DEMOGRAFSKE MJERE ZDRAVKA MARIĆA
Strmota za Direktno: Država mora donositi odluke i preuzeti odgovornost, a ne to prepuštati poslodavcima
Marićev neoporeziv iznos naknade za novorođenče do 10 tisuća kuna, a koji je ministar financija najavio kao stanovitu demografsku mjeru Vlade i koja će ovisiti ponajprije o dobroj volji poslodavca da svoju zaposlenicu nagradi što je na svijet donijela novo ljudsko biće i jednog malog Hrvata (-icu) ili građanina više, za portal Direktno komentirao je bivši državni tajnik u Ministarstvu demografije Marin Strmota, inače docent na Katedri za demografiju Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu.
Podsjetimo, ministar financija Zdravko Marić u razgovoru je za Hrvatsku televiziju prvo podsjetio hrvatsku javnost, a posredno time i poslodavce da imaju mogućnost i pravo svojim zaposlenicama isplatiti nagradu za novorođenče. Neoporezivi iznos te naknade do sada je bio 3362 kune, dok se novim Pravilnikom neoporezivi iznos diže na 10 tisuća kuna. Isti stupa na snagu 3. siječnja.
Strmota je rekao kako svaku, pa tako i najmanju mjeru treba pozdraviti, ali da je to i dalje parcijalno, nesustavno, jednom riječju, nedovoljno ozbiljno. Pitanje je, ističe Strmota, koliko uopće poslodavaca isplaćuje takve naknade za novorođenčad.
"Pitanje je i koliko mjere koje su inače prepuštene odluci poslodavaca, odnosno trećim osobnostima, mogu uroditi plodom. Zato država mora biti ta koja će definirati i onda odrediti koliko se nešto isplaćuje po djetetu i to jedan fiksni iznos. Ova odluka je opet prepuštena nekome drugom, i pitanje je hoće li je poslodavci prepoznati, jer smo svjedoci da ih većina nije sklona ljudima s malom djecom. Dakle nije riječ o nečemu sveobuhvatnom i sustavno definiranom", napominje Strmota.
Ipak, ističe kako je, dok je bio državni tajnik u Ministarstvu demografije, upravo Marićevo ministarstvo bilo najviše angažirano oko provođenja demografskih mjera i iste je trebalo samo donijeti kako bi je oni proveli, jer "Ministarstvo financija je provedbeno tijelo u najvećoj mjeri", pojašnjava taj znanstvenik i demograf.
"No jedna mala naknada ili fiskalno rasterećenje teško da će promijeniti odluku o imanju djeteta. Nama treba napokon jedan sustavan pristup; od infrastrukture do novačnih naknada na nacionalnoj razini, a ne da o tome odlučuju privatni sektor ili netko drugi. Država mora biti ta koja će donositi odluke i preuzeti odgovornost", upozorava taj bivši državni tajnik.
Napominje da svako fiskalno rasterećenje može u konačnici kroz veću lepezu mjera imati pozitivan doprinos, no da fiskalna politika ima svoja ograničenja. "Vi možete nešto porezno rasteretiti, ali to nije dovoljno za provođenje ozbiljnih i sustavnih demografskih mjera. Stoga je i ovo porezno rasterećenje samo kozmetički potez koji neće majke potaknuti da imaju veći broj djece, tim više što te naknade ovise o dobroj volji poslodavaca", zaključuje Strmota.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.