OMILJEN JE

Svećenik htio u Legiju stranaca pa stao u obranu Hrvatske: 'Osim molitve trebala mi je puška'

Autor

bl

Među brojnim hrvatskim braniteljima koji su išli u rat bio je i katolički svećenik don Miljenko Babaić koji se kao dragovoljac Domovinskog rata u obranu zemlje uključio na otoku Mljetu gdje je te 1991. godine obnašao službu župnika. Svoj ratni put nastavio je u 163. dubrovačkoj brigadi, a u Jugoslaviji je čak i služio zatvorsku kaznu zbog svojih političkih stavova.

12.10.2024. u 11:08
Ispiši članak

Dugogodišnji vojni kapelan HV-za Južno bojište, a danas župnik Župe Sv. Ilara u Mlinima u Župi dubrovačkoj je demobiliziran nakon operacije 'Oluja' i oslobođenja okupiranih područja Hrvatske. Na stranici "Dogodilo se na današnji dan - Domovinski rat" stoji kako je on od malih nogu sanjao slobodnu Hrvatsku te za vrijeme služenja JNA upao u probleme zbog svojih stavova. Naime, nakon godinu dana služenja vojnog roka osuđen je na 18 mjeseci zatvora od kojih je šest proveo u samici i izolaciji.

Kako navodi spomenuti portal, u optužnici je između ostalog stajalo kako je rekao da bi radije u hrvatskoj državi jeo rižu nego najbolje meso u Jugoslaviji. Nakon kazne je vraćen na na služenje vojnog roka u Vršac u Srbiju. Nakon JNA otišao je u Njemačku gdje je vježbao kako bi bio spreman za obranu Hrvatske. Razmišljao je i o polasku u Legiju stranaca, ali nije prošao zbog vida ni moralnih pitanja. Završio je teologiju na katoličkom sveučilištu u Bavarskoj te je 1987. zaređen u dubrovačkoj katedrali.

Početkom '90-ih godina na Mljetu je sudjelovao u osnivanju Hrvatske demokratske zajednice, a JNA je imala vojarnu u mjestu koje je obuhvaćala njegova župa, što je svakako otežavalo sigurnosno stanje. Taj otok je bio i jedno od glavnih uporišta JNA, a na Mljetu je 1992. godine čak održana svečana prisega hrvatskih vojnika koje je don Miljenko tom prilikom blagoslovio. Nakon Mljeta odlazi u Župu dubrovačku.

FOTO: Zeljko Tutnjevic / CROPIX

'Mi smo se branili'

Jednom prilikom odgovorio je na pitanje o njegovom ratnom putu i činjenici da je kao svećenik nosio oružje, odgovorio je kako se već bio dogodio masakr u Borovu Selu, zločin u Ćelijama i drugdje… "Držao sam vjeronauk i nisam se htio povući. Smatrao sam da činim grijeh, ako bih pustio da se izvrši genocid nad tom djecom o kojoj sam brinuo. Mogao sam sklopiti ruke i moliti, a oni neka ih kolju. Meni je tu trebala puška i bio sam s puškom, s braniteljima i branio našu djecu. Oni su napali Hrvatsku, a mi smo se branili. Nismo ni korak otišli da bi nekome nanijeli zlo, nismo nikoga mrzili niti napadali", odgovorio je tada.

Mislili su da je krenuo noćni napad na Bogdanovce: 'Ujutro smo vidjeli kakva se tragedija dogodila'

"Primljen sam u 163. dubrovačku brigadu kao vojni svećenik. S vojskom sam nerijetko bio na prvoj crti. Za to vrijeme nisam se spuštao u župu nego sam, kako sam mogao, pomogao na prvoj crti", rekao je don Miljenko Babaić. A da je zaista nije gledao na vjeru i naciju pokazuje i činjenica da je na jugu Hrvatske zaštitio lokalne Srbe koji su ostali živjeti u Hrvatskoj.  "Uzeo sam oružje i stao u obranu tih ljudi i od nadležnih tijela tražio da ih zaštite. Oni su noćili kod mene u župi, i danas smo ostali prijatelji", rekao je don Miljenko Babaić.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.