OSVRNUO SE NA ULOGE TRUMPA I BIDENA

Sunić za Direktno procjenjuje gdje će se dogoditi novi 'Afganistan': Ovi događaji zadnji su demanti samodopadljive američke politike

Autor

"Cijeli američki angažman u posljednjih 100 godina diljem svijeta počiva na starozavjetnim, biblijskim  i globalističkim okvirima koji polazi od pretpostavke  da Amerika mora 'učiniti svijet sigurnim za demokraciju - i to na sliku i priliku Amerike. Događaji u Afganistanu samo su zadnji demant takve samodopadljive politike", poručio je bivši diplomat RH, bivši profesor političkih  znanosti u SAD-u, bivši politički emigrant, književnik i prevoditelj Tomislav Sunić u razgovoru za portal Direktno.

23.08.2021. u 22:13
Ispiši članak

Na početku razgovora za portal Direktno Sunića smo upitali kako komentira što je Afganistan "pao" tolikom brzinom. Pored logističke i taktičke katastrofe vezane uz američku vojnu nazočnost u Afganistanu, slične onoj u Pearl Harboru u prosincu 1941., pojašnjava naš sugovornik, potrebno je shvatiti teoretske okvire cjelokupne američke vanjske politike i američke vojne nazočnosti diljem svijeta.

"Cijeli američki angažman u posljednjih 100 godina diljem svijeta počiva na starozavjetnim, biblijskim i globalističkim okvirima koji polazi od pretpostavke  da Amerika mora 'učiniti svijet sigurnim za demokraciju' - i to na sliku i priliku Amerike. Događaji u Afganistanu samo su zadnji demanti takve samodopadljive politike", pojasnio je.

Sličan scenarij imat ćemo danas-sutra i u Iraku, smatra. Svoju tvrdnju potom dodatno je pojasnio: 

"Naime, američki angažman u Iraku i svrgavanje diktatora Sadama Huseina 2003., radi njegovog navodnog oružja za masovno uništenje – pokazao se fijaskom koji je uzrokovao velike troškove za američke porezne obveznike. U svojoj mesijanskoj želji da suzbije terorizam, Amerika je direktno i indirektno izazvala val islamističkog terorizma u Americi  i Europi. Umjesto tzv. Arapskog proljeća i demokracije u Afganistanu danas smo svjedoci dolaska milijuna migranta iz sjeverne Afrike, Bliskog istoka i srednje Azije".

Ne smijemo, nastavlja, ovdje zaboraviti  niti na lošu ulogu američkih neokonzervativnih akademika i savjetnika bivših američkih predsjednika Georgea Busha,  Billa Clintona i Baracka Obame, kao što su Paul WolfowitzRichard Pearl, John Bolton, William Kristol, Robert Kagan... 

"Već sredinom 90-godina ti ljudi su u svojim teoretskim člancima postavili temelje američke vanjske politike, poznate pod nazivom PNAC, odnosno - 'Projekt za novo američko stoljeće'. Ove osobe bile su i još jesu, važni arhitekti američke vanjske politike i vojne nazočnosti - bilo da je riječ o Balkanu i li Bliskom Istoku", rekao je dodajući da smo "danas svjedoci, ali i žrtve njihovih utopijskih socijalnih konstrukata".

Profesora Sunića pitali smo tko je veći krivac za situaciju u Afganistanu - bivši američki predsjednik Donald Trump ili sadašnji Joe Biden.

Gledano s realpolitičke perspektive, bivši predsjednik Donald Trump - da je ostao u Bijeloj kući - puno bi bolje uspio ublažiti krizu u Afganistanu, ali i krizu legitimiteta NATO-a i EU-a, smatra pa dodaje kako "nažalost to nije slučaj".

"O uzrocima kako je Trump morao otići, ili još bolje kako je on deložiran iz američkog političkog života, i kako Amerikom rukovodi danas jedna prilično nesuvisla i nekoherentna osoba, koja je pod vrlo nejasnim i netransparentnim prilikama ušla u Bijelu kući – mogli bi drugom zgodom puno govoriti", rekao je Sunić.

Čudi ga da hrvatski glavni mediji malo, gotovo ništa, ne govore o vrlo dobrom Trumpovom govoru o krizi u Afganistanu, kao i masovnom okupljanju njegovih pristaša u Alabami u nedjelju.

Tko kaže da se sličan scenarij ne može ponoviti?

Na pitanje kakvu to poruku šalje američkim saveznicima u svijetu, Sunić kaže lošu.  

"Političari s Pantovčaka i Banskih dvora sada se privatno i preplašeno  pitaju: 'A što ako dođe do novih napetosti na Balkanu? Hoće li nam Amerika tada poslati svoje marince da spašavaju naše sinekure?'. Teško. Glede pak umjetne bosansko-hercegovačke Daytonske tvorevine i američkih i EU prokonzula koji tamo drmaju  i oblače – nije potrebno puno govoriti", govori nam pa nastavlja:

"I Bosna može šaptom pasti. Hrvatski političari nisu ništa naučili, niti su htjeli naučiti o duhu američke vanjske  politike. Nemojmo zaboraviti i da je vanjska politika Amerike od Harryja  Trumana 1945. do Georgea Busha 1992. bila vrlo sklona titoizmu i "jedinstvenoj i integralnoj" komunističkoj Jugoslaviji. Šef američke diplomacije James Baker, u razgovoru s jugoslavenskim čelnicima i Slobodanom Miloševićem 21. lipnja 1991., dao je do znanja da Amerika neće podržati jednostrani odlazak Slovenaca i Hrvata iz Jugoslavije i da Amerika podržava jedinstvenu Jugoslaviju 'pod bilo koju cijenu' (unity at all costs). Dan nakon toga imamo otvorenu JNA agresiju na Sloveniju i na Hrvatsku".

"Tko kaže da se sličan scenarij ne može ponoviti?", upitao je naš sugovornik.

Kako će se to uopće odraziti na ostatak svijeta, upitali smo ga nakon toga.

Ovo je, kaže, filozofsko pitanje te da ćemo odgovor prije pronaći u grčkim klasicima poput Homera ili Sofokla, nego u sijasetu samoprozvanih "eksperata".

"U svakom slučaju debakl u Afganistanu imat će velike posljedice na krizu legitimiteta Europske unije, ali i na događaje u  maloj  i tradicionalno servilnoj Hrvatske. Zagovaranje neke LGBT demokracije  u Afganistanu ili neke srednjoazijske vulvokracije koju zagovaraju  političarke poput Vesne  Pusić ili Kolinde Grabar- Kitarović puke su fantazije koje graniče s političkom nepismenošću", rekao je.

Na pitanje jesu li neki zastupnici u SAD-u - primjerice republikanska zastupnica u Kongresu Marjorie Taylor Greene - u pravu kada kažu da bi Biden trebao odstupiti jer je narušio ugled te zemlje zbog Afganistana, Sunić je zaključio:

"Svakako. Ali nije ona jedina. Ima u Americi još masa vrlo kvalitetnih, inteligentnih i samozatajnih političara – za koje nije isključeno da će imati uskoro važnu ulogu u Americi, kao na primjer guverner, Floride Ron DeSantis".

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.