Što nam pokazuju ankete? HDZ se vraća nakon europskih izbora, SDP 'jaše' na potpori Milanoviću, a nekim strankama prijeti nestanak

Da se u rujnu održavaju parlamentarni izbori HDZ bi zaokružilo 27 posto ispitanika (u odnosu na 26,4 posto iz kolovoza). HDZ ipak bilježi rast u odnosu i na srpanj i na kolovoz, što pokazuje kako loš rezultat na izborima za Europski parlament predstavlja prošlost za ovu stranku.

Potpora raste i SDP-u peti mjesec zaredom. SDP je trenutno na 24,4 posto potpore, gotovo dva postotna poena više nego u kolovozu (22,6 u kolovozu) i više od šest postotnih poena u odnosu na prošlogodišnji rujan. Socijaldemokrati smanjuju prednost HDZ-a čak osmi mjesec zaredom, rekordna je razlika bila u siječnju, čak 13 postotnih poena, a sada je manja od tri postotna poena.

Bitka za treću političku opciju je možda i najzanimljivija i najaktivnija bitka na hrvatskoj političkoj sceni. Prema zadnjim istraživanjima treću poziciju drži nezavisna lista Mislava Kolakušića, koja i dalje raste, unatoč tome što su neaktivni u medijima. Lista je i dalje treća snaga s 5,9 posto potpore (u odnosu na 5,6 posto u kolovozu).

Most se oporavio nakon lošeg rezultata na europskim izborima te su trenutno na četvrtom mjestu s potporom od pet posto ispitanika (4,7 posto na početku kolovoza).

Ostale stranke gube potporu. HSS je peta opcija, ali s 3,3 posto potpore (3,4 u kolovozu). Veliki pad su doživjeli i Neovisni za Hrvatsku, trenutno su na 2,6 posto, a u kolovozu su bili na 3,2 posto.  Pada i HNS - HDZ-ovi partneri u Vladi su ispod dva posto potpore (1,9 posto u odnosu na kolovoških 2,2).

Definitivni i gotovo najteži poraz podnijeli su u Živom zidu koji ima potporu samo 1,9 birača.

Usporedba s posljednjom predizbornom anketom daje zanimljive rezultate

No najzanimljivije je usporediti aktualne rezultate s rezultatima uoči izbora za Europski parlament te s rezultatima samih izbora za Europski parlament.

Tako je posljednji CRO Demoskop u svibnju prije izbora također pokazivao da bi se mogao dogoditi nešto lošiji rezultat HDZ-a na izborima nego što se očekivalo. Tako je tada HDZ vodio s 27,3 posto potpore, ali je imao i najslabiji rejting još od listopada prošle godine. HDZ je na izborima dobio samo 22,72 posto, a u anketama je nastavio padati sve do rekonstrukcije Vlade, nakon čega je ponovno počeo rasti. HDZ je velikom rekonstrukcijom Vlade uklonio veliki dio negativnog publiciteta u medijima te je u potpunosti "amortizirao" loš izborni rezultat. No, najsnažnija hrvatska stranka će u anketama morati nastaviti rasti ako želi osvojiti iduće parlamentarne izbore. 

SDP je izuzetno slabo stajao u anketama prije samih izbora. Imao je potporu od samo 17,4 posto, na samim izborima je dobio 18,71 posto, da bi sad narastao na više od 24 posto potpore. Zamah SDP-u daje i kandidatura Zorana Milanovića koji pokušava okupiti ljevicu oko sebe, ali i nedostatak prave alternative na ljevici nakon kraha Dalije Orešković na izborima. SDP-ov rast bi mogao biti zaustavljen vjerojatno u slučaju poraza Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima, što sadašnje ankete predsjedničkih izbora i pokazuju.

Most i Kolakušić se stabilizirali na svojim pozicijama

Najveći pad od anketa u svibnju došlo je u redovima Živog zida, kojega je u svibnju podržavalo 9,6 posto ispitanika, da bi u rujnu došli na samo 1,9 posto birača. To pokazuje kako stranka definitivno nije preživjela veliki sukob koji se dogodio oko mjesta u Europskom parlamentu, a s obzirom na to da nemaju ni izglednog predsjedničkog kandidata, izgledno je i daljnje "vegetiranje" stranke. 

Most je uoči izbora bio na 6,6 posto potpore, a nakon fijaska na izborima je pao, ali se u posljednje vrijeme "polako vraća u igru". Na izborima su osvojili 4,67 posto potpore birača, a trenutno ih bira pet posto birača, što znači da se stranka ipak stabilizirala nakon lošeg rezultata. 

Poziciju najjače antiestablishment opcije preuzela je nezavisna lista Mislava Kolakušića, koja je u anketama uoči samih izbora imala potporu od samo 2,8 posto, da bi na izborima osvojila 7,89 posto glasova. Trenutno imaju potporu 5,9 posto anketiranih i dalje rastu, što pokazuje kako ne treba olako otpisivati Mislava Kolakušića. Kolakušić je u posljednje vrijeme upadljivo neprimjetan medijski, no očito da im to ne šteti u anketama. Za očekivati je kako će se Kolakušić aktivirati prije predsjedničkih izborima, a o rezultatu na predsjedničkim izborima ovisi mu i priprema za parlamentarne izbore, koje je sam nazvao "krunom svog političkog djelovanja".

Neke stranke u potpunosti nestaju s političke scene

Uz Živi zid, najgori raspad su doživjeli u strankama Neovisni za Hrvatsku i Start Dalije Orešković, koji više i ne predstavlja ozbiljni faktor na političkoj sceni. 

Stranka Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića imala je uoči izbora rast potpore pa su tako u posljednjoj predizbornoj anketi imali 3,8 posto potpore, a neke ankete su im predviđale i osvajanje jednog mjesta u Europskom parlamentu. Neuspjeh, prozivanja dijela desnice, ali i raskol u samoj stranci vjerojatno predstavljaju veliku zapreku daljnjem rastu ove stranke jer su trenutno samo na 2,6 posto potpore. Najave raspada stranačkog kluba, ali i moguće političko aktiviranje Zlatka Hasanbegovića kroz novi saborski klub, stranku ili udrugu bi vjerojatno "pokopali" ovu stranku. 

Njihovu poziciju na desnici preuzeli su Suverenisti, čiji je dobar rezultat najbolje kapitalizirao zasad Miroslav Škoro u svojoj kampanji. No najnovije ankete pokazuju kako niti jedna od političkih stranaka koji predstavljaju dio "suverenističkog" bloka nema preveliku "prođu" među biračima pa bi to Suverenistima mogao biti veliki problem u daljnjem političkom djelovanju, a pogotovo na idućim parlamentarnim izborima. Eventualno skretanje HDZ-a prema desnici na stranačkom Saboru uoči parlamentarnih izbora bi vjerojatno u potpunosti narušio ovu koaliciju.