KOMENTAR ZA DIREKTNO

Stručnjak istaknuo kako može doći do kraja rata: 'To nećete vidjeti u vatikanskoj diplomaciji'

Autor

Daniela Brnada

Nakon više od dva sata dugog telefonskog razgovora koji su američki predsjednik Donald Trump i ruski čelnik Vladimir Putin održali u ponedjeljak postavlja se pitanje što se time dobilo. Ima li pomaka ili se sve vrti u krug te kakva bi bila uloga Vatikana u mirovnim pregovorima upitali smo vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića.

20.05.2025. u 17:57
Ispiši članak

Inače, ovo nije prvi razgovor koji su obavila dva čelnika u vezi postizanja mira u Ukrajini. Međutim, prošli telefonski poziv nije polučio značajnijim rezultatima pa je utjecaj američkog predsjednika stavljen pod znakom pitanja. Avdagić je za Direktno kazao da ni ovaj razgovor nije puno drugačiji, no istaknuo je da se ovaj put u pozadini događaju važne promjene u američkoj politici.

"Nema puno drugačijih stvari, međutim, ima nešto što je bitno. Američki senatori su djelovali samostalno i pripremili novi set zakonskih sankcija koje mogu provesti u Senatu. Odnosno, već unaprijed je prikupljeno dovoljno takozvanih potpora pa je velika sigurnost da će taj zakonski akt proći kompletnu proceduru", istaknuo je na početku. Avdagić ocjenjuje da Trump u razgovorima s Putinom prvenstveno traži mogućnost dogovora kojim bi rat završio i otvorio prostor za obnovu trgovinskih odnosa s Rusijom.

S druge strane, Kremlj, suočen s dugotrajnim ratom, velikim gubicima i ekonomskim pritiscima, želi izvući političku korist i opravdati agresiju barem dijelom teritorijalnih dobitaka. "Zato ističu da se treba vratiti na temelje, kako oni to objašnjavaju, sukoba, a to je da su oni de facto po njihovom tumačenju isprovocirani za napad Ukrajine, što je naravno besmislica. Ali nakon više od tri godine iznimno krvavog rata koji je donio jako malo ruskoj strani u svakom mogućem pogledu, a previše mrtvih, oni nastoje sačuvati ugled ne Rusije, nego Kremlja i Putina", poručio je Avdagić.

FOTO: Screenshot/YT

Ciparski model najizgledniji

Osvrnuo se i na proširenje pritiska i sankcija Europske unije. Sada slijedi udarac na ruski plin koji bi jako naštetio ruskoj strani. Ukazao je na to da, iako mnogi smatraju da Rusi funkcioniraju bez obzira na sankcije, ljudi ne percipiraju da se na veliko i dalje kupuje i ruski plin i LNG. "Sad tek ide jedan novi set sankcija te stalno imamo rokove koji dolaze kraju tijekom ove godine pa se Moskvi žuri da pokuša neke stvari spriječiti prije nego što im nanesu ozbiljniju štetu jer će i njihove financijske zalihe koje su držali u Rusiji uskoro doći svome kraju", poručio je Avdagić.

Smatra da se iz trenutačne perspektive teško može uspostaviti mir, ali može biti nekakvo dugotrajno primirje koje može trajati mjesecima, a može trajati godinama. "Kada pričamo u našim europskim okvirima govorimo o ciparskom modelu gdje je zemlja podijeljena. Tamo su UN-ove snage na razgraničenju, ali sukoba nema. Čak je pola zemlje ušlo u EU. Nešto što ne izgleda kao kraj, ali je opet moguće da postane trajno rješenje koje ne sprječava zemlju da se razvija. Nešto više od toga ispregovarati s Putinom nije moguće", istaknuo je naš sugovornik.

Kazao je da Rusija smatra Krim, ali i sve četiri oblasti koje su okupirali svojima. Ako bi nešto eventualno prihvatili, prema Avdagiću je to trenutačna crta razgraničenja. Podsjetio je na prve zahtjeve s mirovnih pregovora 2022. godine kada su zatražili povlačenje Ukrajinaca s ukupnog teritorija tih ukrajinskih oblasti. "Ne vidim mogućnost da bi Putin pokazao volju povlačenja i vjerojatno je perspektiva i promišljanje da bi se to možda moglo promijeniti jednog dana kad ne bude Putina ili kada se promijeni ruska politika", kazao je stručnjak.

Donald Trump i papa Amerikanac

Moskva također pikira i na to da se moraju održati izbori u Ukrajini. "Mislim da uopće ne treba sumnjati kako bi bili zainteresirani utjecati na te izbore, a koji se neće održati prije nego što ne nastupi dugotrajno primirje, pri čemu je sada pravo pitanje zašto ne onda barem ovo 30-dnevno primirje. Vidimo da Moskva tu traži izlike kako bi što je moguće više oduljila i možda stvorila vojne perspektive na samom terenu što nije previše optimistično jer ovo traje već godinama", kazao je Avdagić.

Trump je nakon razgovora s Putinom pozdravio ponudu pape Lava XIV. da Vatikan bude dio mirovnih pregovora. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je kazao da bi se novi sastanak mogao organizirati u Turskoj, Vatikanu ili Švicarskoj. Također, i europski čelnici su pozdravili ideju da se mirovni pregovori odviju u Vatikanu. Avdagić je Trumpov odgovor Papi protumačio tako da američki predsjednik time pokušava prikupiti bodove i stvoriti vezu sa Svetom Stolicom i papom Amerikancem koji je kao kardinal kritizirao poteze njegove administracije.

FOTO: EPA/VATICAN MEDIA HANDOUT

Vatikanska diplomacija jedna od rijetkih na svijetu

"Mislim da je to ponajprije inicijativa od predsjednika Trumpa i njegove administracije za komunikaciju s Papom. Inače, papa ima jednu 'auru' koja je dosta bitna političarima, pa i američkom predsjedniku. Uspostavljanje kontakta znači možda i dolazak do susreta što je Trumpu u interesu. Zanimljivo je istaknuti da Trump više voli diktatore, a pape su u političkoj suštini autokrati, ali ne takvog kova kakvi su oni diktatori koje često sam Trump preferira, uključujući i Putina", poručio je naš sugovornik.

Trump razgovarao s Putinom više od dva sata o pregovorima: 'I Papa je zainteresiran'

Dodao je da ne vidi mogućnost da bi došlo do sastanka Putina i Trumpa u Vatikanu. "Mislim da to neće na kraj biti ta lokacija, ali tko zna. Vatikanska diplomacija kao posrednik je možda jedan od najboljih mogućih posrednika na svijetu. Ne znam koja to diplomacija, ima prije svega tako bogatu i dugu povijest. A s druge strane obojena religijskom notom nosi dobrotu i izostanak, u današnje vrijeme klasičnog, diplomatskog agresivnog pristupa. To nećete vidjeti u vatikanskoj diplomaciji", zaključio je Denis Avdagić za Direktno.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.