Analiza rada ministrice regionalnog razvoja i fondova EU

Stručnjaci ipak podržavaju Gabrijelu Žalac, oporba traži njezin odlazak. Pitamo čitatelje Direktnog što misle o radu ministrice

Autor

Darko Markušić

U analizama dosadašnjeg rada Vlade Andreja Plenkovića među najčešće isticanim slabim točkama navodi se Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije koje vodi Gabrijela Žalac. Kao glavni argumenti najčešće se koristi slaba efikasnost u privlačenju novca iz europskih fondova, sporost u pripremanju projekata, ali čak i penali na ranije odobrene projekte.

11.06.2018. u 09:20
Ispiši članak

Iako je jasno da jedna osoba ne može biti kriva za sve propuste, uvijek se odgovornost pripisuje čelnoj osobi Ministarstva, iako ono nije jedino zaduženo za realizaciju projekata i privlačenje EU sredstava, no ipak se percipira u javnosti kao glavni koordinator.

S obzirom na sve to pozivamo vas čitatelje da ocijenite i komentirate dosadašnji rad ministrice Gabrijele Žalac i date joj prolaznu ocjenu - palac gore ili negativnu ocjenu - palac dolje.

Iza ministrice Gabrijele Žalac je, podsjetimo, i nekoliko afera u kojima je milijunske poslove dodijelila svom poznaniku, zapošljavanje osobe koja je prethodno uz preveliku otpremninu otišla iz državne službe, ali i angažiranje pojedinih tiskanih medija u PR svrhe.

I dok većina konzultanata svakodnevno nema lijepih riječi za državnu administraciju, a samim time i za Ministarstvo koje vodi Gabrijela Žalac, jer smatraju kako suvišno kompliciraju pri apliciranju za pojedine projekte te ističu da zaposlenicima Ministarstva nedostaje stručnih kvalifikacija, rijetki od njih su spremni javno iznijeti negativan stav o ministrici Žalac. Neki strahuju da bi "njihovi projekti mogli naići na neočekivane teškoće", drugi "ne žele prestati raditi kao vanjski stručnjaci za državu", dok treći ističu da bilo tko na čelu Ministarstva, čiji su djelatnici stručno i motivacijski potkapacitirani, ne bi mogao puno više napraviti.

Hrvojka Skoković Harašić, direktorica u Odjelu za porezne olakšice i poticaje Deloittea, naglašava za portal Direktno kako se "ministrica Gabrijela Žalac uhvatila u koštac s brojnim izazovima koje Hrvatska prolazi tijekom prvog pravog sedmogodišnjeg razdoblja korištenja fondova Europske unije".

Hrvojka Skoković Harašić: Ministrica zaslužuje više od prolazne ocjene

Ona je, ističe, "ugodno iznenađena radom ministrice Žalac i smatra da zaslužuje ne samo prolaznu ocjenu, već i da treba podršku s najviših razina da provede nužne reforme sustava upravljanja ESI (Europski strukturni i investicijski) fondovima, kako bismo ipak možda do 2023. uspjeli 'povući' većinu rezerviranih i alociranih EU sredstava, te time kao država iskoristili sav financijski potencijal i koristi od članstva u Europskoj uniji, a koji nam je zaista potreban kao snažan alat kojeg možemo iskoristiti za razvoj našeg gospodarstva i društva u cjelini. Dovoljno je pogledati koristi od financijskih sredstava Unije koja su uspjele iskoristiti Poljska, Češka pa i Slovačka, a koje su Hrvatsku 'prešišale' u razvoju temeljenom na korištenju ESI fondova u razvoju javne infrastrukture, reforme javne uprave, ulaganja u razvoj poljoprivrede, industrije i turizma".

"Uspješnim potezom ministrice smatra pokretanje niza poslova tehničke pomoći Ministarstvu, zahvaljujući kojima se kontinuirano prati rad upravljačkog tijela, ali i drugih tijela u sustavu. Neki od projekata uključuju i primjerice Usluge vrednovanja za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u ulozi upravljačkog tijela Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.' te Koordinacijskog tijela ESI fondova u Republici Hrvatskoj - Grupa 1: Vrednovanje sustava upravljanja i kontrole Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija' 2014.-2020. 

