Stručnjak o velikom Tomaševićevu planu: 'Sada je prilika za to, ali znate li što je problem?'

Međutim, naglasio je Tomašević, Grad neće ući u preseljenje prije nego što se ispune ključni preduvjeti. Za novu lokaciju potrebno je izraditi Urbanistički plan uređenja, ali i postići dogovor s HŽ-om, koji mora završiti studiju za prometni čvor Zagreb. Tek nakon toga moći će se definirati konkretni rokovi i izgled budućeg kolodvora. Dodao je i da značajan dio područja bivšeg Gredelja već pripada Gradu Zagrebu, što projekt čini realnijim. "Nema smisla ulagati desetke milijuna eura u postojeću zgradu ako će se ionako graditi nova", poručio je.

Tomašević je također otkrio kako je Grad razmatrao mogućnost kupnje zgrade u Paromlinskoj, nekadašnjeg sjedišta Zagrebačke banke, kao privremeno ili trajno rješenje za novi kolodvor. Međutim, vlasnik ju nije želio prodati. Portal Direktno je na ovu temu razgovarao s prometnim stručnjakom Željkom Marušićem. On nam je odmah na početku istaknuo kako smatra da je izmještanje AKZ-a na lokaciju stare tvornice Gredelj dobro rješenje, dok se s lokacijom Paromlina također složio, ali i napomenuo da je tu problem vlasništva, što otežava realizaciju projekta.

"Trenutna lokacija AKZ-a prometno zagušuje grad. Promet Držićevom i Vukovarskom zbog kolodvora je dodatno zagušen. Ovaj plan da se kolodvor premjesti je optimalno rješenje jer će se omogućiti smanjenje gužvi i bolje povezati željeznički i autobusni promet, a za to je ta lokacija (Gredelj, op. a.) prikladna", pojasnio je stručnjak. "To je dobro rješenje, ali trebalo bi ga iskoristiti da se dodatno napravi sinergija autobusnog i željezničkog prometa, pogotovo u funkciji smanjenja gužvi. Tako bi građani iz okolnih lokacija na radna mjesta dolazili više kombinacijom autobusa i željeznice nego automobilima", dodao je Marušić, također naglašavajući kako ovaj projekt ipak pokazuje da prometna rješenja idu u dobrom smjeru.

FOTO: Tonka Lokas/ CROPIX

'Prometno ulaganje u Zagrebu je najisplativije u Hrvatskoj'

Priupitali smo ga također što je po njemu najveći prometni problem hrvatske metropole te kako bi se mogao riješiti. Kao projekt koji bi trebao biti prioritet, Marušić vidi izgradnju Jarunskog mosta. Kako je naveo, sljedeći projekt trebao bi biti rješavanje Vukovarske i Držićeve, te "produženje Vukovarske čime bi se spojio istok Zagreba od avenije Gojka Šuška preko Borongaja s Domovinskim mostom". Marušić također naglašava kako je vrijeme da se riješi izgradnja metroa.

"Upravo ta ideja da se nivelira veza između željezničkog i autobusnog kolodvora može se nadovezati na ideju da se započne projekt metroa. Koristi koje bi bilo od metroa se ne mogu pocijeniti", ističe prometni stručnjak te slikovito odgovara kritičarima metroa kako mnogi nisu bili ni za autoceste prije 20 godina. "Na kraju su ispale 10 puta bolje od predviđanja onih najoptimističnijih. Koliko su doprinijele razvoju turizma, nažalost, to nije pratio razvoj industrije, što je funkcija prometnica", pojasnio je.

Međutim, prometni stručnjak naglašava: "Ulaganje u promet u Zagrebu je najisplativije u Hrvatskoj. Ona su i politički i demografski motivirana, međutim ulagati u razvijeno središte je najisplativije. Problem je to što su tu različite političke opcije na razini grada i na razini države. Država bi trebala prepoznati interes ulaganja u Zagreb i efekt koji bi on imao da dobije metro. Bitno je kad se projekt radi da se definira budućnost u smislu izgradnje metroa. Da to bude u sinergiji sa željezničkim i autobusnim kolodvorom jer na taj način bi riješili problem u Zagrebu. Kada bi Zagreb dobio metro, koristi koje bi nastale su nemjerljive".

FOTO: Boris Kovacev / CROPIX

'Zašto ne bi izabrali Zagreb?'

"Ono što je sada bitno je da se odredi budućnost Zagreba izgradnjom metroa, a projekt premještanja AKZ-a trebao bi biti dio tog megaprojekta", ističe Marušić. "To je sada prilika, ali znate li što je problem? Tomašević je protuteža državnoj politici, a to je loše za Zagreb", napominje naš sugovornik, ističući kako se zbog političkih neslaganja ne može ulagati onako kako bi Zagrebu zapravo trebalo. Kao ključna mjesta državnog ulaganja Marušić ističe povezivanje Zagreba i Rijeke te ulaganje u Split i Omiš, naglašavajući kako je riječ o nacionalnom interesu koji bi imao i ogromnu financijsku korist za državu.

"Zagreb je nekoć bio industrijski centar, ali treba iskoristiti priliku da se ponovno reindustrijalizira. Pazite, ako je Beograd na vodi privukao velike tvrtke koje tamo imaju urede, zašto ne bi izabrali Zagreb koji je bliži? Međutim, Zagreb ima loš promet, a zračna luka mogla je biti još prometno povoljnija i kapacitetnija. Zato AKZ treba biti dio globalne strategije, ovo nam je sad prilika da uključimo izgradnju metroa i da imamo dvije linije, istok i zapad", jasno poručuje te dodaje kako treba osmisliti AKZ kao sinergijski dio cjelokupnog rješenja.

Zagrebački autobusni kolodvor seli na novu lokaciju: Hoće li se ovo svidjeti Zagrepčanima?

"Ako projekt nije pripremljen za to da jednog dana bude povezan s metroom, onda nema nekog velikog smisla. London ima slično podzemlje kao što ima Zagreb, stoga može se napraviti projekt, ali trebaju ulaganja, a bez ulaganja nema napretka. Međutim, ponavljam, problem je dualizam političkih opcija. Državnoj vlasti nije u interesu podupirati gradsku, ali trebala bi postojati sinergija između te dvije vlasti, bez obzira što su suprotne političke opcije", zaključio je Marušić za naš portal.