Što se događa u Švedskoj? Evo što je dovelo do povijesnog rezultata antiimigrantske stranke

Švedska je u proteklih nekoliko godina primila više od 600 tisuća migranata, a još stotine tisuća zatražilo je azil. Na tom valu prihvaćanja migranata vladajući švedski socijaldemokrati sve su više gubili potporu koja je izgleda prešla upravo Švedskim demokratima, jer je desna koalicija ostala na istom broju glasova kao i prije četiri godine. Švedska se zbog primanja velikog broja migranata našla u situaciji u kojoj stope kriminala naglo rastu. Nasilja bandi su eskalirala, sve su veće pritužbe građana na loše obrazovanje, a odbijanje primitka trudnih majki u rodilištima zbog nedostatka kapaciteta konsterniralo je veliki broj Šveđana koji plaćaju jako veliki porez kako bi uživali i velika socijalna prava. 

U medijima objavljeno Nacionalno sigurnosno istraživanje (NTU), koje godišnje objavljuje Švedsko Nacionalno vijeće za prevenciju kriminala (BRA), temelji se na anketi više od 12 tisuća švedskih građana u dobi od 16 do 79 godina, o tome jesu li bili žrtve ''kriminala protiv pojedinca'': napada, prijetnji, seksualnih napada, pljačke, prevare ili uznemiravanja. 

Čak 15,6 posto Šveđana bili su žrtva jednog ili više tipova navedenog kriminala u 2016., što je za 2,3 posto više nego 2015. BRA, švedska državna agencija koja djeluje kao istraživački centar Ministarstva pravosuđa, navodi kako je razina kriminala protiv pojedinaca od 2005. do 2014. bila ''relativno stabilna'' i kretala se od 11 do 13 posto, ali kako ''posljednje dvije godine pokazuju porast''.

Mlade žene u dobi između 16 i 24 godine grupa su koja je najčešća meta seksualnih napada, s 14 posto mladih žena koje su izjavile da su bile žrtve barem jednog takvog zločina u 2016. Među muškarcima iste dobne skupine, njih 1,2 posto reklo je da su bili žrtve', navodi se u izvješću NTU-a. Podaci istraživanja potvrdili su i prethodne zabrinjavajuće trendove koje je zabilježio BRA, poput porasta prijavljenih silovanja za 13 posto od 2015. na 2016.

U tim istraživanjima koja su rađena sredinom 2017., a iz kojih je vidljiv ozbiljan rast svih kriminalnih radnji od početka migrantske krize od 2015. godine, upadljivo izostaje potencijalno relevantan faktor udio migranata u očitom porastu kriminala u Švedskoj. Zanimljivo je i to kako je Švedski parlament zabranio izradu statistika ili njihovog objavljivanja koliki je udio migranta u zločinima i da se rade statistike o povezanosti zločina i migranata odnosno statistika temeljena na nacionalnom podrijetlu. 

Dramatične snimke koje su dolazile do hrvatskih medija iz Švedske uistinu su pokazivale pravu razinu stanja na ulicama nekad najrazvijenije zemlje Europe. Paljena su vozila u trgovačkim centrima i bolničkim parkiralištima u Frölundi i Torgu, jugozapadno od Göteborga, zatim u Hjällbou na sjeveru i u Trollhättanu. Automobili su također gorjeli u Malmöu, a švedska policija odbijala je stvoriti poveznicu između tih paljevina i migranata. U Švedskoj su bile zapaljene i dvije škole. 

Upravo zbog svih tih nasilnih događaja u proteklih nekoliko godina te neospornog pada usluge u javnom zdravstvu i ekonomskih problema u kojima se bila našla Švedska, zbog kojih je djelo došlo i dijelom zbog velikog vala migranata koje je ta zemlja primila, desna stranka Švedski demokrati uspjela se postaviti kao jedina stranka koja je ozbiljno progovarala i o tim nedodirljivim temama. Zbog javnih apela da se zaustavi porast kriminala i imigracije rejting te stranke s prilično radikalnim, ali jasnim stavovima, koja želi zaustaviti imigraciju i provesti referendum o članstvu Švedske u Europskoj uniji uzastopce je rastao. 

Kad su prvi put ušli u parlament 2010. godine, osvojili su tek 5,7 posto glasova, 2014. godine porasli su na 13 posto, a u nedjelju su osvojili čak 18 posto. Njihov rast doveo je i do toga da su dvije glavne stranke u predizborno vrijeme obećavale uvesti najrestriktivnije imigrantske politike. To je naposljetku i dovelo do pada popularnosti Švedskih demokrata koji su s mogućih 25 posto koje su dobivali na predizbornim anketama pali na 18. 

Loša migrantska politika koju je Europa bez ikakvog obzira prihvatila dovela je i do rasta populističkih i antisistemskih stranka i u drugim europskim zemljama poput Italije, Francuske, Njemačke, Poljske, Mađarske, Slovenije i Austrije. To je posljedica bijesa građana, koji se zbog dosadašnjih politika nacionalnih vlada i Europske komisije polako radikaliziraju. Neumjerenost u ostvarivanju vlastitih planova i neobazrivost elita na želje građana često mogu dovesti do katastrofalnih posljedica.