IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT

SUČELJAVANJE PORTALA DIREKTNO: HDZ i Amsterdamska koalicija različito gledaju na migrantsku krizu, ali su jedinstveni o Schengenu

Autor

Ivica Zadro

Portal Direktno u dvjema emisijama sučelio je kandidate dviju oprečnih opcija. U prvoj emisiji sučelili smo kandidate HDZ-a i Amsterdamske koalicije. Na naša pitanja odgovarali su Tomislav Sokol, treći na listi HDZ-a za Europski parlament i Jozo Radoš iz GLAS-a, drugi na listi Amsterdamske koalicije koju, uz GLAS, još čine HSS, IDS, HSU, PGS, Demokrati i Laburisti.

22.05.2019. u 09:41
Ispiši članak

Nakon uvodnog pitanja o budućnosti Europske unije i ulozi Europskog parlamenta naši sugovornici osvrnuli su se na rad dosadašnjeg hrvatskog povjerenika u Europskoj komisiji te na migrantsku krizu.

O Nevenu Mimici

Koliko su Radoš i Sokol zadovoljni radom našeg dosadašnjeg povjerenika Nevena Mimice? Radoš odgovara da je Mimica imao jedno vrlo specifično područje međunarodne suradnje te je više bio usmjeren na međunarodnu politiku. "Njegov posao je bio prilično ležeran. Dakle, on je putovao svijetom i na neki način distribuirao razvojnu pomoć Europske unije tako da njegov neposredni utjecaj na ono što se u Hrvatskoj događalo nije bio velik, a taj svoj dio posla, dakle, povjerenika za međunarodnu razvojnu pomoć je on odradio solidno."

Što se tiče povjerenika Sokolu je žao što se ondašnja Milanovićeva vlada nije izborila da naš povjerenik dobije neki od portfelja koji su za Hrvatsku bitni poput zaštite potrošača, poljoprivrede, kohezije, europskih fondova jer bi onda mogao puno više doprinijeti za Hrvatsku nego "ovako kako je bilo do sada, kad je, kao što je sam kolega Radoš rekao, gdje je zapravo putovao svijetom i bavio se stvarima koje s Hrvatskom, na žalost, jednostavno nemaju puno veze."

O migrantima

I Sokol i Radoš djelomično su složni po pitanju migrantske krize. HDZ-ov kandidat za Europski parlament Tomislav Sokol smatra da je pitanje migracija trenutno možda i dominantna tema na razini Europske unije, a bitna je i u Hrvatskoj. "Pozicija HDZ-a i HDZ-ove vlade je tu vrlo jasna. Mi smo uspjeli povući milijardu kuna za opremanje naše granične policije, imamo 6500 graničnih policajaca koji čuvaju granicu. Naravno, to nikada ne može biti potpuno nepropusno. To je nemoguće, ali isto tako ne treba stvarati paniku. Mislim da naši policajci kvalitetno rade svoj posao u skladu sa svojim zakonskim ovlastima i to je naše apsolutno opredjeljenje. Znači, nikako dopustiti da se nekontrolirano prelazi granica, odnosno, da veliki brojevi ljudi prelaze granice, da ne znamo ni tko su ni odakle su došli, da nisu prošli sigurnosne provjere, kao što je to bilo recimo 2015. za vrijeme one, opet Milanovićeve vlade."

Kandidat Amsterdamske koalicije za Europski parlament Jozo Radoš mišljenja je da u tom području nije postignut veliki napredak zato što se zemlje članice nisu usuglasile koja bi to bila zajednička politika. U nedostatku zajedničke politike "Republika Hrvatska mora nastojati da ne preuzme na sebe prevelik dio tereta i to je onaj slučaj gdje se s nekakvih općih načela zajedničke europske politike morate koncentrirati na nacionalnu politiku i nastojati naravno štititi svoje interese. Ako imate zatvorene granice na sjeveru i na zapadu, onda naravno morate nastojati izbjeći situaciju u kojoj ćete postati stjecište migranata, naravno uz puno razumijevanje stanja u kojoj se ti ljudi nalaze."

O Schengenu i uvođenju eura

Naši sugovornici dotaknuli su se i ulaska Hrvatske u Schengen. Prema Radoševu mišljenju Hrvatska je tehnički spremna za Schengen, koji je hrvatski interes, te se nada da neće biti nikakvih političkih prepreka u pogledu njenog pristupanja. "Ja se nadam da ćemo iduće godine postati članica Schengena." S njim se slaže i Sokol. "Već smo dobili za većinu područja pozitivno mišljenje od strane Europske komisije, tako da vjerujem da će to doista ići bez većih problema vrlo brzo." Istaknuo je i da je HDZ protiv toga da Hrvatska postane bilo kakav 'hot spot', a sigurnost građana im je na prvom mjestu.

"Kad pogledate koliko je Hrvatska integrirana u samu, već sada, eurozonu, europski prostor, mislim da su prednosti stvarno, stvarno dovoljno velike i da je to za naše gospodarstvo izuzetno bitno. Da ne govorimo o tome da ako smo u europodručju da se to isto tako odražava na kreditni rejting države", rekao je Sokol. 

O hrvatskom predsjedanju Europskom unijom

Hrvatski je interes da dobro odradi predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovini iduće godine. "Da ostavimo dobar dojam, da tehnički to dobro odradimo, da stavimo na dnevni red, da ubrzamo donošenje nekih odluka za koje smo osobito kompetentni, koje su osobito važne za Uniju da se istaknemo, da se, na neki način, proslavimo jer smo riješili neko pitanje koje godinama stoji neriješeno i da naravno pri tome odaberemo one teme koje su od našeg osobitog interesa", istaknuo je Radoš.

I Sokol je mišljenja da Hrvatska tu može odigrati itekako bitnu ulogu u donošenju višegodišnjeg financijskog okvira. "Europska pučka stranka je tradicionalno najjača politička grupacija u Europskom parlamentu, temeljena na onim demokršćanskim načelima na kojima je osnovan i sama Europska ekonomska zajednica pedesetih godina koju su osnovali demokršćani Adenauer, De Gasperi i tako dalje, što se ne spominje baš toliko često u medijima i kroz tu grupaciju koja je tradicionalno toliko značajna i u Europskom parlamentu, a i u Vijeću Europske unije, kroz predstavnike država, odnosno, vlada, se može puno toga napraviti, izlobirati kako bi se kroz argumentiranu raspravu pokazalo zbog čega su ta sredstva Hrvatskoj nužna."

Emisiju u cijelosti možete pogledati u nastavku.

U drugoj emisiji sučelili smo kandidate SDP-a i Neovisnih za Hrvatsku - Predraga Freda Matića i Zlatka Hasanbegovića. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.