SUDAR SVJETONAZORA

SUČELILE SE PETIR I HOLY Žestoka rasprava o legalizaciji marihuane

Autor

mn/N1

U predizbornom Pressingu N1 televizije u četvrtak su o političkim zaprekama pred zelenom tranzicijom razgovarale SDP-ova Mirela Holyi Marijana Petir koja se nalazi na listi HDZ-a.

02.07.2020. u 21:35
Ispiši članak

Koliko je u Hrvatskoj prisutna svijest o nužnosti transformacije privrede na zelenu, kružnu ekonomiju?

Holy: U Hrvatskoj je još uvijek nerazumijevanje politike što je zelena transformacija, ali i nevoljkost medija da informiraju javnost o ovoj temi. Hrvatska ne stoji dobro po tom pitanju. Prosjek EU je 12%, a Hrvatske 4,4% korištenja sekundarnih sirovina.

Zašto te teme nisu zaživjele u mainstreamu?

Petir: U pravu ste da se EU već dulje bavi zelenim temama. Donesen je cijeli paket zakonodavstva, ali potrebno je promijeniti smjer u kojem idemo i prijeći na kružnu ekonomiju. Donijeli smo klimatsko-energetski paket i razne mjere, ali u javnom prostoru to ne dobiva željeni efekt. Dominiraju uglavnom ideološke teme i malo je prostora za programske. Ova tema je jako važna jer zeleni plan je stupio na snagu tijekom Hrvatskog predsjedanja EU-om, ali složila bih se s Holy da nije bilo previše prostora do sad.

Hrvatska nije posvetila nijedan skup posvećen zelenom planu, je li to greška?

Petir: Nezavisna sam kandidatkinja, ne mogu govoriti u ime Vlade. Mislim da je trebalo biti više rasprava. Tijekom korona krize nisu bili mogući veliki skupovi. Zeleni plan je pred nama, riječ je o velikim novcima i izazovima.

Koje politike ćete provoditi ako budete u mogućnosti?

Petir: Posvećena sam politikama vezanima uz poljoprivredu i ruralni razvoj. Proglašena sam najboljom EU zastupnicom vezano uz te teme, time ću se nastaviti baviti. Na europskoj se razini dogodilo kad se pojavio zeleni plan, pokušalo se gurnuti reformu zajedničke poljoprivredne politike, neki su zagovarali, ljevica i liberali, da se zajednička poljoprivredna politika zamjeni i da zeleni plan bude supstitucija za to. Te politike se moraju nadopunjavati. Moramo biti uravnoteženi.

Gđo. Holy, što vi kažete, je li to greška?

Holy: To je kardinalna greška koja pokazuje nerazumijevanje Vlade. Zeleni novi plan je predstavljen 11. 12. 2019. kao ključni razvojni dokument EU do 2050. Poanta je da Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent i da krene s učinkovitim iskorištavanjem resursa, a to nije bilo prepoznato kao ključna tema našeg predsjedavanja. Rekla bih da je to prvoklasni skandal. Sve politike koje se danas donose moraju biti usklađeni sa zelenim planom.

Korona kriza

Svi se pitamo odakle novac da se izvučemo iz krize. Potreban je veliki zaokret prema digitalizaciji i Green deal da bi se tih desetak milijardi dobilo. Je li politika to objasnila javnosti i jesu li institucije dovoljno jake da to naprave?

Petir: Vlada je promptno reagirala u ovoj krizi za spas radnih mjesta, to treba pohvaliti. Pozitivnim ocjenjujem inicijativu s premijerom Plenkovićem gdje smo uspjeli EK uvjeriti da dodatno iz kriznog fonda izdvoje i 15 milijardi eura za ruralni razvoj.

Kroz ovu krizu se pokazalo koliko su poljoprivrednici važni, bili su jedini koji su dan i noć funkcionirali i svima bili na usluzi. Digitalizacija je izuzetno važna, mislim da smo pravovremeno odgovorili, a radi se posebna digitalna iskaznica za svakog poljoprivrednika koja će zamijeniti tri postojeće, a uspostavit će se i platforme za informacije, savjete...

Holy: Hrvatska je bila obvezna do 5. 7. donijeti paket o otpadu. Mi u ovom trenu imamo tehničku vladu koja nije poštovala dinamiku koju je sama sebi nametnula iako se ministar Ćorić hvalio da će Hrvatska tijekom predsjedanja biti svijetli primjer i da će velik fokus biti posvećen tim pitanjima, a tranzicija s linearne na kružnu ekonomiju nije moguća bez sređenog sustava gospodarenja otpadom. U tome smo na začelju EU.

Petir: Ne treba širiti paniku, sve ćemo napraviti na vrijeme. Ne kasnimo za EU. Imamo inovativne sektore i ljude. Kad je riječ o poljoprivredi, treba nam strategija razvoja. Ona je napravljena u suradnji sa Svjetskom bankom i posljednjih se dana prezentira kako bi se čule povratne informacije sektora.

