Stručnjak o najvećem riziku digitalnog eura: 'To bi bilo besmisleno i kontraproduktivno'

Osim pitanja privatnosti, građane brine i potencijalno ukidanje gotovine, koju mnogi i dalje smatraju najpouzdanijim i najslobodnijim oblikom plaćanja. Skeptici upozoravaju da bi digitalni euro mogao otvoriti vrata većoj kontroli nad osobnim financijama, pa čak i ograničavanju potrošnje u određenim sektorima. Upravo zato se u javnosti stvorila bojazan da uvođenje nove valute nije samo tehnološki napredak, nego i opasnost od prevelike centralizacije moći.

Iz Europske središnje banke (ECB) pak umiruju javnost i poručuju da bi digitalni euro bio elektroničko sredstvo plaćanja koje bi svima bilo besplatno dostupno. "Mogli biste ga, kao i gotovinu, rabiti u cijelom europodručju. Njegova uporaba bila bi sigurna i privatnost korisnika bila bi zajamčena. U društvu koje se sve više digitalizira, digitalni euro bio bi korak naprijed za našu jedinstvenu valutu."

Trenutačno ne postoji europsko rješenje za digitalno plaćanje kojim bi se obuhvatilo cijelo europodručje: u 13 od 20 država europodručja plaćanja karticama omogućuju međunarodne kartične sheme. Digitalni euro bio bi europsko elektroničko sredstvo plaćanja koje bi bilo dostupno i prihvaćeno u svim državama europodručja. Uvođenje digitalnog eura trenutačno je u pripremnoj fazi koja je započela još u studenom 2023., a usmjerena je na daljnje pripreme za mogući razvoj digitalnog eura.

'Plaćanja će biti privatna i anonimna'

Zamišljeno je da se digitalni euro koristi putem digitalnog novčanika te će se plaćanje obavljati putem aplikacije na pametnom mobitelu ili fizičke kartice. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić nedavno je komentirao i hoće li netko imati uvid u to gdje i na što trošimo novac. "Plaćanja će biti privatna, anonimna, ni ECB ni nacionalne središnje banke neće imati podatke u tim plaćanjima, a bit će ugrađena karakteristike koje će omogućavati da se nezakonite transakcije ne događaju. Rekao bih da će razina privatnosti biti veća s digitalnim eurom. Privatnost je danas jedna od najvećih briga i zato se posebno pazi da digitalni euro ne postane alat za nadzor", kazao je Vujčić.

U Hrvatskoj su posebno glasne kritike na uvođenje digitalnog eura stigle iz redova Mosta, upozoravajući da to znači će svaka transakcija biti pod kontrolom Bruxellesa. Istovremeno, navode da će to rezultirati i nestankom gotovine. "Postoji i još jedna opasnost – digitalni euro može postati instrument političke podobnosti. Financiranje bi moglo ići samo onima koji se uklapaju u poželjne ideološke okvire, dok bi svi ostali bili isključeni. Takav model otvara prostor za geopolitičke i geofinancijske manipulacije", poručili su prošlog mjeseca iz Mosta.

Iz HNB-a pak poručuju da digitalni euro ne znači ukidanje gotovine. "Potražnja za gotovim novcem ostala je jaka u svim dobnim skupinama. Također, prema rezultatima najnovijeg istraživanja o platnim navikama potrošača u europodručju, Europljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom pa očekuju da će ona ostati dostupna i u budućnosti. U tom kontekstu, Europska središnja banka i Europska komisija rade na strategijama za zaštitu gotovog novca eura i njegovog prilagođavanja budućnosti", priopćio je HNB krajem kolovoza, navodeći da bi se uvođenje eura moglo provesti najranije 2028. godine.

'Transakcije se mogu pratiti još odavno'

Informatički stručnjak Lucijan Carić za portal Direktno osvrnuo se na ove glasne kritike i strahove o nestanku gotovine. "Ovi koji kažu da se svaka transakcija može pratiti kasne jer se transakcije mogu pratiti još odavno. S druge strane, kod kriptovaluta, pod uvjetom da taj digitalni euro funkcionira na tom principu, kod digitalnih valuta često možete pratiti transakcije, ali ne možete doći do onoga tko je iza te transakcije. Dakle, načelno, hoće li se transkacije pratiti ili ne, to ovisi o tome kako se državi i sustavi ponašaju. Već sada transakcije kreditnih kartica, bankovni transferi, to se sve već može pratiti bez problema."

"I te transakcije se i prate jer znate da vas i u banci pitaju, imaju i one procedure 'upoznaj svog klijenta' pa tu i tamo traže da dostavite podatke ako plaćate neke veće iznose, pitaju zašto, ako plaćate na neki račiun koji je neobičan, onda mogu to zaustaviti i pitati vas jeste li sigurni i slično. Dakle, transakcije se već sada prate i to nije ništa novo. Digitalni euro po meni tu ne uvodi ništa novo", dodao je Carić.

Iako ističe da ne koristi toliko gotovinu u svakodnevnom životu, Carić je istaknuo da ne bi želio da digitalni euro zamijeni gotovinu. "Ono što ja ne bih htio vidjeti jest da se tim digitalnim eurom izgurava klasični papirnati novac jer mislim da to nema smisla jer ljudima treba ostaviti na volju koje oblike transakcija će koristiti. Već danas postoje ti trendovi da se istiskuje na razne načine papirnati novac, ali ne vidim u tome smisao. Ako je to mjera usmjerena prema tome, ona je po meni besmislena i bit će kontraproduktivna jer će svi ovi koji su protiv Europske unije i koji naginju desno početi kukati o praćenju itd. Samo će se voda gurati na njihov mlin."

FOTO: Dragan Matic / CROPIX

Potencijalni rizici

Osvrnuo se i na glavne potencijalne rizike u slučaju uvođenja digitalnog eura, posebno u kontekstu kibernetičke sigurnosti, poput hakiranja i sličnih incidenata. "Ti incidenti su mogući, ali vidimo iz dosadašnjeg iskustva da oni nisu česti. Puno su češće prevare kojima se ljude navodi na upotrebu elektroničkih valuta nego što dolazi do zloupotreba. Ima zloupotreba, ima hakerskih napada, ali ako je sustav iole dobro napravljen, rizici se mogu minimalizirati tako da ni to nisu nepoznate stvari", kazao je.

Hrvati burno reagirali na digitalni euro: Guverner HNB-a objasnio što će biti s gotovinom

"Nažalost, informatička sigurnost je takva kakva je, imamo puno problema, na njima se radi. To što se svakog dana izmišljaju nove metode napada, recikliraju se stare koje se oblače u novo tehnološko ruho, tu nažalost ne možemo puno. U najvećem broju slučajeva iz mog iskustva do problema ne dolazi zbog visoko tehnoloških napada nego zbog raznih low-tech metoda, raznih prevara, phishinga i slično", zaključio je Lucijan Carić u razgovoru za portal Direktno.