Stručnjakinja o problemu današnjice: 'Dovoljno mi je pročitati određene autore u medijima'

S obzirom na to da živimo u digitalnom vremenu, komunikacijske su nam mogućnosti neograničene. Ponekad to olakšava život, dok s druge strane, postoje i aspekti koji polučuju negativan učinak. Jedan od takvih zasigurno je pojava govora mržnje. Poznata novinarka i urednica Gordana Vilović za naš je portal prokomentirala neke važne pojave u kontekstu spomenutog globalnog problema.

"Žalosti me govor mržnje u javnom prostoru, kao i većinu građana. Uvijek kažem da nisu svi izljevi netolerancije u kategoriji govora mržnje, ali bilo kakav oblik netrpeljivosti prema pripadnicima manjinskih skupina, kod mene izaziva nelagodu. Agresivnost - verbalna ili fizička te primjeri sustavnog maltretiranja stranih radniak najobičniji su oblici licemjernog ponašanja.

Kao da naši očevi i djedovi nisu bili strani radnici koji su odlazili u 'privremeni rad u inozemstvo'  u potrazi za boljim životom", započela je. Nekako se sve brzo zaboravlja, ili se uopće neke činjenice ne žele znati. Ako tome dodamo nacionalistički narativ kojem svjedočimo iz dana u dan, onda možemo reći da nas povijest nije ničemu naučila", rekla je naša sugovornica.

Primjeri koje je naša sugovornica izdvojila

Naša sugovornica u nastavku je napomenula kako ne bi ulazila u kategorizaciju i izdvajanje nekog posebnog slučaja, ali kaže da ih ima u  "neograničenim količinama na javnom mjestima, u komentarima na društvenim mrežama, ali i u komentarima na pojedinim portalima", rekla je.

"Različita akademska istraživanja i istraživanja primjerice, predstavnika nacionalnih manjina - jasno pokazuju koliko je grubih napisa. Što učiniti kad sjednete u tramvaj ili autobus u Zagrebu? Pokušati odlijepiti, ili izaći vani ili zamoliti ZET da obrati pozornost kako se uništava imovina i promiče govor mržnje na javnim mjestima? Na svakome od nas je vidi kako će reagirati, ali najgore je zatvoriti oči", oštro je zaključila.

Dodala je kako nije zaljubljenik u društvene mreže, stoga ne može adekvatno odgovoriti na pitanje doprinose li one širenju govora mržnje. Ipak, napomenula je kako postoji previše "pseudo komunikatora koji ostavljaju, bez imalo građanske pristojnosti, tekstove i komentare za koje žele da ih tko pročita. Kao zreloj osobi, dovoljno mi je pregledati i/ili pročitati ciljano određene autore u online medijima i u tiskanom obliku", rekla je.

Foto: Damir Skomrlj / CROPIX

Što kaže o političkom narativu

Vilović se u nastavku složila s mogućnosti da društvene mreže potencijalno ugrožavaju komunikacijske standarde. "Mogu se složiti da se u mainstream medijima i registriranim online medijima vodi računa da nema govora mržnje, ali da - društvene mreže su bile i ostale potencijani izvori vulgarnih izlijeva mržnje". Na koncu, upitali smo je što misli o komunikacijskom stilu kojim se koriste naši političari.

Naime, poznatno nam je kako se politički narativ nerijetko manifestira kao neartikulirano vrijeđanje na relaciji vladajući - oporba."Aktualni trenutak političke komunikacije u Hrvatskoj, najšire gledano, zbilja predstavlja rasadnik različitih bizarnih izjava, diskriminatorskih tonova, pa i kadšto govora mržnje. Uostalom izbori su. Znam da na političkoj sceni izričaj može biti slikovit i pun adrenalina u borbi za ideje i javni interes, ali najvažniji je ipak sadržaj kojeg ne vidimo uvijek", zaključila je. 

Inače, mnoge "internetske ratnike" potencijalno očekuju velike kazne. Naime, Akt o digitalnim uslugama prva je digitalna regulativa u svijetu prema kojoj su digitalna poduzeća diljem EU-a odgovorna za sadržaj objavljen na njihovim platformama. U prvom redu ovo se odnosi na globalne online igrače poput Googlea, Mete, Amazona, Applea, TikToka, ali i na tvrtke koje djeluju online, poput Zalanda i Bookinga. Akt je donesen u listopadu prošle godine, a stupio je na snagu u veljači ove godine. 

Foto: Damir Skomrlj / CROPIX 

Akt o digitalnim uslugama

Sva internetska posrednička poduzeća koja povezuju korisnike sa sadržajem, proizvodima i uslugama na jedinstvenom tržištu EU-a, bez obzira na to je li im sjedište u Uniji ili izvan nje, moraju poštovati Akt o digitalnim uslugama. To se odnosi na internetska tržišta, društvene mreže, platforme za dijeljenje sadržaja i internetske platforme za putovanja i smještaj. Cilj je je uklanjanje nezakonitog sadržaja na internetu, između ostaloga, govora mržnje, dezinformacija i štetnog sadržaja za djecu.

Koordinator za digitalne usluge u provođenju EU Akta u Hrvatskoj je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Između ostalog će zadatak HAKOM-a biti podnošenje izvještaja Europskoj komisiji, a u tom smislu će Agencija imati uvid u rad nadležnih institucija koje izdaju naloge za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja na internetu. Također, u nadležnosti HAKOM-a je i ispisivanje kazni u slučajevima nepoštivanja zakona, a riječ je o iznosima od 6630 do 66.360 eura.

Ogromne kazne čekaju hrvatske internet ratnike za govor mržnje: Postoje tri načina

Osim praćenja i u konačnici ispisivanja kazni, cilj je zakona legitimacija uklanjanja nezakonitog sadržaja s interneta. Treba pritom naglasiti da postoje tri načina uklanjanja nezakonitog sadržaja na internetu. Same internetske platforme već sada samoinicijativno miču nezakonit sadržaj temeljem svojih algoritama i drugih mjera procjene sistemskih rizika vezanih uz autorska prava, širenja mržnje, zavaravanja građana, dječje pornografije i slično.

*Tekst je nastao u okviru projekta '' Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje?  ' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.