Poljoprivredne politike

Udruga OPG-ova Život poslala je upitnik političkim strankama, dobili su odgovore samo od sedam, kažu da HDZ ponavlja obećanja iz 2016. Bi li ste se složili da je iz nas više od 25 godina loših poljoprivrednih politika i da je to utjecalo na demografsku pustoš?

Petir: Kontaktirala sam one koji su radili na programu za poljoprivredu i provjerila je li bilo upitnika udruga ili stručnjaka, koliko znam za udrugu Život se pripremaju odgovori i vjerujem da će stići na vrijeme.  Kad je riječ o ruralnom razvoju, bilo je puno promašaja i loših odluka.

Mogu se referirati na propuštene šanse, a riječ je o Hrvatskom ulasku u EU i prvoj prilici da posložimo stvari kako treba.

Kroz program ruralnog razvoja kojeg je tad SDP kao vladajuća stranka s ministrom Jakovinom izrađivala, program je napravljen loše i pet puta vraćan na doradu.

Mjere su pogrešno postavljene, nisu išle u korist povećane proizvodnje hrane i ostanku ljudi. Bilo je niz propusta i Europska komisija ih je potvrdila, riječ je o namještanju natječaja, tad nam je blokirano gotovo 500 milijuna eura jer se SDP-ov ministar oglušio na upozorenja da se ne smiju stvarati umjetni uvjeti.

Tako su dobivali prednost na natječajima i EK je reagirala, utvrdila nepravilnosti. Možemo biti sretni da nismo izgubili cijelu omotnicu. Apeliram kad se bude izrađivao novi sedmogodišnji plan, da mjere bude pravilno napravljene.

Holy: Zadnja sam osoba koja će biti advokat ministra Jakovine. Slažem se gđom. Petir da nije bio dobar ministar i da je loše vodio resor. Točno je da je Olaf intervenirao vezano za dodjelu sredstava i bilo je elemenata pogodovanja, ali to se ne smije događati. Pretpostavljam da je to jedan od razloga zašto SDP nije dobio izbore 2015. jer je bilo nedopustivih situacija.

Petir: Ne želimo da se dogodi ista stvar. Situacija je danas bolja.

Holy: Takvi rezultati u poljoprivrednoj politici rezultat su toga jer nemamo strateški pristup, ne znamo što želimo, nismo orijentirani prema stvaranju proizvoda s dodanom vrijednošću.

Petir: Ne bih se složila.

Holy: To su konkretni podaci.

Što vidite kao najveći izvozni potencijal domaće poljoprivrede? Kako ga realizirati?

Petir: Važna je proizvodnja domaće hrane, za to trebaju preduvjeti. Bilo je puno promjena zakona. Najpoštenije je da lokalno stanovništvo ima prednost u zakupu poljoprivrednog zemljišta. Moramo se osigurati da ne bude preprodaje. Trebamo se orijentirati prema proizvodima dodane vrijednosti, onima koji imaju zaštićeno geografsko porijeklo. Tu postoji velik prostor. Rekli smo i koje ćemo konkretne stvari napraviti za povrćare i vrtlare. Moramo ulagati u vlastitu proizvodnju želimo li imati domaću hranu. Paralelno trebamo propisati kvalitetu proizvoda da se smanji uvoz, to može biti jako dobra mjera. Jasno je da kroz takvu mjeru štite i promiču domaću proizvodnju.

Lex cannabis

Ovo je vaš konkretan prijedlog i smatrate da bi ovaj zakon imao kružni utjecaj, pozitivan na više grana?

Holy: Da, Lex cannabis podrazumijeva legalizaciju i liberalizaciju konoplje, i to svih sorti. U ovom trenutku nam je liberalizirano korištenje onih sorti industrijske konoplje koji imaju udio THC-a do 0,2%. No, sve su to podvrste iste biljke koji se mogu križati.

Konoplja koja sa sadila u Hrvatskoj prije nego je zabranjena, imala je udio THC-a 8 do 9%, a n ije se koristila za rekreativne svrhe nego u izradi tekstila, užadi i izolacijskih materijala. Industrijska konoplja je vrlo potentna industrijska biljka i zato je u ključnom interesu da Hrvatska skine tu granicu i legalizira ovu biljku jer je ona resurs za proizvodnju velikog broja proizvoda s visokom dodanom vrijednošću.

Moja procjena je da donošenjem tog zakona u nekoliko godina možemo podići produktivnost resursa u području bioekonomije za sigurno više desetka posto i doći blizu prosjeka EU. Od konoplje se proizvode kvalitetni lijekovi, oni se u trgovinama plaćaju vrlo skupo. Kod njih se može stvoriti dodana vrijednost, s njenom preradom dolazite do velikih zarada.

