Stručnjaci se slažu da je Bošnjakovićevo ministarstvo jedno od lošijih, to potvrđuje i odnos prema medijima

Bošnjaković je preuzeo Ministarstvo pravosuđa nakon velike rekonstrukcije vlasti poslije raskidanja koalicije s Mostom. 

Njegov prethodnik na mjestu ministra pravosuđa bio je Mostov Ante Šprlje, koji je ministrom bio i u prvoj i u drugoj vladi Mosta i HDZ-a. Prije Šprlje ministrovao je Miljenić cijeli mandat, a SDP-ovom ministru pravosuđa prethodio je upravo aktualni ministar Dražen Bošnjaković. Bošnjaković je tada preuzeo poziciju ministra nakon što je Ivan Šimonović otišao u Ujedinjene Narode. To označava i određeni kontinuitet u hrvatskom pravosuđu, koji ima svoje pozitivne, ali i negativne konotacije.

Osim što je bio ministar u dva navrata, Bošnjaković ima i iskustva u pravosuđu tako što je godinama bio odvjetnik, a u HDZ-ovim vladama je obavljao i funkciju državnog tajnika u Ministarstvu pravosuđa. Iskustva ima i u državnoj administraciji zbog obavljanja posla tajnika Sisačko-moslavačke županije, a godinama je u vrhu HDZ-a i bio je saborski zastupnik, pa mu ni politika nije strana.

Prvi Bošnjakovićev mandat u vrijeme vladavine Jadranke Kosor uglavnom je obilježen jednom kontroverzom koja je zadala puno briga tadašnjoj premijerki. 

Naime Bošnjaković je 2011. godine "zaboravio" obavijestiti tadašnju premijerku Kosor da su iz Beograda stigle optužnice protiv niza vukovarskih branitelja i drugih istaknutih političara s početka 90-ih. Među imenima koja su se spominjala bili su Vladimir Šeks, Ivan Vekić, Branimir Glavaš, Mladen Markač i Tomislav Merčep. Punih 34 dana Bošnjaković je tajio da su stigle optužnice iz Beograda.

Kad su ga novinari upitali zašto je tajio optužnice, odgovorio je: "Nisam smatrao da je to toliko važno. Mislio sam da ćemo to riješiti na način da se optužnice uruče, a nakon toga ćemo vidjeti".

Zbog toga je došao i na udar premijerke, ali i Vladimira Šeksa, no ipak je ostao na čelu pravosuđa.

'Bošnjaković je čovjek kontinuiteta, a ne revolucije'

Njegov drugi mandat nije zato opterećen nikakvim kontroverzama, a za analizu njegovog aktualnog ministrovanja konzultirali smo bivšu ministricu pravosuđa Vesnu Škare Ožbolt i odvjetnike Željka Olujića te Zvonimira Hodaka.

Škare Ožbolt je kritična prema radu aktualnog ministra, ali je kritična i prema ostalim nasljednicima na mjestu ministra pravosuđa:

"Protekli period, tu ne mislim samo na ministra Bošnjakovića, nego i na ministre u vladama prije njega, protekao je u jednoj vrsti ispitivanja, ako ne i lutanja u odabiru najbolje pravosudne reforme. Pod pravosudnom reformom prvenstveno mislim na reorganizaciju mreže sudova, koja je u vrijeme SDP-ove vlasti bila drastično smanjena, da bi se sad neki ukinuti sudovi počeli vraćati".

"To dovodi do zbunjenosti u pravosuđu, ali i povećanja troškova. Bio je trošak naglo smanjiti broj sudova bez kvalitetne procjene koliko nam sudova treba, a sada je trošak opet vraćati neke sudove nazad. Jedna od procjena je očigledna kriva. Kad gledamo rad ministra Bošnjakovića kroz ovaj segment, onda je to pogreška", dodatno je pojasnila Škare Ožbolt o pogreškama u mreži reorganizacije sudova.

Bivša ministrica pravosuđa iz vremena Sanaderove prve vlade smatra i kako rad ministra Bošnjakovića ima i pozitivnih stvari, ali kako on pomake ostvaruje oprezno i polako, bez naglih i revolucionarnih poteza:

"U drugim aspektima, on je više čovjek kontinuiteta nego revolucije. Stvari se polako pomiču, više sitnim vezom nego nekakvim koracima od sedam milja. Apsolutno treba poraditi na rješavanju i jačanju pravne sigurnosti. Treba poraditi na onome što Europska unija s velikom pozornošću prati, a to su kazneni postupci".

Škare Ožbolt objašnjava kako su upravo kazneni postupci za nju najveći problem hrvatskog pravosuđa:

"Kazneni postupci previše traju. Gotovo su neobjašnjive pogreške koje se događaju u tim kaznenim postupcima, velike koruptivne afere padaju u vodu. To je ono što nam iz Europske komisije zamjeraju. Da li je to problem samo Dražena Bošnjakovića kao ministra ili se radi o jednom širem problemu, pitanje je, ali problem definitivno postoji i izuzetno je ozbiljan". 

