Stručnjak otkrio kako se manipulira mišljenjem Hrvata: 'Ovo treba zabraniti prije izbora'

"Istraživanja pokazuju da su korisnici društvenih mreža skloniji dijeliti lažne vijesti od pravih vijesti. To i nije toliko čudno kad uzmemo u obzir ogroman pad povjerenja u srednjostrujaške medije i činjenicu da su lažne vijesti obično senzacionalističke i igraju na određene predrasude i stereotipe", rekao je na početku razgovora. Dodao je kako je cilj lažnih vijesti nije informiranje već manipulacija.

"Tako da se točno određenoj publici kojom se želi manipulirati zapravo servira ono što ona želi čuti. Takve manipulacije u pravilu sadržavaju dijelove istine, ali točne informacije svjesno 'utapaju' u gomili laži ne bi li tako legitimirali neistinite tvrdnje kojima obmanjuju publiku ili ih stavljaju u pogrešan kontekst kako bi utjecali na slabije informirane korisnike", kazao je.

Tvrdi kako u Hrvatskoj toga ima jako puno, ali dosad nije presudno utjecalo na društvene procese. "Kod nas će s određenim zakašnjenjem doći sve što imamo prilike vidjeti u ostatku EU-a ili u SAD-u. Zato treba ljude informirati, a zakonodavca pritisnuti da na vrijeme prilagodi zakonsku regulativu novim izazovima", kaže Mijić. FOTO: Pixabay (Ilustracija) 

'U Hrvatskoj svatko protiv svakoga može podnijeti kaznenu prijavu'

Politički analitičar dodaje kako se na razini Europske Unije puno radi na tome te da Hrvatska ne smije čekati isključivo inicijative iz Bruxellesa."U Hrvatskoj je problem to što se srednjostrujaški mediji često stavljaju u službu jedne politike i jedne političke strukture pa su i sami kreatori obmana", dodao je stručnjak.

Na pitanje jesu li lažne vijesti možda i u Hrvatskoj već utjecale na rezultate izbora kao što smo imali prilike to vidjeti u Slovačkoj, Mijić smatra kako na lokalnoj razini sigurno jesu, a na nacionalnoj još nisu imale presudan utjecaj. "Veliki je, doduše, utjecaj tog jednog senzacionalističkog pristupa politici i javnim poslovima općenito u kombinaciji s opsjednutošću kaznenom odgovornošću političara", dodaje.

Objašnjava kako kaznenu prijavu svatko u Hrvatskoj može podnijeti protiv bilo koga. "Pravi se višednevna senzacija, a kad ona bude odbačena, o tome ni slova. Slično je i s Povjerenstvom za sukob interesa ili nekakvim izvidima DORH-a. U zemlji punoj afera, često se aferom proglasi i ono što nije afera, čime se može (ciljano) nanijeti šteta pojedinim političkim akterima", smatra.

FOTO: HINA/Denis Cerić 

'Fact-checkeri su dokazano loš koncept' 

Hrvatska ima samo jednog stvarnog fact-checkera, a to je Faktograf, Mijić smatra kako su oni dokazano loš koncept koji služi cenzuri jednog dijela političkog spektra na društvenim mrežama. "Pišem i govorim o njihovoj lijevoj pristranosti već jako dugo. Vrlo često primjenjuju nejednake kriterije i traže kreativne načine kako bi opravdali neki lijevi narativ koji činjenično ne stoji", dodao je.

Naglašava kako manipulacija takozvanih fact-checkera može biti i puno suptilnija. "Jednostavno, nemoguće je provjeriti sve tvrdnje u političkom prostoru, dakle trebate određeni filter. Čak i ako primjenjujete iste kriterije za dokazivanje točnosti tvrdnji, ali jednu stranu spektra provjeravate češće nego onu drugu, automatski ispada da ta strana puno više laže, mulja i petlja", kaže.

Rekao je i kako se boji da je nemoguće imati do kraja nepristranu provjeru informacija. "Zato ovakav fact-checking nosi više štete nego koristi", tvrdi. Hrvatska je trenutno u izbornog godini, a nakon parlamentarnih i europskih slijede predsjednički izbori. Tada su mediji pretrpani anketama javnog mijenja za koje komunikacijski stručnjaci tvrde da mogu biti lažne.

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

'Manipulacija koja dovodi do promjene mišljenja'

"Anketama se jako manipulira ne bi li se tako utjecalo na promjenu mišljenja kod birača. Vidjeli smo na ovim parlamentarnim izborima da su neki išli toliko daleko da su kreirali lažne agencije za ispitivanje javnog mnijenja i to vrlo sličnog naziva kao jedna etablirana agencija. Cilj je očito bio zavarati javnost i takve stvari treba drastično kažnjavati. I tvorce lažnih anketa i medije koji ih prenose", smatra Mijić.

Dodaje kako bi bilo najbolje u razdoblju neposredno pred izbore zabraniti javnu objavu takvih istraživanja. Al tehnologija postaje sve jača na svijetu i vidimo da ona postaje alat za stvaranje lažnih vijesti. Na pitanje je li neminovno da takva tehnologija zahvati i hrvatski medijski prostor, Mijić odgovara da je sve moguće.

Stručnjakinja upozorila: 'Ovaj veliki problem možda je promijenio rezultate izbora'

"Umjetna inteligencija sa sobom nosi cijeli niz opasnosti i sigurno će ju se obilato koristiti i za manipulaciju biračima. Ljude treba osvijestiti koje su najnovije tehnološke mogućnosti da ne bi olako nasjeli na sofisticiranije manipulacije, ali je jednako tako važno drakonski kažnjavati one koji svjesno stvaraju i šire obmanjujući sadržaj", zaključio je.

*Tekst je nastao u okviru projekta "Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje?" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.