Takvo neovisno izvješće ministrici Žalac dat će podlogu za buduće pojednostavljenje sustava upravljanja ESI fondovima, a koji se u ovom trenutku smatra najvećom kočnicom uspješnoj ili u svakom slučaju bržoj apsorpciji sredstava iz EU izvora. Nadalje, ministrica je započela i uvođenjem reda u dijelu rada regionalnih koordinatora, koji se nalaze u svakoj županiji, na način da se dala jasna uputa koje djelatnosti su u djelokrugu istih kako bi se izbjeglo daljnje narušavanje tržišne utakmice između poduzetničkih potpornih institucija i regionalnih koordinatora, koji se financiraju iz raznih javnih izvora i pružatelja savjetodavnih usluga (konzultantski sektor) sa slobodnog tržišta.

Pokrenula je i daljnje brojne pozitivne aktivnosti i aktivirala važne teme poput izrade nacionalne strategije razvoja Republike Hrvatske, novog zakona o regionalnom razvoju, novog izračuna indeksa razvijenosti u RH...", naglasila je za portal Direktno direktorica u Odjelu za porezne olakšice i poticaje Deloittea Hrvojka Skoković Harašić.

Kao glavni neuspjeh Ministarstva koje vodi Gabrijela Žalac, Hrvojka Skoković Harašić ističe činjenicu da "nije zaživio Vladin zaključak iz lipnja 2016. o prihvaćanju prioritetnog nacionalnog akcijskog plana za povećanje učinkovitosti korištenja ESI fondova za razdoblje 2016.-2018 koje je ministrica Žalac naslijedila".

Taj plan sadržavao je niz mjera pojednostavljenja sustava upravljanja, uključivo čak ukidanje određenih tzv. posredničkih tijela radi veće jednostavnosti i prohodnosti sustava, pojašnjava Skoković Harašić.

Ona smatra kako bi se ministrica Žalac u idućem razdoblju "trebala izboriti, tj. ispregovarati snažniju reviziju operativnog programa konkurentnost i kohezija, koji predstavlja najveći operativni program u smislu financijske alokacije. U najavi su tek kozmetičke izmjene koje nam neće puno pomoći kod apsorpcije rezerviranih nam sredstava. Čim hitnije bi trebalo pokrenuti i javno-privatni dijalog usmjeren ka boljem planiranju prioritetnih osi i razvojnih ciljeva za iduće financijsko razdoblje 2021.-2027. Europska komisija nam zamjera loše planiranje razvojnih prioriteta za razdoblje 2014.-2020. i radi toga nam u pravilu ne dopušta značajnije izmjene u okviru postojećih operativnih programa. Njihov stav je 'što ste htjeli, to ste i dobili'".

Grčić: Ne može dobiti prolaznu ocjenu kada smo na začelju Europske unije

Saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar regionalnog razvoja u vladi Zorana Milanovića Branko Grčić ministrici Žalac ne bi dao prolaznu ocjenu.

"Situacija s apsorpcijom fondova je loša. Svega negdje 12 posto apsorbiranih sredstava nakon četiri i pol godine isteka financijske perspektive definitivno pali alarm za Vladu u smislu da treba ubrzati proceduru. Hrvatska je po tome među tri najgore zemlje Europske unije. Što se tiče ugovoranja projekata, to znači i pripremu i ugovoranje, i tu stvari idu relativno sporo bez obzira što se i ministrica Žalac i Vlada hvale da je 40 posto visoki postotak. Ako pogledate druge zemlje, opet smo na dnu liste, a oni najbolji imaju između 65 i čak do 90 posto ugovorenih projekata", ističe Grčić za portal Direktno.

"Ministrica personificira tu cijelu priču. Međutim, problemi su puno dublji i širi s obzirom da u tome sudjeluju gotovo sva ministarstva, de facto cijela Vlada, i veliki broj agencija, a sve više i regionalna i lokalna samouprava. Što se tiče pripreme i kandidiranja projekata i cijele procedure do ugovaranja i provedbe na svim razinama postoji ozbiljan zastoj. Proces je usporen i unatoč svim drugim problemima u državi, tipa Agrokora, ovo je jedan od ključnih strateških ciljeva. Uz provedbu reformi, korištenje EU fondova u dijelu investicija, a samim tim i rasterećenja fiskalne sfere jer su to bespovratna sredstva, jest jedan od dva, tri  hrvatska ključna strateška cilja", naglašava Grčić.