Za kraj smo pitali bivšu ministricu pravosuđa o ovlastima i realnoj snazi koju jedan ministar pravosuđa ima za eventualno nametanje reformi i promjenu sustava. Škare Ožbolt kaže kako ovlasti ministra Bošnjakovića ipak nisu velike kao ministara u nekim proteklim razdobljima, ali i da te ovlasti ipak treba bolje iskoristiti.

"Njegove ovlasti su daleko manje od onih koje sam ja imala kao ministrica. Imenovanje i praćenje rada je sada u nadležnosti Državnog sudbenog vijeća. No ministar mora ukazivati na trendove, ministarstvo mora pratiti ono što se radi u pravosuđu. Mora ukazivati  na probleme i pronalaziti način kako to riješiti, kroz analizu rada grešaka u sustavu i radu pravosuđa. Ministar mora pratiti rad sustava, bez obzira na to što nije izravno odgovaran", rekla nam je Škare Ožbolt.

Olujić: Ne radi se  konzekventnoj osobi i pravniku

"Koliko ja znam, kolega Bošnjaković dolazi iz odvjetničkih redova, ali ja ne nalazim konzekventnosti u njegovom ministrovanju. Zakon o stečaju je nepravedan, duboko nehuman, nije u skladu s težnjama hrvatskog društva, a on je bio njegov pobornik u vrijeme dok je bio ministar u vladi Jadranke Kosor, da bi sad promijenio ploču i bio pobornik novog zakona. Ne radi se o konzekventnoj osobi i pravniku, nego osobi koja teži dnevnopolitičkim prohtjevima", rekao nam je odvjetnik Željko Olujić i dodao kako je ministarstvo Dražena Bošnjakovića izuzetno bitno, ali da ministar nema potrebnu kreativnost i vrijednost za obnašati svoju dužnost.

Olujić smatra kako su pravosuđu potrebni veoma snažni i veliki zahvati kako bi se reformiralo: "Zbog njega i njegove ekipe ne vjerujem u veliki uspjeh reformiranja pravosuđa. Prateći njegovo ministrovanje nemam dojam da se radi o osobi koja je podobna i sposobna obnašati dužnost ministra pravosuđa. Bilo bi mi drago da je drukčije, ali bojim se da neće biti promjena".

"Njegova reorganizacija sudova nije prihvatljiva, ona je samo s jednog aspekta prihvatljiva. Nije samo potrebno mijenjati broj sudova, potrebno je sudove ekipirati stručnim kadrovima, tehničkim pomagalima, kako bi se razvijala učinkovitost i nezavisnost sudova", ocijenio je Olujić poteze ministra Bošnjakovića i pojasnio kako u radu aktualnog ministra ne nalazi poteza vrijednih spomena.

"Ministarstvo pravosuđa je jedno od lošijih ministarstava Plenkovićeve Vlade. Pokazalo se i u vrijeme dok je ministar kod Jadranke Kosor da nije za tu poziciju. Ministar takvog ministarstva može puno toga napraviti sa svojom osobnošću i vrijednosti, ali on nije osoba takvog kalibra", rekao je na kraju Olujić i zaključio kako Bošnjaković nije osoba takvog kalibra nego osoba koja više politički osluškuje promjene što je dobro za politički segment Vlade, ali nije dobro za ministarstvo i njegov resor. 

Hodak bi rad ministra Bošnjaković ocijenio s ocjenom - dobar

Za ocjenu rada ministra Dražena Bošnjakovića pitali smo i odvjetnika Zvonimira Hodaka. Hodak se slaže sa Škare Ožbolt i Olujićem koji smatraju kako se promjene događaju presporo i nedovoljno: 

"Mislim da nije dovoljno učinio na promjenama u sustavu. Sve ovo što se radi je presporo. Recimo i to s ovrhama. Ne kažem da radi loše, ali ne radi ništa bolje od svojih prethodnika. Pravosuđe ima negativnu ocjenu i percepciju u čitavoj javnosti. S ovakvim tempom trebalo bi nam 50 godina za dostignuti pravni sustav anglosaksonskih i drugih razvijenih država".

Hodak nam otkriva i što smatra za "rak ranu" hrvatskog pravosuđa.

"Jedna od najvećih gluposti je to što kod nas suci mogu biti do 70. godine. Nitko ih ne može smijeniti osim ako ne naprave nekakve kardinalne greške. Trebalo bi uspostaviti sustav da se najlošiji smjene. To ne ovisi toliko o ministru Bošnjakoviću koliko o cijelom političkom sustavu u Hrvatskoj".

Za kraj odvjetnik Hodak nam kaže kako bi za rad ministra Dražena Bošnjakovića dao ocjenu - dobar.

Portal Direktno je poslao upit Ministarstvu pravosuđa za ocjenu svog rada, ali nam nitko nije odgovorio.

Čitatelji Direktnog mogu dati svoju ocjenu rada ministra Bošnjakovića u anketi.