Što stoji iza sve agresivnijih napada iz BiH na hrvatsku politiku?

Gotovo svakodnevno mogu se čuti optužbe iz Bosne i Hercegovine na račun hrvatske politike prema toj susjednoj državi. Napade predvode političari iz bošnjačkih stranaka, ali i hrvatski član predsjedništva BiH izabran bošnjačkim glasovima Željko Komšić. 

Hrvatsku se optužuje da se grubo miješa u suverenitet Bosne i Hercegovine, da otima bosanskohercegovačku imovinu, a najavljena je i međunarodna tužba zbog pitanja sukcesije. Zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) Safet Softić išao je toliko daleko da je hrvatsku politiku nazvao neprijateljskom, a kao predvodnika "neprijateljske" politike prema Bosni i Hercegovini označio je premijera Plenkovića. 

Među spornim pitanjima je i gradnja Pelješkog mosta, a pitanje gradnje mosta najviše potencira Željko Komšić, koji je od Bakira Izetbegovića preuzeo ulogu glavnog "napadača". Komšić ne samo da je preuzeo Izetbegovićev politički stil, već je preuzeo i teme s kojima je napadao Hrvatsku. Nastavak Izetbegovićeve politike ne bi ni trebalo biti iznenađenje, s obzirom da je nešto ranije Željana Zovko optužila SDA da je zbog utjecaja Turske dala podršku Željku Komšiću na izborima.

Promjena izbornog zakonodavstva je 'trn u oku' bošnjačkoj političkoj eliti

No bošnjačkim političkim predstavnicima i Željku Komšiću najviše smeta spominjanje potrebe izmjene Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini kojim bi se napokon reguliralo pitanje ravnopravnosti Hrvata u Federaciji BiH. Na svako spominjanje promjene izbornog zakonodavstva reagira se izuzetno agresivno i napadački pa bi se moglo reći kako su pitanja Pelješkog mosta, sukcesije i ostalih pitanja zapravo samo "maska" koja služi pritisku i omekšavanju hrvatskog stava oko promjene izbornog zakonodavstva.

Ne samo da političke elite u susjednoj državi nemaju namjeru popustiti Hrvatima u postizanju ravnopravnosti, već svoje otvorenije i dovode u pitanje konstitutivnosti Hrvata u BiH, čime žele otvoriti prostor za izbacivanje hrvatskog političkog faktora iz Federacije BiH.

Takva agresivna politika prema Hrvatima i Hrvatskoj krenula je nakon prošlih izbora kad su SDA i Bakir Izetbegović pokušali formirati vlast s predstavnicima "građanskih" stranaka i bez izabranih hrvatskih političkih predstavnika. Iako je taj pokušaj neslavno završio pa je HDZ BiH spašavao SDA u Federaciji BiH, agresivna retorika i politika se nastavila i dalje. Napadima su se pridružila i trojica bivših visokih predstavnika, koji su rijetko kome u Bosni i Hercegovini ostali u pozitivnom sjećanju.

Napada na Vučićevu Srbiju gotovo da i nema

Zanimljivo je i primijetiti kako bošnjački politički predstavnici i Komšićeva politička opcija ni približno ne napadaju Vučićevu Srbiju niti oko jednog pitanja, iako Vučićeva vlast daje snažnu podršku vlasti Milorada Dodika u Republici Srpskoj, a sve involviraniji su i u financiranju projekata po Republici Srpskoj pa i vrtića koji imaju simbolične nazive "Srbija". Napadi na srpsku politiku koncentrirani su na sporadičnim napadima na Milorada Dodika, koji nemaju većeg efekta jer je Dodik snažno učvrstio vlast u Republici Srpskoj. 

Dodik s druge strane vodi politiku koju se može nazvati savezničkom prema HDZ-u BiH. Iako je suradnja između Dodika i Čovića predmet kritika i na srpskoj i na hrvatskoj strani, razumljivo je da Dodik pokušava iskoristiti svoj utjecaj kako bi pomogao hrvatskim političkim predstavnicima u Federaciji BiH. Izbacivanje hrvatskih političkih predstavnika iz vlasti Federacije BiH, ojačao bi bošnjačku komponentnu vlasti i uskoro ugrozio status Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.