MOSTOVI, CESTE I PLINOVODI

Što stoji iza Dodikove odluke o Hrvatskoj? Nije iz ljubavi, već isključivo dobar posao

Autor

Marijan Opačak

Milorad Dodik, predsjedatelj Predsjedništva BiH, u utorak je izgradnju mosta Pelješac proglasio vitalnim nacionalnim interesom srpskog naroda u BiH i time, najvjerojatnije, onemogućio tužbu Bosne i Hercegovine protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom za prava mora.

17.07.2019. u 13:00
Ispiši članak

Podsjetimo, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u utorak je glasovima Željka Komšića i Šefika Džaferovića donijelo odluku o pokretanju spora protiv Hrvatske zbog gradnje Pelješkog mosta, a aktualni predsjedatelj Milorad Dodik bio je protiv toga te je najavio kako će je nastojati blokirati koristeći mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

To znači da će Dodik od Nacionalne Skupštine Republike Srpske (NSRS) tražiti da dvotrećinskom većinom podrži njegov stav čime bi automatski ova odluka Predsjedništva postala nevažeća. Dodik je kao jedan od glavnih argumenata protiv ovakvog zaključka Predsjedništva naveo i činjenicu da je baš u utorak, deset godina od međudržavnog sporazuma, konačno potpisan ugovor o izgradnji mosta Gradiška na Savi koji je od vitalnog interesa za Republiku Srpsku

Upravo je zbog tog mosta, ali i drugih zajedničkih projekata Hrvatske i Republike Srpske Dodik prije godinu dana onemogućio izglasavanje zaključka Parlamenta BiH o pokretanju međunarodnog spora protiv Hrvatske zbog izgradnje mosta Pelješac. Dakle, iza odluke Milorada Dodika sigurno se ne krije nikakva ljubav prema Hrvatima u BiH već isključivo 'dobar posao'. 

Hrvatska mostovima spaja Republiku Srpsku s Europom

Dva člana BH Predsjedništva preglasali su Dodika upravo kad su u Zagrebu Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, Saša Dalipagić, zamjenik ministra prometa BiH, i Dragan Jertović, direktor tvrtke Integral Inženjering, ispred odabranog konzorcija potpisivali ugovor o izgradnji mosta Gradiška vrijedan 19,5 milijuna eura bez PDV-a. 

To je projekt čiju su realizaciju predstavnici Hrvatske i BiH dogovorili 2004. godine. Još 2008. godine tadašnji ministar prometa i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović s tadašnjim ministrom mora, prometa i infrastrukture Božidarom Kalmetom dogovorio je zajedničko financiranje gradnje 30 milijuna eura vrijednog mosta na Savi kod Gradiške za autocestu Banja Luka - Gradiška - Okučani. Gradnjom novog mosta kod Gradiške otklonilo bi se sadašnje usko grlo na granici između dviju država.

Riječ je o četverotračnom mostu dužine 462 metra, a gradit će ga konzorcij: Integral Inženjering iz BiH, Đuro Đaković Montaža i Zagreb-Montaža. Rok izgradnje je 30 mjeseci, a troškove gradnje po sporazumu dvije države dijele po pola.

Osim mosta kod Gradiške, Republika Srpska, odnosno BiH, s Hrvatskom gradi još jedan most. Tako su 2016. godine ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković i tadašnji ministar regionalnog razvoja i fondova EU, a danas potpredsjednik Vlade za gospodarstvo i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić položili kamen temeljac za most u Svilaju. Taj je most dio cestovnog koridora 5C Budimpešta - Beli Manastir - Osijek - Sarajevo - Ploče, koji sjever Europe povezuje s Jadranom i kontaktna je točka autocestovne mreže Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. 

Zajednička izgradnja mosta realizirana je temeljem Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pri čemu svaka država financira 50 posto ugovorene vrijednosti radova koja iznosi 22,3 milijuna eura bez PDV-a.

