Stranih radnika je sve više, a Hrvati sve skeptičniji: Polovica smatra da su nužno zlo

Pitanje stranih radnika sve je češća tema u hrvatskom javnom životu pa smo tako puno toga o ovome mogli čuti i od kandidata na nadolazećim predsjedničkim izborima. I dok jedni smatraju da su strani radnici dobrodošli u hrvatsko društvo drugi nisu toliko pozitivni.

Naime, 2021. godine izdano je oko 80 tisuća radnih dozvola za strane državljane da bi se prošle godine ta brojka povećala na 174 tisuća. Isti trend nastavlja se i ove godine. Do kraja studenog 2024. godine izdano je 192.170 dozvola za boravak i rad od čega ih je najviše bilo u sektoru gospodarstva (69.601) te turizma i ugostiteljstva (53.584)

"Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad izdano je za novo zapošljavanje 122.422 dozvola, 52.632 za produljenje dozvola, te 17.116 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (15.634)", odgovorili su nam iz Ministarstva unutarnjih poslova. Za uspredbu, u Hrvatskoj je ukupno zaposleno oko milijun i 600 tisuća ljudi.

FOTO: Damir Skomrlj/CROPIX

Ključni tijekom turističke sezone

Najveći broj dozvola za boravak i rad do 30. studenog 2024. godine izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (35.930), Nepala (32.138), Srbije (26.804), Indije (18.918), Filipina (13.333), Sjeverne Makedonije (13.315), Bangladeša (12.431)… Pritom, iz MUP-a su naglasili da se "navedeni podaci odnose na broj izdanih radnih dozvola, a ne broj osoba".

Poslodavci su ujedinjeni u tvrdnjama da su strani neophodni za održivost hrvatskog gospodarstva, osobito za vrijeme turističke sezone kad je uobičajeno potreban veći broj radnika zbog velikog broje turista koji dolaze u Hrvatsku.

Unatoč potrebama gospodarstva, s dolaskom povećanog broja stranih radnika u Hrvatsku nisu oduševljeni građani što pokazuje istraživanje Val grupe nazvano "Nulti kvadrant 2024." u kojem se, između ostalog, istraživalo koliko su Hrvati naviknuti na strane radnike.

FOTO: Boris Kovacev/CROPIX

Zanimljivi rezultati 

Pokazalo se tako da 24 posto Hrvata smatra da su strani radnici dobrodošli te da su pozitivna nadopuna našeg društva (23,1 posto muškarci, 24,9 posto žene). S druge strane 21,2 posto građana strane radnike ne želi u Hrvatskoj (21,7 posto muškarci, 20,7 posto žene) dok njih 54,8 posto (55,3 posto muškaraca, 54,4 posto žena) smatra da su oni nužno zlo, ne sviđa im se što dolaze, ali su svjesni da se bez njih ne može.

Zanimljivo je i da su najveću netrpeljivost prema stranih radnicima pokazali najmlađi ispitanici. Tako 26,5 posto ispitanika od 18 do 34 godine života strane radnike ne žele u Hrvatskoj, a slično mišljenje (25,3 posto) imaju i oni od 35 do 49 godina starosti. S druga strane, svega 13,7 posto onih od 50 do 64 godine ima negativne osjećaje prema stranim radnicima.

Dobrodošlicu stranim radnicima poželjelo bi tako 21,6 posto onih od 18-34 godina, 20,3 posto ispitanika od 35-49 godina te 28,8 posto građana starosti od 50 do 64 godina. Da su nužno zlo smatra 51,9 posto ispitanika iz najmlađe dobre grupe, 54,4 posto onih od 35 do 49 godina te 57,5 posto građana od 50 do 64 godina života.

FOTO: Damir Skomrlj/CROPIX

Susjedne zemlje može

Jasno je stoga da će u budućnosti biti potrebni jači napori lokalnih, županijskih i državnih vlasti da se strani radnici što bolje i lakše integriraju u hrvatsko društvo. Jedno od pitanja postavljenih u sklopu istraživanja "Nulti kvadrant" odnosilo se na to koliko su Hrvatima stranci prihvatljivi kao prijatelji i bliski članovi obitelji.

Pokazalo se tako da su građani najviše skloni bliskim odnosima s građanima Hrvatskoj susjednih zemalja pri čemu su osobito popularni ljudi iz Bosne i Hercegovine. Za njih je 32,3 posto ispitanika reklo da su im prihvatljivi kao bliski članovi obitelji ili prijatelji dok je 24,5 posto ljudi to reklo za Nijemce te 22 posto za Šveđane. Ljudi iz Srbije kao članovi obitelji ili prijetelji prihvatljivi su za 20 posto građana dok iste osjećaje prema Ukrajincima gaji njih 14 posto.

FOTO: Damir Skomrlj/CROPIX

Sumnja prema ljudima iz Azije

Najgore rezultate u ovom su slučaju postigli ljudi iz azijskih zemalja, onih iz kojih u Hrvatsku dolazi velik broj stranih radnika, poput Filipina (10,7 posto), Nepala (9,3 posto), Indije (8,8 posto) i Bangladeša (7,5 posto). Potaknuti navedenim rezultatima upitali smo Ministarstvo unutarnjih poslova koliko je ove godine zabilježeno napada na strane radnike, o čemu se opetovano izvještavalo u medijima.

Sad je i službeno: Hrvatska uvezla više Nepalaca nego državljana Srbije

"Tijekom 2022., 2023., kao i u deset mjeseci 2024. godine, udio stranih državljana je ispod 10 posto u ukupnom broju svih oštećenih osoba svim kaznenim djelima. Skrećemo pažnju kako se podaci ne vode na način da se prati djelatnost i poslovna aktivnost stranih državljana oštećenih kaznenim djelom. Podaci kojima raspolažemo odnose se na sva kaznena djela kojima su oštećeni svi strani državljani u Republici Hrvatskoj, dakle i oni koji su bili u turističkoj posjeti", napisali su.

*Tekst je nastao u okviru projekta "Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje? " kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.