Stručnjaci za Direktno:Priča o marihuani kao lijeku zgodna je 'dimna zavjesa' zagovornicima legalizacije

Recept je jednostavan, ako nešto liječi, onda ne može biti štetno i loše. Da to nije ni izbliza tako, upozorava dr.  Matija Čale-Mratović, specijalistica školske medicine i dugogodišnja ravnateljica, a sada zaposlenica Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije koja je niz godina radila u Odjelu za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i bila voditeljica raznih preventivnih programa u tom području.

"To što se pojedini sastojci marihuane koriste kod određenih bolesti ne umanjuje njenu štetnost. Zabluda leži i u ideji da je nešto dobro samim time što se može koristiti kao lijek. Svaki se lijek uzima u strogo određenim količinama i samo kod određenih bolesti. Uzimanje bilo kojeg lijeka kada to nije medicinski indicirano može imati ne samo štetne, nego u nekim slučajevima i smrtonosne posljedice", ističe dr. Čale-Mratović.

Pripravci marihuane u medicinske svrhe primjenjuju se za teške bolesti poput multipla skleroze, završne faze raka i AIDS-a, a ne za uporabu u osobne svrhe s ciljem postizanja psihoaktivnog djelovanja, napominje naša sugovornica. I u Hrvatskoj je dopuštena uporaba marihuane u medicinske svrhe, odnosno korištenje pripravaka na bazi indijske konoplje oboljelima od maligne bolesti, AIDS-a, multiple skleroze i dječjeg epileptičnog sindroma i to na temelju preporuke liječnika specijaliste. Pripravci ne idu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje jer se ne radi o lijeku, već pomoćnoj terapiji.

Uporaba marihuane u medicinske svrhe ne podrazumijeva konzumiranje kod kuće uzgojene 'trave'

"Ključno je naglasiti da kad se govori o uporabi marihuane u medicinske svrhe, onda se misli na strogo kontrolirane supstance za koje proizvođač garantira sastav, koncentraciju i slično, a ne o pušenje kod kuće uzgojene trave", upozorava dr. Čale-Mratović. "Unatoč brojnim tekstovima koji reklamiraju marihuanu kao lijek za brojne bolesti, treba jasno reći da do sada ni u jednoj bolesti nije dokazano terapijsko djelovanje u smislu liječenja same bolesti , već se njezin pripravak koristi kao dodatna terapija kod odabranih bolesnika prema točno određenim protokolima dobivenim znanstvenim istraživanjima", ističe naša sugovornica koja napominje kako je agresivan marketing o marihuani kao lijeku utjecao na promjenu svjesti o njezinoj štetnosti, posebice među mladima i time povećao broj konzumenata upravo u toj najosjetljivijoj skupini.

No i sama odluka o primjeni marihuane u medicinske svrhe u Hrvatskoj koja je prije više od dvije godine donesena na temelju preporuke za to posebno osnovanog povjerenstva Ministarstva zdravstva podijelila je stručnu javnost.

Profesor na splitskom Medicinskom fakultetu prof. dr. Damir Sapunar koji je ujedno i voditelj laboratorija za istraživanje neuropatske boli te voditelj poslijediplomskog studija 'Translacijska istraživanja u biomedicini', pojašnjava kako su za stavljanje lijekova u promet u nekoj državi obično odgovorna neovisna stručna tijela koja se u svojim odlukama vode dobro definiranim principima medicine utemeljene na dokazima (engl. evidence based medicine). U Hrvatskoj je za to zadužena Agencija za lijekova i medicinske proizvode (HALMED).

Preporuke o uporabi medicinske marihuane nisu donesene prema standardima medicine utemeljene na dokazima

Prof. Sapunar kaže kako u procesu donošenja preporuka o uporabi medicinske marihuane ovaj put nije konzultiran HALMED nego je imenovano posebno povjerenstvo koje svoje preporuke nije donijelo, ističe, prema standardima medicine utemeljene na dokazima. "Ti standardi podrazumijevaju sustavno sažimanje sve svjetske literature o pojedinom medicinskom pitanju, odabir radova koja zadovoljavaju unaprijed postavljene kriterije vrsnoće, združivanje rezultata odabranih radova, i donošenje zaključka koji predstavlja najbolje što znanost u tom trenutku može ponuditi. Takvi radovi nazivaju se sustavnim pregledima i njihovi rezultati primjenjuju se pri donošenju strateških odluka u medicini", pojašnjava. 

Nema dokaza o medicinskoj marihuani  kao korisnom lijeku

"Do sad objavljeni sustavni pregledi ne pružaju nam dovoljno dobre dokaze da bi o medicinskoj marihuani mogli govoriti kao o korisnom lijeku. Američka agencija za lijekova nije do danas odobrila medicinsku marihuanu kao učinkovit i siguran lijek niti za jednu indikaciju. Postoje lijekovi koji sadrže sintetske inačice tvari prisutnih u marihuani i koji su odobreni u SAD-u. Takvi lijekovi se danas koriste za poticanje apetita u bolesnika s AIDS-om i sprječavanje mučnine nakon kemoterapije", govori nam taj stručnjak.

"Kratko i jasno, dokazi da medicinska marihuana pomaže u bolesnika s kroničnom boli i multiploj sklerozi su vrlo slabi i temelje se na usporedbi s placebom. Prava vrijednost medicinske marihuane mogla bi se procijeniti kad bi se usporedila s postojećim lijekovima za liječenje kronične boli. Za sve ostale potencijalne primjene nema nikakvih ozbiljnih dokaza", rekao je prof. Sapunar koji smatra kako je medicinska primjena vrlo zgodna 'dimna zavjesa' zagovornicima legalizacije.

Učinak  jednak panadonu i paracetamolu 

Psihijatar dr. sc. Tomislav Franić, subspecijalist dječje i adolescentske psihijatrije te docent na Medicinskom fakultetu u Splitu, navodi kako postoje određeni dokazi da marihuana u nekim stanjima  pomaže, ali ne marihuana, nego strogo kontrolirani proizvedeni pripravci od nje. "Neću negirati da pomaže u ublažavanju simptoma multipla skleroze i kod mučnina i bolova u karcinomu, no pokazalo se da je ta razina pomoći u ublažavanju boli kod karcinoma jednaka uporabi panadona i paracetamola, dakle pomaže kao već postojeće tvari", navodi naš treći sugovornik.

"Zagovornici legalizacije marihuane često navode kako farmaceutska industrija stopira proboj marihuane na tržište lijekova, ali ne smijemo ići ni u drugu krajnost. Dakle, ukoliko standarizirani pripravci neke djelatne tvari iz biljke marihuane pomažu, onda se to ne može uzgajati u vrtu, nego se koristi pod liječničkim nadzorom na točno određen i kontroliran način, inače smo u anarhiji", zaključuje dr. sc. Franić koji smatra kako ne postoji niti jedan valjan razlog za daljnju liberalizaciju prema toj drogi s obzirom na njezine štetne učinke na čovjekovo psihofizičko zdravlje.