Da ne govorimo o rekreativnoj svrsi, što može povući cjelogodišnji turizam u nekim turističkim destinacijama koji mogu biti na kontinentu, razvoja znanosti i tehnologije, primjena u građevinskoj, kemijskoj, prehrambenoj industriji...

Petir: Ne možemo se složiti u cijelom konceptu. Smatram da ona ima ozbiljan potencijal, posebno u okviru zelenog plana i otvaranju radnih mjesta, ali važno je da ne budemo područje koje će izvoziti. Moramo to iskoristiti na pametan način. Proteklih pet godina susrela sam mlade poljoprivrednike, jedan od njih se upravo bavi uzgojem industrijske konoplje i njenom preradom. Sve više OPG-ova prepoznaje taj prostor kao nišu. No, ne mislim da se industrijska konoplja i indijska mogu izjednačiti.

Smatram da turizam trebamo bazirati da pokušamo otvoriti što veći prostor domaćim, seljačkim proizvodima. Zato smo predvidjeli smanjenje PDV-a na svu hranu na 13% i određene mjere koje će ići u korist turističkog sektora ako će nuditi samo hrvatsku hranu.

Vi ste protiv legalizacije marihuane?

Petir: Naravno da sam protiv. Kroz mnoga znanstvena istraživanja dokazana je štetnost na psihofizičko zdravlje. Mislim da to ne treba biti tema niti to treba stavljati u fokus.

Holy: Tu postoji temeljno nerazumijevanje. Konoplja je jedna vrsta, ona ima nekoliko podvrsta koje se mogu križati, Industrijske konoplje suprotno uvjerenju velikog broja ljudi imaju daleko veći udio THC-a od ove dopuštene granice do 0,2%. Te sorte su uglavnom prehrambene i od njih se ne može proizvoditi tekstil, užad, karoserije, to je potpuno besmisleno. Nitko od naših baka koje su je uzgajale, nakon namakanja, išle smotati i pušiti, a ta je vrsta imala do 8% THC-a. To su obične gluposti.

Kad govorimo o znanstvenim istraživanjima, svake godine posebna komisija koja se bavi razmatranjem psihoaktivnih tvari je navodno za 2020. u svojem izvješću napisala da savjetuje da makne marihuanu s liste droga jer u istraživanja pokazala medicinske benefite. Od nje nitko nikada nigdje nije umro od predoziranja Svakodnevno imamo stravične posljedice konzumacije alkohola, ali to nikoga ne brine. Nitko ne zagovara prohibicije alkohola, a posljedice su daleko gore od konzumacije marihuane. Tu govorim oo običnom licemjerju.

Petir: Samo bih rekla da mi je žao da Restart koalicija jedino u programu ima jest legalizacija marihuane pa da svi zamotaju joint i opuste. To nije rješenje niti dobra poruka. Moramo biti odgovorni. Iznijeli ste neke podatke koji nisu provjereni. Nije dobro da se ovakvoj temi koja je kontroverzna izjašnjavate ne iznoseći točne činjenice. Ne vjerujem da WHO ima namjeru skinuti marihuanu s popisa droga.

Holy: Istraživanja koja su provodili kanadski znanstvenici pokazali su da CBD iz konoplje vrlo pozitivno utječe na suzbijanje Covida-19, da može čak biti lijek protiv koronavirusa. Istraživanja su pokazala kad govorimo o psihoaktivnosti, ona deset puta manje ima ovisnički potencijal od nikotina i alkohola koji su legalni. Ima čak niži ovisnički potencijal od šećera. A imate cijeli niz opasnih biljaka poput velebilja, belladone, bunike... Bunika je omiljena supstanca vaših kolega iz HDZ-a, oni organiziraju seanse sa šamanskim transovima pod bunikom, jedan čovjek na seansi koju je organizirao HDZ-ovac Luka Hodak, umro je. Buniku možete bez problema brati u Hrvatskoj, raste nesmetano, psihoaktivna je, a nitko u tome ne vidi problem.

Petir: Žao mi je što ovu temu dovodite do apsurda. Jedno je govoriti o upotrebi u medicinske svrhe u strogo kontroliranim uvjetima, a drugo je ovo što vi govorite o legalizaciji i na temelju toga razvijati turizam. Ne može se sve svoditi pod isti nazivnik.

Glasova: 37754

Glasovanje je završeno

HDZ

32%

Restart koalicija

15%

Domovinski pokret

23%

Most

7%

Stranka s imenom i prezimenom, Pametno, Fokus

3%

Koalicija Dosta pljačke

1%

Koalicija Možemo

4%

Desna liga

1%

Željko Kerum - Hrvatska građanska stranka

4%

Milan Bandić 365 - Stranka rada i solidarnosti

1%

HNS

5%

Reformisti

0%

Ostali

2%

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.