BORBA S OTPADOM

Surova realnost iza hrvatskog Plana gospodarenja otpadom: Postajemo li novi 'prljavi' Napulj?

Autor

Teddea Senjanović

U 2020. godini u Hrvatskoj je nastalo 1.680.428 tona komunalnog otpada, odnosno 414 kilograma po stanovniku. To je smanjenje od sedam posto u odnosu na ukupnu količinu komunalnog otpada iz 2019., a značajnija smanjenja količina evidentirana su za miješani komunalni otpad i ambalažni otpad. 

24.07.2021. u 10:43
Ispiši članak

Unatoč tome, čini se kako je pred Hrvatskom još uvijek dugačak put kako bi se razvila u zemlju koja doista razmišlja "zeleno", što najbolje pokazuje nimalo laskava snimka o razvrstavanju otpada u Hrvatskoj koju je zabilježio jedan turist.

Prema Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022., u prvom je planu sprječavanje nastanka otpada, ponovna uporaba, recikliranje i kompostiranje. Važnije mjere iz Plana su odvojeno prikupljanje na kućnom pragu, uvođenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja otpada prema sastavu i količini te uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada.

U planu su i reciklažna dvorišta, reciklažni centri sa sortirnicama i kompostištima u kojima će se za recikliranje pripremati odvojeno prikupljeni otpad.

Plan je sukladan Okvirnoj direktivi o otpadu, a njime se uređuje dostizanje ciljeva u pogledu odvojenog prikupljanja i recikliranja sastavnih dijelova komunalnog otpada. Uvode se i mjere za odvojeno prikupljanje na izvoru, selektiranje otpada i poticanje kompostiranja otpada u kućanstvu i na lokalnoj razini, a neke od najznačajnijih mjera su poticanje odvojenog sakupljanja papira, kartona, metala, stakla, plastike i biootpada, odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu, uvođenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja komunalnog otpada prema sastavu i količini, uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada, poticanje kućnog i komunalnog kompostiranja, izgradnja sortirnica, informatička potpora praćenju tokova otpada i niz edukativno – informativnih mjera.

Ukoliko se Plan ne provede Hrvatska će morati plaćati penale, što ne bi čudilo s obzirom na situaciju kojoj svjedočimo na dnevnoj bazi.

Surova realnost

U Hrvatskoj se reciklira i kompostira tek 16 posto otpada za razliku od europskog prosjeka koji je 43 posto.

Koliko su duboko ukorijenjeni ti problemi za mnoge je pokazao primjer Talijana koji se našao na odmoru u Hrvatskoj te je odlučio pokazati, njemu nerazumljiv, sustav razvrstavanja.

Naime, iako na kantama za odlaganje otpada postoje posebni utori za razvrstavanje, oni bi svi vodili u jednu te istu vrećicu za smeće.

Iako se Talijan nije mogao začuditi ovom neobičnom načinu razvrstavanja otpada, ove kante navodno zamjenjuju tzv. žute kontejnere u koje se zajedno odlaže koristan otpad: metal, plastika i papir. Potom taj otpad završava u sabirnici gdje se odvaja kao korisna sirovina i dalje transportira u reciklažu. Taj projekt provode lokalna komunalna poduzeća, a financira ga EU.

Čeka li nas sudbina Napulja?

Iako je za spomenuti slučaj brzo stiglo objašnjenje,  situacija je veoma ozbiljna, o čemu govori činjenica kako je usporedba Hrvatske i Napulja postala realna.

"Ovo nije kadar iz centra Napulja, nego iz centra Šibenika. Kao što vidite, odmah do Krešimirovog doma, mjesta gdje se nalaze uredi gradske uprave, nalazi se gomila smeća - smeća koje nije u kontejnerima, a čuli smo mnogo puta kako se aktualni gradonačelnik Šibenika hvali s odvozom smeća, odnosno sa sustavom odvoza smeća kojeg danas provodi Zeleni grad. Zeleni grad, odnosno aktualna gradska uprava je za duplo podigla cijenu odvoza smeća, hvali se cijelo vrijeme sa sustavom podzemnih kontejnera koji očito ne funkcioniraju, a kako Šibenik danas izgleda - ova slika govori više od tisuću riječi. Dakle, Šibenik je nikad prljaviji", kazao je prije nekoliko mjeseci suverenist Hrvoje Zekanović.

I kontinentalna Hrvatska ima sličnih problema.

Varaždin je ove godine doslovno došao do vrata napuljskog scenarija kada se gradska čistoća objavila da sa smećem jednostavno više nemaju kamo.

Podsjetimo i da je početkom ove godine samo deset metara od Reciklažnog dvorišta Špansko bilo divlje odlagalište glomaznog otpada. Grad Zagreb je Reciklažno dvorište otvorio 2012. i smjestio ga tik do stambenih zgrada i Dječjeg vrtića Malešnica.

Problemi s odlaganjem nisu zaobišli ni brojne druge velike hrvatske gradove, a opasnost koja prijeti zbog neadekvatnog zbrinjavanja više je nego alarmantna.

Porast oboljelih

Tužan i zabrinjavajuć podatak je da je prije samo deset godina britanski medicinski časopis The Lancet Oncology zbog rezultata istraživanja koji su ukazivali na ogromno povećanje broja oboljelih i umrlih od raka nazvao područje sjeverno od Napulja "trokutom smrti".

No, ne samo da takav otpada narušava zdravlje ljudi već uništava i mogućnost života na Zemlji.

U skladu s ciljem klimatske neutralnosti EU-a do 2050. u okviru Zelenog plana Europska komisija predložila je u ožujku 2020. novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, s naglaskom na sprečavanju nastanka otpada i gospodarenju otpadom, s ciljem poticanja rasta, konkurentnosti i globalnog vodstva EU-a u tom području.

Parlament je pozvao na stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za 2030. za upotrebu i potrošnju materijala 9. veljače 2021.

Recikliranje je područje koje će u duhu Europskog zelenog plana postati ogroman razvojni potencijal, ali pitanje je koliko ćemo ga mi iskoristiti prije nego što nas ubiju vlastita ravnodušnost prema planetu Zemlji.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.