Koliko bi situacija bila bolja da Ministarstvo vodi netko drugi, Grčić ističe: "Jedan čovjek može puno, ali ne može sve. Vrlo je bitno tko su sve suradnici i tko su ljudi na čelnim pozicijama u drugim strukturama Vlade koji upravljaju fondovima. Nisam sretan činjenicom što sam ostavio čitav niz nestranačkih ljudi na tim pozicijama, a da su unatoč tome ti ljudi morali otići. Kada takvi educirani i kvalitetni ljudi odu, treba jako puno vremena da to nadoknadite. I to je jedan od velikih problema".

Ministrica Žalac za Direktno: Pojednostavili smo natječajne procedure i značajno povećali ugovorena sredstva

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac za portal Direktno, govoreći o dosadašnjem ministarskom radu istaknula je, između ostaloga, kao uspjehe u dosadašnjem dijelu mandata pojednostavljivanje natječajnih procedura i značajno povećanje ugovorenih sredstava.

"Prošle smo godine konačno postigli optimalnu brzinu raspisivanja natječaja i ugovaranja, pojednostavili procedure, ojačali ulogu regionalnih koordinatora i time olakšali korisnicima put do EU sredstava. Godina 2017. je svakako bila rekordna s obzirom da smo na početku mandata ove Vlade zatekli svega devet posto ugovorenih sredstava, a taj smo postotak u ovom mandatu podigli na 42 posto te do kraja 2018. planiramo doseći 6,5 milijardi eura ili 60 posto dodijeljenih sredstava. Najveći porast ugovaranja u iznosu od 534 posto postignut je u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, budući da je u posljednjih 18 mjeseci ugovoreno 2,5 milijarde eura dok je u prethodnom trogodišnjem razdoblju bilo ugovoreno svega 465 milijuna eura. Trenutno je 57 otvorenih natječaja ukupne vrijednosti 8,6 milijardi kuna", naglasila je Gabrijela Žalac za Direktno.

Važnost Pelješkog mosta i Projekta Slavonije i Baranje

Govoreći o uspjesima u dosadašnjem dijelu mandata, ministrica Žalac ističe, između ostaloga, najveći EU projekt - Pelješki most, Projekt Slavonije i Baranje i izradu Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine.

"Potpisivanje ugovora o izgradnji Pelješkog mosta istinski je povod za osjećaje zadovoljstva i ponosa. Konačno, nakon uloženog velikog truda od strane Vlade RH na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem, ostvarit ćemo povezanost razdvojenih područja Lijepe naše. Radi se o najvećem pojedinačnom projektu prema odobrenim sredstvima financiranom iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Ukupna vrijednost projekta iznosi preko 526 milijuna eura, dok ukupni prihvatljivi troškovi iznose nešto preko 420 milijuna eura. Znajući kako stopa sufinanciranja iznosi 85 posto prihvatljivih troškova, impozantno zvuči podatak kako smo ukupno iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurali 357,3 milijuna eura. Ovo je projekt od strateškog i dugoročnog značaja za cijelu zemlju, projekt kojim Hrvatska postaje jedinstvena.

Pokretanjem Projekta i osnivanjem Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem ova je Vlada usmjerila 18,8 milijardi kuna iz fondova Europske unije isključivo za projekte na području pet slavonskih županija, a sve u cilju povratka i ostanka stanovnika na tom području. Iznos kojeg ćemo uložiti omogućit će nova radna mjesta, pokrenuti rast odnosno razvoj gospodarstva i zaustaviti negativni demografski trend. Područjima manje razvijenih županija dajemo prednost u sufinanciranju putem izravnih dodjela uz mogućnost ostvarivanja dodatnih bodova prilikom odabira projekata u otvorenim postupcima dodjele bespovratnih sredstava. Korisnici, odnosno naši Slavonci, Baranjci i Srijemci, prepoznali su mogućnosti koje im ovaj projekt pruža temeljem čega je od listopada 2016. do danas ugovoreno 6,3 milijardi kuna, odnosno 34 posto ciljanog iznosa.

