'VUK SIT, OVCE NA BROJU'

STOTINE MILIJUNA KUNA RAZLIKE Koliko će porezni obveznici platiti dogovor Vlade i školskih sindikata?

Autor

dd

Nakon 36 dana štrajka u osnovnim i srednjim školama i višekratnih odbijenica Vladinih ponuda u ponedjeljak je napokon postignut dogovor između Vlade i sindikata. Osjećaji među članstvom su podijeljeni, no glavni akteri u pregovorima redom ističu kako je postignut kvalitetan dogovor i kompromis u interesu učitelja, učenika i obrazovnog sustava u cjelini. Naglašeno je i kako je udovoljeno zahtjevima sindikata, ali i očuvana financijska stabilnost u idućoj godini. Stoga je važno odgovoriti na pitanje koliko će nas taj dogovor na kraju i koštati.

02.12.2019. u 22:16
Ispiši članak

Podsjetimo, školski sindikati od početka traže povećanje koeficijenta u iznosu od 6,11 posto kako bi se ispravila nepravda u koeficijentima složenosti poslova za učitelje i nastavnike te eliminiralo njihovo zaostajanje za plaćama u javnim službama. 

Vlada je, s druge strane, kroz svoje ponude cijelo vrijeme zagovarala horizontalnu politiku plaća, odnosno da svi koji se financiraju iz proračuna mogu računati na rast osnovice za izračun plaća te je i ponudila linearno povećanje osnovice plaća svima u državnim i javnim službama za 6,12 posto. To je razljutilo sindikate koji su ustvrdili da se time samo uvećava nepravda prema učiteljima što je rezultiralo najduljim štrajkom od neovisnosti Hrvatske.

Daljnje varijacije na prvotnu ponudu Vlade u vidu linearnog povećanja plaća svima plus posebne dodatke za učitelje nisu imale prolaz ni kod sindikata ni kod njihova članstva. Tek je u ponedjeljak, 36. dana štrajka, postignut kompromis koji su sindikati bez da su ponovno provodili referendum među svojim članstvom i prihvatili.

Naime, Vlada je "u trokoraku", kako se izrazio premijer, ponudila sindikatima rast koeficijenata sljedećom dinamikom: tri posto od 1. prosinca, dodatnih jedan posto od 1. lipnja iduće godine te još dva posto od 1. siječnja 2021. godine.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec pojasnio je kako je podizanje koeficijenta na razinu od 1,406 za visoku stručnu spremu razlomljeno u tri koraka te će biti realizirano za godinu i mjesec dana.

Što će to točno značiti za državni proračun odnosno koliko će taj dogovor koštati porezne obveznike i što je glavni tajnik HDZ-a i predsjednik hrvatskog Sabora Gordan Jandroković mislio kada je rekao da je očuvana financijska stabilnost? 

Iz izvora bliskom pregovaračkom timu Vlade saznajemo koliko bi porezne obveznike koštalo da je Vlada odmah i jednokratno ispunila zahtjeve sindikata za povećanjem koeficijenta za 6, 11 posto, a koliko će se morati izdvojiti iz proračuna nakon postignutog kompromisa.

Naime, za povećanje od 6,11 posto od 1. rujna 2019. moralo bi se do kraja 2020. godine iz proračuna izdvojiti oko 625 milijuna kuna.

Povećanje za 6,11 posto od 1. siječnja 2020. opteretilo bi državni proračun do kraja 2020. za oko 470 milijuna kuna.

Postignutim dogovorom zahtjevi sindikata koštat će nas u 2020. oko 270 milijuna kuna.

Drugim riječima, 'vuk je sit, a ovce na broju'. Postignut je dogovor s kojim mogu biti više-manje zadovoljni svi, osim možda - učenika.

Naime, Vlada je uspjela sačuvati 'financijsku stabilnost', učitelji su na kraju dobili što su htjeli, a đaci će ipak morati u školu.

Možda je moglo i s manje drame, ali i to je bila svojevrsna 'škola za život' za sve koji su u ovoj priči sudjelovali.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.