Sunić za Direktno: Trump je predznak vremena; pokrenut je kotač kojega je teško zaustaviti i povijest više neće biti ista

Unatoč valu nasilja koji je toga dana Washington pretvorio gotovo u ratnu zonu, Bidenova pobjeda na kraju je ipak proglašena, a Trump je naknadno, nakon što se isprva nije oglašavao o neredima, najavio kako će 20. siječnja biti uredna tranzicija vlasti.

Dan kasnije Donald Trump osudit će nasilje, ali i dalje nije službeno priznao pobjedu Joea Bidena.

Bloomberg je u utorak izvijestio da su Deutsche Bank i Signature Bank odlučili prekinuti suradnju s Trumpom nakon događaja 6. siječnja u Washingtonu. Tu informaciju potvrdio je i The Wall Street Journal. Prema njegovim izvorima, Deutsche Bank "pokušava se distancirati od predsjednikova poslovanja i vjerojatno mu neće pružiti nove zajmove".

Ušao u povijest kao dva puta opozvani predsjednik u Zastupničkom domu

Zastupnički dom američkog Kongresa glasao je u srijedu, 13. siječnja, točno tjedan dana nakon ''opsade'' Kongresa,  za opoziv predsjednika Trumpa zbog poticanja na prošlotjedni napad njegovih pristaša na Kapitol. Time je postao prvi predsjednik u povijesti koji je opozvan dva puta.

Za opoziv Donalda Trumpa glasao je 221 demokrat te deset republikanaca.

Pošto je Trumpa opozvao Zastupnički dom, za osudu u Senatu kojim dominiraju republikanci potrebne su dvije trećine senatora, što znači da najmanje 17 republikanaca u domu od 100 članova mora Trumpa proglasiti krivim. Male su šanse da se opoziv potvrdi i u Senatu u kojem većinu i dalje imaju republikanci, iako su je izgubili nakon nedavnih izbora u saveznoj državi Georgiji. Senat s republikanskom većinom je na pauzi do 19. siječnja, što je dan prije inauguracije izabranog predsjednika Bidena. 

Trump, jedan od samo trojice predsjednika protiv kojih je pokrenut postupak opoziva, prvi je kojemu se to dogodilo dvaput. Dosad nijedan američki predsjednik nije izbačen iz Bijele kuće kroz proces opoziva. Trojica - Trump 2019., Bill Clinton 1998. i Andrew Jackson 1868. - opozvani su u Zastupničkom domu, ali su oslobođeni u Senatu.

Što će se sada dalje događati te može li uopće Trump biti smijenjen ako Senat tako odluči, iako je ostalo samo tjedan dana do Bidenove inauguracije?

O tome smo razgovarali s prof. dr. sc. Tomislavom Sunićem, hrvatsko-američkim publicistom, autorom nekoliko knjiga iz područja političke povijesti i procesa, sveučilišnim profesorom, diplomatom i politologom. No, prof. Sunić ima i vrlo bogato iskustvo života i rada u SAD-u. 

Na Kalifornijskom državnom sveučilištu u Sacramentu magistrirao je politologiju 1985., godine, a doktorirao u Santa Barbari 1988. godine. Do 1993. radio je kao profesor političkih znanosti u Americi. Podučavao je na Kalifornijskom državnom sveučilištu, Sveučilištu Kalifornije i Juanita Collegeu u Pennsylvaniji, a nakon toga vratio se u Hrvatsku.

Pokret nastao iz razočaranja i frustracije

''Ne zaboravimo nikako da je Trump još uvijek predsjednik i on 20. siječnja napušta svoj ured.

No, svakako bih želio navesti jednu bitnu stvar- moramo razlikovati pokret koji stoji iza Trumpa, to je ogroman broj ljudi, ali činjenica je da su oni stvorili taj pokret na temelju velikih promjena koje je stvorila 'duboka država'. Odnosno, nazovimo ga- sistem. Naime, veliki je broj građana postao jako skeptičan prema tom sistemu i oni su upravo u Trumpu našli čovjeka koji kanalizira njihove želje i frustracije. Postoji izvjesna nelagodnost, čak i napetost i odbojnost ogromnog dijela Amerikanaca, ogromnog dijela američkog pučanstva prema sadašnjim strukturama, odnosno - kako mi to zovemo - prema toj 'dubokoj državi'.

Često i dobri politolozi zaboravljaju da je 'hajka' na Trumpa počela već njegovom pobjedom prije četiri godine. Većina ljudi nije bila ni pripremljena da će on dobiti izbore i to je bio šok za 'duboku državu'; to se čak  može usporediti i s bivšom SFRJ, kada je 1990. malo ljudi vjerovalo da se Hrvatska može osamostaliti. Tada je veliki broj bivših komunista prešao u HDZ'', započinje svoj osvrt za Direktno prof. Sunić.

No, objašnjava vrlo precizno:

''Kada govorimo o republikancima u Senatu, moramo shvatiti da je tu fenomen ljudske prirode- ljudi vole pobjednike, a ne gubitnike, a to vidimo i sada kada se veliki broj ljudi iz Trumpova kabineta želi distancirati i dezavuirati ga te se približavaju demokratima. Ipak, znatan broj republikanaca ipak je stao uz Trumpa, a njih desetak se priklonilo demokratima na glasovanju u Kongresu u srijedu''.

Sukob dviju velikih koncepcija

Prof. Sunić temeljito objašnjava i pojmove koje svi upotrebljavamo, ali mnogi, zapravo, ne znaju suštinsku razliku među njima.

