Stručnjakinja podsjetila na Prkačina i Zekanovića: 'U Hrvatskoj je to popularno'

Ona nam na početku kaže kako je govor mržnje bio prisutan u parlamentarnoj kampanji koja se održala početkom 2024. godine, a upozorava i kako će ga biti u predsjedničkoj kampanji koja nas sada očekuje. "Dosta je delikatno reći što je negativna kampanja, a što je govor mržnje. Činjenica je da najveću reakciju korisnika društvenih mreža i medija izazivaju upravo negativne emocije", objasnila je.

Naglašava kako je uvijek puno više reakcija na tekst koji jako negativno govori o protukandidatu nego kada netko pozitivno govori o svom programu. "U tom smislu je sigurno da bi se dobio taj odaziv, to se zove 'consumer engagement', da bi se dobila vidljivost, puno bolje prolaze ružni tekstovi, negativne riječi i vrijeđanje svake vrste", dodala je Ankica Mamić.

Smatra da se korisnici odazivaju i komentiraju upravo negativne naslove. "Algoritmi su tako postavljeni da zapravo honoriraju vidljivost, a kako je vidljiva mržnja, onda algoritmi to dižu na površinu. Na neki pozitivan tekst, suvisao ili konkretan, dobit ćete jedan, dva lajka i nula komentara, a na ono što se približava govoru mržnje ili je govor mržnje, dobit ćete i veliku vidljivost i onda umjetna inteligencija dalje odrađuje svoje", kazala je.

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Primitivni govor kojem smo svi svjedočili 

Tvrdi i kako umjetna inteligencija te postove diže na vidljivija mjesta. "Ja bih rekla da se mi tu nalazimo u jednom začaranom krugu. Kandidati traže za sebe vidljivost, jasno, a vidljivost dobivaju tekstovi koji su negativni o drugoj strani. Kako da oni vode kampanju sa samo pozitivnim porukama? Nikako, odnosno, jako teško i s jako puno zakupa medijskog prostora i slično, ali onda opet, kažem, taj zakup ne donese ono što bi trebao donijeti jer to ljudi niti komentiraju niti dijele", kazala je.

Dodaje kako se uvrede, govor mržnje i sve tome blisko umnožavaju u medijskom prostoru. Isto tako, naglašava kako u Hrvatskoj stanje s tim problemom nije toliko loše kada se usporedi sa Sjedinjenim Američkim Državama ili većim europskim zemljama. "Mi smo mlada demokracija i kao mlada demokracija mi smo u svemu pod navodnicima početnici pa tako i u govoru mržnje. Kod nas se već zna otprilike koje su to teme na kojima ima dosta mizoginije. Žene su još uvijek meta negativnih objava i uvjetno rečeno govora mržnje", dodala je.

No, ipak strahuje da će se takva praksa proširiti i kod nas. "Hrvatska se ne razlikuje od svijeta, mi samo možda malo kaskamo. Malo kasnimo. To je sve", dodala je. Spominjući žene u javnom prostoru, prisjetiti se moramo izjava Hrvoja Zekanovića i Ante Prkačina koji su u nekoliko navrata koristili govor primitivnog seksizma kako bi vrijeđali svoje kolegice u saborskim klupama.

FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

U Hrvatskoj postoji jedan veliki problem

"U Hrvatskoj je popularno vrijeđati žene. Zekanović svoju vidljivost ganja upravo na vrijeđanju i ponižavanju žena. Hrvatska je u tom smislu zemlja u kojoj je mizoginija u javnom prostoru očekivana, pa čak i duhovita. To je svima smiješno i to se ne sankcionira nekakvim bojkotom ili čime bi se već moglo sankcionirati prema onima koji kreiraju takve poruke", kazala je. Smatra da će toga u Lijepo Našoj biti još puno.

No, stručnjakinja naglašava kako je potrebno definirati što je govor mržnje, što klasična uvreda, što je vrijeđanje, što mizoginija, a što ponižavanje. "Mi u Hrvatskoj ne znamo što je govor mržnje, što je samo uvreda, a što laž. Svega ima i bit će toga sve više jer što jači bude utjecaj društvenih mreža, to će se više takav govor širiti", kazala nam je Ankica Mamić.

FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Kako će izgledati budućnost? 

Smatra da danas svatko ima mogućnost objavljivanja na društvenim mrežama i time se otvaraju novi kanali za širenje takvih poruka. "To više nisu tekstovi koje je netko pregledao, jesu li korektni politički, jesu li istiniti. Što više raste 'fake news' rast će, sigurno, i govor mržnje jer govor mržnje, odnosno te negativne emocije, rade engagement", dodala je.

Političari će snositi odgovornost za govor mržnje na društvenim mrežama: Moraju brisati komentare

Za kraj je naglasila kako smatra da pozitivni tekstovi o javnim osobama danas nikoga ne zanimaju. "No, kad napišete ovaj je lopov, ovaj je ukrao i slične stvari, onda to svi čitaju, prepričavaju i dijele te o tome imaju različita mišljenja. U svakom slučaju dijele i umnožavaju negativne vijesti te im omogućavaju da imaju ogromnu vidljivost", zaključila je.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje?" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.