Radovi na mostu počeli su u rujnu 2016. Hrvatska je izgradila autocestu do mosta, a u BiH radovi na dionici od mosta do Odžaka u poodmakloj su fazi te će biti završeni s izgradnjom mosta. Most Svilaj dugačak je 660 metara i visok 18 metara od rijeke Save i trebao bi biti gotov na jesen 2019. godine. Kako je više puta istaknuo ministar Butković, među najvažnijim je infrastrukturnim projektima koji se danas provode u Hrvatskoj. Most predstavlja kontaktnu točku autocestovne mreže Hrvatske i Bosne i Hercegovine na 5C koridoru. Natječaji za gradnju tog mosta nekoliko su se puta raspisivali i poništavali, da bi u konačnici posao dobio konzorcij Viadukt - Hering. Završetkom tog mosta i radova na 33 kilometra dugoj autocesti od Osijeka do Beloga Manastira, koji bi trebali biti gotovi za dvije godine, Hrvatskoj je na 5C koridoru ostalo još za izgraditi pet kilometara do mađarske granice, što je trenutno u fazi projektiranja.

Energetska povezanost

Osim cestovne, Miloradu Dodiku važna je i energetska povezanost s Hrvatskom. Tako je u listopadu 2018. godine sklopljen 'Protokol o plinofikaciji rafinerije nafte u Bosanskom Brodu' kojeg su potpisali Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske i Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske.

Potpisivanju protokola bila je prisutna i Željka Cvijanović, predsjednica Vlade Republike Srpske. Protokol je potpisan s ciljem rješavanja problema prekograničnog onečišćenja zraka koje dolazi u Slavonski Brod te omogućava da se rafinerija nafte priključi na hrvatski plinski sustav kao direktni korisnik.

Iz perspektive Republike Hrvatske otvorena je mogućnost da se konačno riješi pitanje kvalitete zraka na području Slavonskog Broda. Sporazumom su dvije vlade otvorile vrata suradnje za dvije privatne tvrtke. Naime, nositelj projekta s hrvatske strane je tvrtka Crodux, umirovljenog generala Ivana Čermaka, a sa strane Republike Srpske Rafinerija nafte Brod, koja se nalazi u sastavu OPTIMA Grupe d.o.o. sa sjedištem u Banjoj Luci. OPTIMA Grupa u vlasništvu je ruske državne kompanije Zarubezhneft koja je preko svoje kćerke kompanije NeftegazInKor postala većinski vlasnik dionica u tvrtkama Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča i distributivne mreže benzinskih postaje Petrol.

Iako se ne radi o klasičnom međudržavnom sporazumu koji bi značio gradnju magistralnog voda, ovo povezivanje brodske rafinerije s Hrvatskom pokazatelj je dobre pogranične suradnje Republike Srpske s Hrvatskom koja tom entitetu omogućava gospodarski rast. 

Dodik igra na sigurno

Republika Srpska kao jedan od dva bosanskohercegovačka entiteta nadležna je za energetiku i infrastrukturu u vlastitom entitetu i ima pravo potpisati određene sporazume. Milorad Dodik zna da u suradnji s  Hrvatskom, s kojom Republika Srpska dugu granicu, može lakše doći do završetka infrastrukturnih prometnih i energetskih rješenja na kojima može računati određeni ekonomski rast te da može u tome računati i na određenu potporu Europske unije koja blagonaklono gleda na takve projekte. Svako ugrožavanje završetka ili usporavanje izgradnje njemu sigurno ne ide na ruku. 

S obzirom na to da gradnja Pelješkog mosta nije projekt samo Hrvatske, već i Europske unije i naposljetku i Kine, čija državna tvrtka gradi most te s obzirom na to da pokretanje tužbe BiH protiv Hrvatske služi samo za unutarnje dnevno-političke svrhe bošnjačkih političara, Dodik je donio pragmatičnu političku odluku koja mu sigurno neće ugroziti ni jedan od gore navedenih projekata, dok se isključivo u političko-marketinške svrhe opet predstavio kao jedini zaštitnik interesa Republike Hrvatske u BiH i hrvatskog naroda u toj državi.   

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.