Stručnjaci otkrili tko može zadovoljiti Hrvate: 'Više se zaradilo, ali...'

Riječ je o petoj konferencije iz serije koja je u organizaciji Motus Medije okupila stručnjake iz energetike i turizma te druge. Energetski analitičar Igor Dekanić je naglasio da je Hrvatskoj dobro došla deindustrijalizacija u prošlom stoljeću, jer bez velike industrije i potrošnja energije je manja.

Vlasnica Motus media grupe Marija Dekanić na početku konferencije najavila je i novo okupljanje, odnosno šesto izdanje ove važne prigode koja će se održati za dva tjedna. 

Uvodno predavanje održao je upravo Igor Dekanić koji je naglasio kako se prije osam godina kada je potpisan sporazum u Parizu svijet se obvezao da će promijeniti tok potrošnje energije, ali potrošnja je ipak porasla za šest posto.

"Velik faktor bila je nabava plina iz Rusije prije nego je napala Ukrajinu. Oporavak gospodarstva doveo je do porasta potrošnje, a povod krize bila je invazija Rusije na Ukrajinu. Europska Unija je zaključila da će prestati s uvozom nafte i plina iz Rusije, pa je to bio glavni uzrok poskupljenja. Žestok otpor Ukrajinaca je cijelu krizu produljio i uveo ju u latentno stanje", rekao je Dekanić.

Zelena tranzicija ovisi o postizanju mira na Bliskom Istoku. Hrvatska je tu relativno dobro prošla. Prije svega, počela se financirati zelena energija i jedino što Hrvatska sada mora je prilagoditi se informatičkom upravljanju energetskim procesima, poručio je Dekanić kojeg se smatra jedinom od vodećih stručnjaka u ovom području. 

'Energetika budućnosti u kontekstu zelene transformacije'

Nakon uvodne analize energetskog stručnjaka Igora Dekanića, održala se panela rasprava "Energetika budućnosti u kontekstu zelene transformacije" u kojoj su sudjelovali Danijela Šimović, direktorica Sektora komercijalnih i financijskih poslova, LNG Hrvatska, Zvonimir Šibalić, savjetnik Uprave, PPD, Romana Jerković, zastupnica u Europskom parlamentu i Nela Vlahinić Lenz, predsjednica, X Energy i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.

FOTO: HINA/Zvonimir Kuhtić 

Sudionici su raspravljali je li došlo vrijeme za jaču usmjerenost na zelene projekte i ulaganja u obnovljive izvore energije, može li se Hrvatska transformirati u gospodarstvo zelene energije i hoćemo li i ovu zimu strahovati od nestašica plina i visokih cijena.

"Ovdje sam na neki način uljez. Ja sam predstavnik ‘starih’ izvora energije. Što se tiče cijena plina, smatram da je profesor Dekanić dobro to objasnio", rekao je Šibalić.

Danijela Šimović rekla je kako postoje brojna ograničenja transportnog sustava te da terćian prirodnog plina ne može izaći iz Hrvatske. Profesor Dekanić nadodao je kako je ovo za sada najblaža energetska kriza od 70-ih godina do danas.

Nela Vlahinić Lenz rekla je kako Hrvatska nije bogata izvorima fosilnih goriva.

"Nafte nemamo, kao niti ugljena. Imamo velike komparativne vrijednosti. Obnovljivi izvori su konkurentniji od fosilnih. Problem je nestabilnost. Treba znati da je zelena tranzicija nešto što će nam u potpunosti promijeniti živote. Imat ćemo smartphone sustave koji će upravljati našom potrošnjom, dakle sve će se promijeniti u narednih deset godina. Tehnologija će se sigurno razvijati. Ali sada postoji velika priča o zelenom vodiku. Tu su i tehnologije kao što su baterijski spremnici, koji su nužni da bi se održala zelena transformacija u budućnosti", rekla je Vlahinić Lenz.

Energetska tranzicija ovisi o smirivanju ratnih sukoba: Pogledajte u kakvoj poziciji je Hrvatska

Romana Jerković rekla je kako je EU dostavila dovoljno sredstava, ali treba biti dovoljno pametan kako bi se ta sredstva iskoristila. Vlahinić Lenz rekla je kako će se po jedinici sve manje trošiti, ali će se trošiti više jedinica.

"Električna energija bit će glavni nosač energije, ali ona se proizvodi iz više resursa. Ako ste uspjeli povećati energetsku učinkovitost, to je kao da ste našli novi izvor energije. Učinkovitost će u budućnosti biti ključ za zelenu transformaciju", rekla je.

Šibalić je dodao kako se zelena transformacija ne bi trebala provoditi pod cijenu destrukcije gospodarstva.

