Stručnjakinja upozorila: 'Ovaj veliki problem možda je promijenio rezultate izbora'

Komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić za portal Direktno komentirala je temu lažnih vijesti i na početku se složila s tezom da ih ima sve više, ali je naglasila i kako je to lavina čije je curenje teško kontrolirati. "Lažne vijesti su jako raširene danas i to ne samo u našem medijskom prostoru već na cijelom svijetu", rekla je na početku. 

Kaže kako je u današnje vrijeme veliki problem brzina kojom kolaju informacije i to čak i kada nema namjere širenja lažnih vijesti. "Stvari izlaze u javnost bez provjere izvora i točnosti informacija, a to najviše zbog tehnologija koje su danas ekstremno napredne. Zbog toga se vrlo često i nenamjerno događa da vani izađu vijesti koje nisu ispravne", dodala je. 

Naravno, naglasila je i kako u medijima, ali i na društvenim mrežama u Hrvatskoj ima onih koji namjerno šire lažne vijest. "To služi nekim drugim interesima. Interesi su različiti i nemoguće ih je jednoznačno nabrojati", kazala je Mamić. Naravno, tu nije samo riječ o novinarima već i o javnim osobama koje prati veliki broj građana na raznim platformama.  

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Utjecaj lažnih vijesti na rezultate izbora

Nekoliko dana prije nego su Slovaci izašli na birališta u javnost je iscurila audiosnimka u kojoj se jedan od najpopularnijih kandidata Michal Šimečka hvali da je namjestio izbore. Snimke su odmah postale viralne na društvenim mrežama, a na kraju se uspostavilo da je snimka napravljena uz pomoć umjetne inteligencije.

No, spomenuti kandidat je, vjeruje se, upravo zbog snimke poražen na izborima jer su građani odlučili kako svoje povjerenje nakon toga ne žele dati njemu. Mamić tvrdi kako moguće da su lažne vijesti utjecale i na izbore u Hrvatskoj, naravno ne ovako kao u Slovačkoj jer za ovakav slučaj kod nas još nismo čuli. 

"Mi ne znamo da se to još nije dogodilo kod nas jer nitko nije provjeravao sve vijesti niti se fake news checkingom u Hrvatskoj, po meni, dovoljno ozbiljno itko bavi. Mi imamo Faktograf koji je jedini 'fact-checker' u Lijepoj Našoj. Njima su mišljenja podijeljena. Bez obzira mislite li da oni to rade dobro ili loše, jasno je da je nemoguće pokriti ovu količinu informacija koje kolaju javnim prostorom", kazala je Mamić. 

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Kazne za širenje lažnih vijesti 

Mamić je dodala kako bi 'fact-checker' morao imati neograničen broj ljudi da bi neograničeno vrijeme pratili ogroman broj informacija koji svake sekunde izlazi u javni prostor. Onome za koga se dokaže da izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana, prijeti kazna od 700 do četiri tisuće eura, prema hrvatskom Zakonu.

Na pitanje trebaju li one biti veće kako bi se u potpunosti spriječilo širenje istih, Mamić diplomatski odgovara kako je to pitanje za zakonodavca. "To je stvarno teško pitanje. Kao što je teško raditi provjeru informacija tako je teško i penalizirati. Prije svega moraju se utvrditi jasna pravila", odgovorila je. 

No, naglasila je kako tu postoji još jedan veliki problem. "Čim se utvrde jedna pravila, brzi razvoj tehnologije promijeni medije i onda se događa da bi za mjesec dana država morala imati nova pravila i novu penalizaciju, a to sve mora proći zakonodavne postupke i procese. Tako da to je sve jako komplicirano", dodala je Mamić. 

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Povjerenje u medije 

Stručnjakinja je naglasila kako je važno da se zna kako je u Hrvatskoj povjerenje građana u medije jako nisko. "To znamo prema istraživanjima koja se često provode. Za medije je to informacija koju je vrlo važno znati", dodala je. Institut Reuters Sveučilišta Oxford objavio je opširno istraživanje o povjerenju u medije u čak 47 država među koje su stavili i Hrvatsku.

Građani Hrvatske dominantno se informiraju online i to čak njih 80 posto. Televizija ostaje važan izvor vijesti za 63 posto građana dok 47 posto njih koristi društvene mreže. Tisak čita samo 20 posto građana Hrvatske. Važno je naglasiti kako mnogi stručnjaci ističu njegovu HRT-ovu kontinuiranu provladinu pristranost.

Ovo istraživanje je pokazalo kako samo 40 posto građana Hrvatske vjeruje medijima. Istraživanje je pokazalo da trećina hrvatskih građana i građanki dijele informacije putem društvenih mreža i mobilnih aplikacija. To predstavlja rizik za širenje dezinformacija ako korisnici nemaju dovoljno vještina za provjeru sadržaja koji šire.

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Predizborne ankete

Tijekom izbornih ciklusa u javnost izlaze ankete o popularnosti političkih stranaka i političara. Brojni stručnjaci u medijima su naglašavali kako ankete mogu biti sredstvo manipulacije biračima. "Kod svakog istraživanja javnog mijenja treba voditi računa o tome da se istraživanje za početak dobro pročita. Dakle, važno je da se vidi koji je uzorak građana te tako procijeni je li uzorak relevantan", kaže Mamić. 

Dodaje kako prvo treba utvrditi je li istraživanje adekvatno provedeno. "Ono što nikada ne treba zaboraviti je činjenica da takva istraživanja pokazuju stavove u trenutku provođenja tog istog istraživanja. Dakle, ti se stavovi mogu promijeniti. Ljudi mogu promijeniti mišljenje u pet ili sedam dana", kazala je. 

Rekao joj je da radi na naftnoj platformi i da treba novac: Žena je nasjela i uplatila mu novac

Dodala je kako se upravo zato u nekim državama zabranjuje objavljivanje istraživanja neposredno pred izbore i to 15 ili sedam dana prije izlaska na birališta. "Smatra se da takve ankete mogu utjecati na promjenu mišljenja kod birača. No, i to je pitanje za zakonodavca koji mora procijeniti što je važnije", zaključila je Ankica Mamić. 

*Tekst je nastao u okviru projekta "Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje?" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.