Stručnjak otkrio recept za zaustavljanje inflacije: Jasno je zašto ga Vlada nije htjela

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je nakon sastanka kazao da nema jasan odgovor na pitanje zašto se stopa inflacije u Hrvatskoj odvojila od europske. Martin Evančić iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) je pak okrivio globalne trendove. Ekonomski analitičar Damir Novotny je kazao da je stopa inflacije u europskoj monetarnoj uniji usporila.

"Većina zemalja, osim Hrvatske i Slovačke, obuzdala je inflatorne trendove. Hrvatska i Slovačka su imale sličan odgovor izvršne vlasti na inflaciju. Naglo su se povećale plaće, posebno u Hrvatskoj, i to je izazvalo rast potrošnje, rast potražnje", kazao je stručnjak te dodatno pojasnio.

"Inflacija je uvijek i svugdje monetarni fenomen. Kada je veća količina novca u potrazi za manjom količinom roba tada dolazi do neravnoteže, cijene rastu. Najbolji primjer je adventsko vrijeme u Zagrebu kada su cijene narasle doista vrlo visoko, iznad naših očekivanja, ali je bilo potrošača koji su bili spremni platiti te visoke cijene", poručio je.

FOTO: Zeljko Puhovski / CROPIX (guverner HNB-a)

Mjere socijalističke vlade

"A onda imamo i paradoksalne, zapravo anegdotalne situacije, da oni koji su prodavali fritule po pet eura nisu imali kupaca, a oni koji su prodavali po 11 su imali kupaca i u redovima su se čekale te fritule. I onda je ovaj koji je prodavao po pet eura podigao na 11 i kod njega su se stvorili redovi", slikovito je prikazao stanje u Hrvatskoj. Naglasio je da je to fenomen inflacije na koji odgovor može dati samo monetarna politika.

"U Hrvatskoj, nažalost, zbog nedovoljne ponude roba, a velike potražnje, krenulo se u potrošnju. Vidjeli smo da su naši potrošači bili spremni potrošiti taj novac koji su primili, rast plaća u javnom sektoru je bio snažan i naglo su kućanstva koja rade u javnom sektoru stvorila viškove dohodaka koji su mogli potrošiti što je vidljivo po rastu potrošnje u zadnjem kvartalu 2024., osobito u prosincu koja se nastavlja i u siječnju", kazao je.

Što se tiče novih mjera Vlade istaknuo je da se inflacija ne može zaustaviti Vladinim mjerama jer to nikome nikada nije uspjelo. "Ako bismo nastavili u smjeru zamrzavanja cijena, to nas vodi daleko nazad u 80-te godine prošlog stoljeća kada je tadašnja socijalistička vlada nastavila zamrznuti cijene i kakav je bio rezultat? Inflacija se nije zaustavila. Vi ne možete zamrzavanjem ili kontrolom cijena zaustaviti inflaciju", poručio je ekonomist.

FOTO: Goran Mehkek/CROPIX (na fotografiji Damir Novotny)

'Mjere neće imati nikakve učinke'

"Što se tiče ovih mjera, to se radi ipak o političkom odgovoru Vlade na, rekao bih, izrazito burne reakcije potrošača i velikog dijela hrvatske javnosti, ali i političke javnosti. Tu se prenose razne ideje o tome kako zaustaviti inflaciju. Inflacija se može jedino zaustaviti tako da kućanstva imaju manje novca, a to znači recesija, manje radnih mjesta, štednja na svim mogućim razinama. 

Ove mjere neće imati nikakve učinike na inflatorne trendove. To im je otprilike kao kad imate virozu i sad to liječite antibioticima. Morate preležati virozu, pa tako i inflaciju", kazao je Damir Novotny i dodao da je "u ovom trenutku mlijeko proliveno, Vlada je podigla plaće i sad taj novac traži robe koje nisu na raspolaganju".

Ovaj popis koji je izašao u javnost je, kako je rekao, jedan proizvoljan politički akt. "Primjerice, kruh već odavno nije glavna namirnica u kućanstvima, a zamrzavanjem cijenja kruha nikako nećete smanjiti inflaciju u pekarskom biznisu", ukazao je ekonomist i naveo što je zapravo problem. "Nedostatak ponude i konkurencije je jako važan. Ako se želi zaustaviti inflacija, mora se povećati konkurencija", poručio je .

FOTO: Unsplash

Utjecaj stranih gostiju

S druge strane, istaknuo je turizam koji kod nas čini veliki inflacijski pritisak jer potrošači koji dolaze iz drugih zemalja i imaju višu razinu apsolutnih cijena, a ne onih relativnih u odnosu na plaće, bez problema plaćaju kavu pet eura jer im to nije skupo u odnosu na njihovu zemlju, ali hrvatskim građanima je.

"Hrvatski građani moraju isto tako imati na umu da je cijena mesa, kao vrlo važne namirnice u kućanstvima, jeftinija od cijena u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. U tom kontekstu možemo biti zadovoljni zato što imamo očito dovoljno mesa na tržištu ili jaja kojima ne raste cijena", dodao je. To znači da postoje neki artikli za koje Hrvatska ima niže cijene nego druge zemlje EU, ali postoje i artikli za koje imamo više cijene.

Realan primjer je zamrznuti grašak i zamrznuti pomfrit. Ekonomist je istaknuo da Hrvatska ne proizvodi te artikle uopće ili izrazito malo te kad država nema domaću proizvodnju, a postoji potražnja, morate transportirati na tisuće kilometara udaljenosti te proizvode pa oni imaju veću cijenu nego u zemljama u kojima se proizvode.

FOTO: Damir Krajac / CROPIX (ekonomist Damir Novotny)

Psihološka komponenta hrvatskih potrošača

Prema istraživanjama koja su nedano objavljena potrošači u Hrvatskoj i Grčkoj su spremniji više potrošiti nego potrošači u Češkoj ili Danskoj.  Ekonomist je naglasio psihološku ili kulturološku komponentu potrošača. Kada Hrvat dobije 100 eura božićnice, on će taj iznos odmah potrošiti dok će drugi većinu iznosa uštedjeti. Takva sklonost potrošnji koja je vidljiva u Hrvatskoj, kako je Novotny kazao, ima snažan utjecaj na inflaciju.

Što se tiče očekivanja u narednoj godini kazao je da će se inflacija primiriti. "Ono što vidimo kao trend iz drugih zemalja Europske monetarne unije, mjere Europske središnje banke djeluju i vrlo vjerojatno će se usporiti rast cijena. Vrlo vjerojatno će doći do stabilizacije u ovoj godini i cijene više neće toliko rasti, osim ako Vlada opet ne krene u novi ciklus podizanja plaća u javnom sektoru", istaknuo je te dodao.

Ministar nakon sastanka s trgovcima objavio koja cijena će se zamrznuti

"Ono što bi ja preporučio Vladi je da više djeluje na strani ponuda, da poduzetnike koji žele investirati u proizvodnju hrane, prije svega, da ih pomaže na sve moguće načine, pa i s potporama. Usmjeravanjem potpora iz europskih fondova i da se, što je moguće više, izgradi kapacitet za proizvodnju hrane u što je moguće kraće vremena", zaključio je ekonomist Damir Novotny za Direktno.