"Svi bi mi htjeli biti zeleni i samodostatni, no na žalost to nije jeftino. Za to treba vremena. Treba nam zakonodavni okvir koji će biti stabilan, ali ne smijemo si stavljati pre ambiciozne rokove. Pod koju cijenu će se provesti ta tranzicija? Treba nam stabilnost da bi mogli ući u te projekte i financirati ih. Rekao bih da ćemo biti pametniji sljedeće godine, kada se održe predsjednički izbori u SAD-u i izbori u Europskom Parlamentu", rekao je.

'Turizam kao održiva djelatnost'

U panelu pod nazivom "Održivi turizam kao odgovor na rekordne turističke rezultate" stručnjaci su pokušali odgovoriti na pitanja koji su limiti Hrvatske i koliko je održiv turizam koji se svodi na sunce i more. Na panelu su sudjelovali Monika Udovičić, ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove Ministarstva turizma i Igor Borojević, direktor Sektora za istraživanje tržišta i strateško planiranje Hrvatske turističke zajednice.

FOTO: HINA/Zvonimir Kuhtić

Monika Udovičić je rekla kako ova i prošla godina pokazuju kako su turizam i energetika dvije usko povezane teme.

"Rekla bih da imamo poprilično raznolika razmišljanja u društvu. Građani su upoznati s tematikom, ali ne postoji konsenzus. Rekla bih da je važno poticati i ostale industrije osim turizma. Njega treba razvijati u smjeru digitalne i zelene tranzicije. Ne treba ga ograničavati zbog njegovog udjela u BDP-u. Nitko u sektoru turizma ne bi se protivio tome da taj udio opada, ali da ne opadaju prihodi", rekla je.

Igor Borojević nadodao je kako je činjenica da turizam čini visok postotak u hrvatskom BDP-u.

"Hrvatska iz nekih povijesnih i subjektivnih okolnosti nije afirmirala određene segmente turizma. Ono što se događa u toj djelatnosti svakako se prelijeva i u ostale djelatnosti. Neke od njih ne bi egzistirale bez turizma. To znači da turizam ne treba slabiti, već ga treba optimizirati. Vidjeli smo da je turizam kao nogomet, svi imaju nekakvo mišljenje o njemu. Tu će se razlikovati razni stavovi, ali to je u konačnici normalno. Kroz raspravu i osvješćivanje nekih tema stvara se dobra podloga za pronalaženje zakonskih rješenja", rekao je.

Borojević je nadodao kako je Dubrovnik sjajan primjer ovakvog razvoja turizma.

"Dubrovnik je bio svrstavan u top liste gradova koje ne treba posjetiti jer je u njima prevelika gužva. Oni su među prvima koji su implementirali određene mjere da se taj pritisak smanji. Nije se išlo za agresivnim polugama, ali su već jako puno napravili. Za njima je uslijedio i Split, pa se tada počelo više razgovarati o tome što nama treba od turizma. Trebaju li nam nekakvi milijuni ili tražimo iskorak prema kvalitetnije osmišljenim i profitabilnijim rješenjima? Covid je tu napravio malu digresiju u tom razmišljanju. Hrvatska je zbog dobro balansiranih mjera bila dvije godine turistički rekorder Mediterana. Osobno smatram da moramo napraviti odmak od takvog razmišljanja", dodao je. 

Udovičić je rekla kako se više zaradilo, ali su građani sada nezadovoljni zbog visokih cijena, a Borojević je komentirao koncept održivog turizma. 

"Moramo shvatiti da je Hrvatska u velikoj mjeri izrasla na tome da je pružala ovakve usluge u vrijeme kada se o apartmanima i smještaju nije puno pričalo. Puno se priča o poreznim politikama, a sve su to situacije koje država mora uzeti u obzir kada se uhvati u koštac s mjerama. Negdje će sigurno doći do represije. Mrkva ide do jedne granice, ali u jednom trenutku će vjerojatno doći i do batine. U ovom trenutku imamo 115 tisuća iznajmljivača koji tržištu nude nekakve kapacitete. Vidimo da ljudi u Hrvatskoj žive isključivo od turizma. Sada, kako to staviti u kontekst održivosti? Ljudi se žele baviti time, a s druge strane Hrvatska ima resurse kakve ima", kazao je. 

Zaključno, panelisti su poručili kako Hrvatska ima visok postotak ulagača u nekretnine, što sa sobom može nositi određene posljedice.

"Ne možemo automatski preslikati model koje imaju druge zemlje. Volimo se referirati na to što radi napredni Zapad, ali mi moramo gledati bilo kakvu poreznu mjeru da ju stavimo u kontekst određene zemlje. SAD već desetljećima ima porez na nekretnine, ali baš sam neki dan pročitao studiju koja kaže da su došli do situacije u kojoj imaju najveći postotak mladih koji žive s roditeljima", rekao je Borojević, na što se Udovičić nadovezala i rekla kako je odluka o visini paušala i pristojbe centralizirana, odnosno pada na jedinice lokalne samouprave.