Tko je kriv

Svađa starih prijatelja Milanovića i Vujčića oko švicaraca

Autor

Direktno.hr

21.01.2015. u 09:00
Ispiši članak

Slučaj podivljalog švicarskog franka podigao je na noge cijelu državu, ne samo oko 60.000 građana koji imaju kredite u švicarcima, već i Vladu, oporbu, bankarski sektor, kao i čelnu instituciju Hrvatsku narodnu banku.

Naime, Vlada je na telefonskoj sjednici donijela odluku o zamrzavanju tečaja švicarskog franka na 6,39 kuna idućih godinu dana, a izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju poslala u hitnu saborsku proceduru. Tim se zakonom reguliraju prava građana kao potrošača za kredite do milijun kuna, što bi značilo da će se zamrzavanje tečaja odnositi samo na građane, ali ne i na tvrtke.

Premijer Milanović promptno se susreo s predstavnicima udruge Franak te ih pozvao ih na strpljenje, uz obećanje da će naći trajno rješenje problema. Milanović je brzo reagirao na sveopću paniku, ali pritom prebacujući problem na- Hrvatsku narodnu banku. Tečaj franka malo je oslabio, na 7,57 kuna, ali ukoliko se u kratkom roku ne vrati na odnos od prošlog tjedna, procjenjuje se da će banke izgubiti najmanje 400 milijuna kuna. Banke se također pokušavaju izvući iz užarene situacije i traže da se krene u brzu konverziju kredita na način da se trošak podijeli s državom i dužnicima.

No, iz HNB-a su poručili da nemaju mandat ni za zamrzavanje tečaja franka, ali ni za donošenje odluke o konverziji kredita iz švicarskog franka u kune na bilo koji datum.

Vujčićevo distanciranje

Donedavno bliski prijatelji, koji su se godinama privatno družili, zajedno s moćnim poduzetnikom Emilom Tedeschijem, a i zajedno ljetovali, sada su se očito našli na suprotstavljenim stranama. Naime, Vujčić ne dijeli Milanovićev optimizam da je riješio problem i najavio je kako će izaći s konkretnim brojkama i stavom središnje banke o posljedicama i učincima svake od varijanti koje su se spominjale ovih dana, a posebno konverzije, tako da ih saborski zastupnici mogu uzeti u obzir kad budu donosili odluku.

Guverner tvrdi da bi operacija pretvaranja kredita iz švicarskog franka u kune odnijela tri milijarde eura deviznih pričuva HNB-a, što povlači za sobom daljnji pad kreditnog rejtinga, rast premije rizika za državu i snažan pritisak na tečaj kune prema euru. Čim se počela spominjati mogućnost konverzije franka, javili su se i brojni zagovornici ukidanja devizne klauzule na sve kredite u stranim valutama, što bi, međutim, slomilo financijski sustav i odvelo zemlju u kaos. Banke su već nakon prvih najava isticale kako je jednogodišnje zamrzavanje tečaja u suprotnosti s dogovorom postignutim s Ministarstvom financija.

„Prema financijskom efektu za dužnika rješenje banaka vrlo je slično premijerovu prijedlogu, ali ta su dva rješenje suštinski različita jer država najavljenim prijedlogom izravno i retroaktivno zadire u privatno-pravne poslovne odnose, što je uistinu ustavno upitno“, tvrdi HUB i ostavlja mogućnost da se obrati Europskom sudu pravde.

Banke su, naime, predložile zamrzavanje rata na tri mjeseca tijekom kojih treba naći trajno rješenje, a sljedeća tri mjeseca rate bi ostale zamrznute zbog provedbe rješenja. Također, banke su predložile da trajno rješenje uzme u obzir socijalne razlike među dužnicima, odnosno, da se znatnije pomogne onima koji su zaista ugroženi. Udruga Franak i dalje tvrdi da banke nemaju dugove u francima, no HNB to opovrgava.

Božo Prka: Iznenađeni smo jednostranom odlukom Vlade

Trošak zamrzavanja tečaja na 12 mjeseci iznosit će oko 60 do 70 milijuna eura za sedam banaka koje imaju u portfelju kredite u švicarskim francima. Za PBZ, kojemu su ovi krediti 6,5 posto portfelja, to je oko šest do sedam milijuna eura. Banke će podnijeti teret tečajne razlike zbog Vladine odluke, nije pitanje možemo li apsorbirati šok, nego što poslije?

Iznenađeni smo jednostranom odlukom Vlade, propuštena je povijesna prilika za dogovor. Banke su bile benevolentne za rješavanje ove situacije. Sada imamo prolongiranje i smatram da je odluka Vlade čak protuustavna, eksproprijacija privatnog vlasništva. Žao nam je i što će se problem prenijeti u novi izborni ciklus. no, svejedno smo otvoreni poželi li se Vlada vratiti za pregovarački stol kako bismo našli dugoročno rješenje – kazao je Božo Prka, predsjednik uprave PBZ-a.

Lalovac: Hoće li se ljudi ubijati zbog kredita?

Ministar financija Boris Lalovac smatra kako će se u sljedećih nekoliko mjeseci pronaći rješenje. Njime bi se napravio kompromis i pomirili svi interesi.

''Vlada ne može dopustiti da se ljudi ubijaju zbog kredita!'', poručio je alarmantno Lalovac.

nadalje, ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je da će građani biti zaštićeni od bilo kakvog potraživanja banaka prema njima ukoliko banke podignu tužbu.

''Predvidjeli smo da rizik oscilacije tečaja snose banke i tu priča počinje i završava“, kazao je Miljenić, dodajući kako će Vlada raditi u interesu građana.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.