Sunić: Tko god pobijedio, situacija će biti krajnje napeta u sljedećim mjesecima, a to će imati posljedice i na Hrvatsku

Amerikanci su imali priliku birati starog ili novog predsjednika koji će zemlju voditi idućih četiri godina. Republikanski kandidat i aktualni predsjednik Donald Trump proglasio je izbornu pobjedu, ali isto tako upozorio na to da je u tijeku "velika prijevara", osvrnuvši se na dopisno glasovanje koje američki predsjednik kritizira već neko vrijeme. "Ići ćemo do Vrhovnog suda kako bismo to dokazali", kazao je Trump.

Sunić smatra da je Trump što se toga tiče donio ispravnu odluku. Naime dopisno glasovanje "preko pošte" u Americi traje više od mjesec dana, a već tu je glasovalo otprilike 90 milijuna Amerikanaca.

 "Tu postoji velika mogućnost prijevara i raznih zavrzlama. To nije elektronsko glasovanje, to je dopisno glasovanje koje je malo čudno i taj će proces otvaranja kuverti i brojanja glasova trajati još dosta dugo. Ako gledamo na broj ukupnih glasova koje je dobio Trump, on vodi, smatram da je postupio ispravno, barem što se tiče njegove odluke da sazove Vrhovni sud, odnosno da pokrene tu akciju i da se ta izborna zavrzlama što prije završi", mišljenja je naš sugovornik, ujedno autor knjige "Homo Americanus; Child of the postmodern age".

Podsjetio je na izbore 2016. godine kada je Trumpova protukandidatkinja Hillary Clinton dobila i nekoliko milijuna glasova više, ali su elektorski glasovi bili ti koji su prevagnuli u korist Donalda Trumpa.

Trump želi 'ad hoc pobjedu', Bidenu odgovara odugovlačenje

Njegovom demokratskom protukandidatu Joe Bidenu dopisni glasovi idu na ruku. On se pak obratio svojim biračima iz Wilmingtona u Delawareu: "Vjerujem da smo na putu pobjede. Potrajat će, ali bit ćemo strpljivi. Nije gotovo dok se svaki glas ne prebroji". 

Ima i Biden dobre argumente, on kaže 'mi moramo prebrojiti glasove', ali u svakom slučaju njemu idu u prilog ti dopisni glasovi, kuverte koje se još moraju otvoriti i on to još dugo može odugovlačiti što je suprotno stavovima predsjednika Trumpa koji bi htio proglasiti 'ad hoc' pobjedu", rekao je Sunić.

On smatra da će se glasovi brojati cijelu srijedu, a možda čak i nekoliko narednih dana. U situaciji kada su se u Sjedinjenim Američkim Državama na proljeće, usred Covid krize, održavali antirasni prosvjedi, činjenica je da ova tijesna utrka vrlo lako može završiti novim rasnim nemirima. Sunić ističe da uvijek treba imati na umu da je Amerika vrlo polarizirana zemlja i da je dovoljan "jedan mali negativan detalj  bilo s Trumpove ili Bidenove strane da se ljudi počnu buniti i da eventualno dođe do sukoba". 

Dvije različite Amerike - globalistička i protekcionistička

Ovaj ugledni analitičar ističe da su istočna i zapadna obala SAD-a dvije različite Amerike, a dva različita svijeta čine i srednja Amerika pretežno naseljena bijelcima, koji većinom simpatiziraju Trumpa, u odnosu na multikulturalan New York, Los Angeles ili San Francisco u kojem većinom obitavaju Bidenovi glasači.

Kako je rekao, cijeli proces polarizacije Amerike traje dugo i svoje korijenje ima daleko u 60-im godinama kada su donesene zakonske mjere glede manjina kojima se trebalo izići u susret.  "Ono što smo i mi imali u komunističkoj Jugoslaviji po jednom republičkom ključu. Došlo je do negativne diskriminacije gdje se konkretno Afroamerikancima omogućavalo da napreduju u državnim poslovima itd. Znači taj proces i ovo što sad gledamo u Americi ima svoje psihološke i antropološke uzroke koji zadiru dosta duboko.

Bez obzira na to hoće li Trump dobiti izbore ili ne, ovo je logičan nastavak vrlo nabijene atmosfere koja u Americi traje već jako dugo. Riječ je o pojmu 'balkanizacija', koja je već dugo u uporabi u Americi, iako se ona ne odnosi na Balkan kao na demografski pojam, ali ima jednu negativnu konotaciju da se zemlja sve više rastače između globalista, koje u prenesenom značenju zastupa Biden, i Trumpovih stavova koje možemo svesti pod protekcionističku politiku", rekao je Sunić.

U zadnjih 35-40 godina, kaže, u SAD-u se promijenila demografska slika društva; tada je bilo 85 posto Amerikanaca europskog podrijetla, a danas je taj broj smanjen na 60 posto u korist 40 posto kojeg sačinjavaju Amerikanci neeuropskog podrijetla: "Logično se sada ta nova demografska slika premješta i u političku arenu. To nije ništa novo, to u konačnici vidimo i u našem susjedstvu u Republici Kosovo gdje se demografska slika izmijenila, a u konačnici i u cijeloj Europi koja ima 15 posto neeuropskog stanovništva, s tim da je u Americi to dosta radikalizirano".    

Mogući novi rasni nemiri

"Ne mogu kazati što se može dogoditi, ali nije isključena čak ni secesija nekih država. Ne želim zazivati zle duhove, ali s obzirom na to da svaka obitelj tamo ima po dva komada oružja, nikako ne smijemo izbaciti tu mogućnost da dođe do nereda, prvenstveno do rasnih nereda. Mogu reći da će ova napeta situacija potrajati bez obzira na to tko bude pravno ustoličen i dobije mandat sljedećeg predsjednika. Bilo da to bude Trump ili Biden, situacija će biti krajnje napeta u sljedećim mjesecima, ako ne i godinama, a to će sigurno imati posljedice i za Europsku uniju, a posljedično i za Hrvatsku", ocijenio je naš sugovornik.    

Osim toga, kaže, "i europski mediji i Europska komisija i Europski parlament i Europsko vijeće su skriveno protiv Trumpa. Oni su i dalje za globalistički, apstraktni svijet i Trump ih smeta možda i zbog svojih stavova koji se često krivo tumače da su previše desničarski, što nije točno. On predstavlja klasičnog liberala i ono što on govori, govorio je i Nixon prije 50 godina". 

Trump po njegovom mišljenju nije nikakav ekstremist, "osim svog osobnog osebujnog stava". Dodao je da Trump ipak ima jaku bazu u običnom narodu u srednjoj Americi koji još uvijek čine relativnu većinu. Ipak, ponavlja, zadnju riječ imaju elektorski glasači, a možemo očekivati i da će konačnu riječ imati Vrhovni sud.