su među najrestriktivnijima, ali iz dana u dan procjenjujemo njihovu važnost i učinak. Za sutra smo najavili određeno smanjivanje tih mjera koje se odnose na dućane oko tržnica da bi omogićili opskrbu jer život ne smije i neće stati. Moramo pažljivo balansirati između očuvanja normalnih životnih tokova i mogućnosti da se infekcija i dalje širi", kazao je, a objavljuje Večernji list.