Znam da vlada velika nestrpljivost i da su očekivanja velika, ali nikad se u posljednjih 15 godina nije toliko uvažavalo ovaj kraj i pitalo što je stanovnicima ovdje potrebno. Moram reći da Slavonija, Baranja i Srijem u ovoj Vladi imaju prijatelja i potpunu podršku! Naravno, sve to ne znači da smo zaboravili druge dijelove Hrvatske i da smo njima zatvorili vrata. Svim potpomognutim područjima u Hrvatskoj osigurali smo dodatno bodovanje prilikom prijave na EU natječaje, kao i na domaćim natječajima za sredstva potpora iz hrvatskog proračuna, ali treba biti iskren i priznati da je tih pet slavonskih županija među pet posto najnerazvijenih regija u cijeloj EU, što je zbilja zabrinjavajuće i na njih ćemo se sada fokusirati", kazala je Žalac za Direktno.

Izrada Nacionalne razvojne strategije do 2030. i nova zapošljavanja

"Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine je pak ključan nacionalni strateški dokument za razdoblje nakon 2020. godine u kojem će biti definirana vizija razvoja te glavni razvojni prioriteti i strateški ciljevi. Riječ je o dokumentu koji će činiti temelj za programiranje proračuna i sredstava iz fondova EU i drugih međunarodnih izvora (su)financiranja dostupnih Republici Hrvatskoj u razdoblju nakon 2020. godine. U ovome mi je postupku iznimno važno postići najširi konsenzus svih političkih stranaka i građana Republike Hrvatske. Tako su, do sada, građani ispunili i poslali više od 1600 upitnika i dostavili preko 150 ideja za viziju Hrvatske 2030 na našim mrežnim stranicama www.hrvatska2030.hr, a taj broj svakim danom raste. Ovaj veliki početni odaziv građana u kratkom vremenu u kojem smo oglasili početak izrade Strategije, zapravo pokazuje kolika je zainteresiranost građana za stvaranje Hrvatske kakvu želimo", pojašnjava ministrica.

Ministrica Žalac dodaje kako je "Ministarstvo pokrenulo i nekoliko programa koji su osmišljeni kao potpora jedinicama lokalne i područne samouprave u pripremi lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za prijavu na natječaje koji će se financirati iz europskih fondova, ali i Programe za financiranje onih projekata koje nažalost radi lošeg planiranja nije moguće financirati iz EU fondova kao što je izgradnja i obnova škola. Pružanjem financijske pomoći u izradi projektne i tehničke dokumentacije za lokalne razvojne projekte, utemeljene na strateškim razvojnim dokumentima, Ministarstvo želi pridonijeti bržem društveno-gospodarskom razvoju, prvenstveno slabije razvijenih područja i to za projekte i stavke koje nije moguće financirati EU sredstvima. Tako smo tijekom 2017. godine osigurali 40 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju i opremanje školskih objekata, a dodatno smo kroz tri proračunske godine (2017-2020) osigurali i 120 milijuna kuna za pripremu projektno tehničke dokumentacije pri pripremi projekata komunalne i socijalne infrastrukture kako bi iste bilo moguće prijaviti na sufinanciranje EU sredstvima".

Naglašava, među ostalim, i "važnost digitalizacije sustava u cilju stvaranja preduvjeta za potpunu elektroničku komunikaciju između korisnika bespovratnih sredstava i institucija. Jedan od glavnih ciljeva procesa je ubrzati postupak prijave i praćenja provedbe EU projekata od čega će najveću korist imati građani i tvrtke koje žele dobiti sredstva iz EU fondova, čime će se značajno doprinijeti povećanju apsorpcije EU sredstava".

Novi i redizajnirani portal www.strukturnifondovi.hr, koji predstavlja glavni izvor informacija o EU fondovima u Republici Hrvatskoj, sada stavlja veći naglasak na natječaje i omogućava veću preglednost važnih informacija te pruža bolje korisničko iskustvo. Kao jedan od problema s kojim se Ministarstvo susreće, pojašnjava ministrica Žalac, je nužnost dodatnog osposobljavanja stručnog kadra u sustavu upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova.

"Trenutno je, u sva četiri sustava upravljanja i kontrole EU fondova, ukupno 1510 zaposlenih. Sukladno Uredbi i zadanom broju od 676 novih zaposlenika, a planira se još dodatnih 300 novih kako bi sustav u potpunosti funkcionirao i kako bi maksimalno apsorbirali raspoloživa EU sredstva", zaključila je ministrica.

 

Glasova: 591

Glasovanje je završeno

Palac gore

54%

Palac dolje

46%

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.