''Riječ demokrat i republikanac danas nemaju isto značenje kao prije 20-30 godina. Danas je to sukob između globalizma, jednog multikulturalnog, multirasnog i multietničkoga društva koje ne poznaje zidove, a koje sugeriraju Joe Biden i Kamala Harris, a s druge strane suverenisti, pretežito ljudi srednjeg staleža. Takvu usporedbu vidimo i u Europi.

S druge pak strane, nalaze se njihovi suparnici, koji su pretežno lokalno, tradicionalno vezani uz svoj kraj te su jako privrženi i svojim načelima. No, razjasnimo odmah - to nisu nipošto samo bijeli suprematisti i rasisti - to je malen broj ljudi koji su pravili ekscese u Kongresu.

No, veliki dio srednje Amerike, pretežno srednjeg, a i siromašnijeg staleža, glasao je za Trumpa, a to su ljudi koji naginju tradicionalnim metodama, koji su imali povjerenje u republikance. Oni zaista podržavaju Donalda Trumpa, oni žive po načelu ideja koje zagovara još uvijek aktualni američki predsjednik. 

Međutim, između republikanaca i demokrata danas gotovo da i nema razlika, oni su svi dio sistema'', govori prof. Sunić.

'Odmah je krenuo protiv sistema'

U svojem iscrpnom tumačenju, vraća se i na početak Trumpova mandata.

''Trump je već u svojem prvom mandatu šokirao sistem i medije, jer je počeo pokretati neka važna pitanja; počeo je napadati medije, a osnovni stup liberalnog sistema su mediji. Počeo je propitivati cijeli sistem postavljen nakon Drugog svjetskog rata, a zato ga napadaju New York Times, CNN, ali i druge velike medijske kuće.

Ipak, valja reći da je samo mali dio ekstremne desnice prihvatio Trumpa, većinom su to, kako sam već rekao, ljudi tradicionalnih, konzervativnih shvaćanja i načina života.

Dakle, Trump je svojim rječnikom prema medijima počeo indirektno napadati liberalni sistem stvoren poslije rata i to se lobijima koji su određivali predsjednika nije dopalo. Tako da ovo što se dogodilo- drugi opoziv, bilo je sasvim očekivano'', nastavlja prof. Sunić.

Također podsjeća i na, kako sam kaže, vrlo važan fakt.

''Još prije četiri godine Nancy Pelosi i mnogi važni ljudi na položajima zarekli su se da on neće dobiti drugi mandat, uključujući i Hillary Clinton, njegovu demokratsku protukandidatkinju na predsjedničkim izborima 2016. godine. Stoga su poduzeli razne stvari, otvarali mnogobrojne priče, od toga da je dobio prvi mandat zahvaljujući Rusiji, što se poslije pokazalo kao apsolutna laž, do toga da je imao neke seksualne afere. Prije šest mjeseci donesena je odluka da se njega makne s pozicije predsjednika.

Ovo što sada gledamo, samo je kulminacija hajke koju vodi 'duboka država' protiv njega sve ove godine njegova mandata. 

Nadalje, zna se da Biden ima ogroman broj protivnika pa se otvara pitanje kakav je to sistem? Naime, još uvijek ne znamo, zapravo, koliki je točan postotak glasova koje je dobio Joe Biden.

Podsjećam, međutim, da brojni simpatizeri stoje iza Trumpa. On ima veliku podršku u nižem kadru policije i vojske, puno umirovljenih generala koji su mu jako bliski, a što se tiče višeg kadra, 'duboke države', tamo ima neprijatelje koji ga žele maknuti. To su ljudi uglavnom iz mandata bivšega predsjednika Baracka Obame i njegove bivše državne tajnice Hillary Clinton''. 

'Nije odveo SAD u rat, za razliku od Obame i Busha jr.'

Sunić smatra da je iznimno važno naglasiti i još jedan aspekt Trumpovoga predsjedničkog mandata.

''Trump je prvi predsjednik u zadnjih 70-80 godina koji nije odveo SAD u rat, za razliku od Obame i Georga Busha jr., kvazirepublikanca, koji su otvorili nekoliko ratova i potrošili stotine milijarde dolara te uništili mnogo života i otvorili politička žarišta''. 

Što sada dalje, što možemo očekivati, nakon trenutačne situacije, pitamo prof. Sunića.

''Bilo bi glupo očekivati da ćemo se vratiti na 'staro normalno' i najvjerojatnije će sve i dalje tinjati, bit će krizna situacija. Trump je zapravo predznak vremena, a pokrenut je jedan kotač kojega je teško zaustaviti. Bez obzira na to što će se sada dogoditi s Trumpom, hoće li se poduzeti pravi koraci da se njega kazni, ili makne s vlasti, nemojmo zaboraviti da je to tek početak vrlo ozbiljnih promjena u Americi'', navodi. 

'Ova će godina biti kritična'

''Bez obzira na Trumpa, veliki broj Amerikanaca, ili da kažemo poreznih obveznika, itekako je svjestan da dosadašnji sistem koji je radio protiv Trumpa jednostavno više ne može ići dalje. Situacija će i dalje ključati. Biden ne može računati na homogenu potporu cijelog američkog stanovništva. SAD je zapravo decentralizirana zemlja u smislu federacije; svaka država ima jedan veliki dio autonomije. Istočna i zapadna obala dvije su različite Amerike, ali srednja Amerika vrlo je sklona Trumpu".

I na kraju vrlo iscrpne analize i razgovora za Direktno, prof. Sunić zaključuje:

''Svejedno, zasjedne li Joe Biden s Kamalom Harris na vlast, i dalje će se situacija 'kotrljati' i ključati. U svakom slučaju, ova godina će biti kritična, ovisno s koje strane gledate. Postoji čak i mogućnost da Biden proglasi izvanredno stanje u smislu da pojača represiju ljudi koji se proglašavaju kvazi desničarima. Sve je moguće".