ŠTO MISLE POLITIČARI Treba li Hrvatska blokirati pregovore Srbije s EU i uvesti pravilo reciprociteta kada je u pitanju ta manjina

Pitali smo ih treba li blokirati Srbiju i treba li pokušati smiriti tenzije, ili to ne ovisi samo o nama?

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da Hrvatska nije zadovoljna statusom hrvatske manjine u Srbiji i očekuje da će ta zemlja poštivati sporazum o recipročnoj zaštiti manjina i fiksnu zastupljenost u predstavničkim tijelima. Treba li se uvesti pravilo reciprociteta - da Srbi u Hrvatskoj imaju jednaka prava kao Hrvati u Srbiji?

Ivan Anušić, nositelj HDZ-ove liste u V. izbornoj jedinici

"Alat koji Hrvatska ima je odluka o tome hoće li dati 'zeleno svjetlo' pristupnim pregovorima u ulasku Srbije u Europsku uniju, naravno da to ne treba zloupotrebljavati niti ucjenjivati. Ali, činjenica je da se otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije moraju riješiti, posebice kada govorimo o nestalima i ratnoj odšteti. Druga stvar, ja sam apsolutno za reciprocitet, ali je to zakonski nemoguće napraviti. Ne znam kako mi možemo 'natjerati' Srbiju da ona reciprocitetom da ono što imaju Srbi u Hrvatskoj.

Ulaskom Srbije u EU taj način odnosa prema nacionalnoj manjini u zemlji koja je članica EU tada će se, naravno, i urediti. Tako da možemo reći da je i interes Hrvatske da Srbija uđe u Europsku uniju, prvenstveno zbog svog hrvatskog naroda u toj zemlji i druga stvar, zbog rješavanja ovih pitanja koja su ostala nakon rata. Dakle, pitanja nestalih i pitanje ratne odštete", rekao je Anušić.

Mirela Holy - kandidatkinja na listi Restart koalicije

"Smatram da je blokiranje pregovora štetno, jer je u interesu Hrvatske da Srbija i Bosna i Hercegovina uđu u Europsku uniju. To će stabilizirati političke napetosti u regiji i osigurati dugoročnu stabilnost, jednake pravne standarde i prosperitet. U tom smislu je u ključnom interesu Hrvatske smirivanje tenzija u regiji. 

Hrvatska ne smije biti zadovoljna statusom hrvatske manjine u Srbiji i treba inzistirati na recipročnoj zaštiti manjina u skladu sa Sporazumom o zaštiti manjina. No, pravilom reciprociteta treba osigurati jednaka prava hrvatskoj manjini u Srbiji onima koje ima srpska manjina u Hrvatskoj, a ne obrnuto, kako Vi sugerirate u pitanju", odgovorila je Holy.

Ruža Tomašić - kandidatkinja Domovinskog pokreta u X. jedinici

''Europska unija ima uvjete koje Srbija mora ispuniti, a ovo je ujedno Hrvatskoj prilika da 'natjera' Srbiju da dovrši sve ono što imaju neriješeno između sebe, sve što imaju sporno. To je situacija  kao što su Slovenci uvjetovali nama, i to nije ništa loše, tu nije ništa sporno. Jednostavno gledamo svoje nacionalne interese.  Ako želite riješiti nekakve sporove koje imate i koji još stoje neriješeni, ovo je idealno vrijeme. Jer ti problemi neće nestati samim ulaskom Srbije u Europsku uniju'', rekla je Tomašić. 

Nikola Grmoja - nositelj liste u VI. izbornoj jedinici

''Hrvatska ima vrlo ozbiljna otvorena pitanja sa Srbijom, prvenstveno tu mislimo na pitanje nestalih u Domovinskom ratu, osudu ratnih zločina, kako kolektivnih, tako i onih pojedinačnih, vraćanje kulturnog ukradenog blaga, rješavanje pitanja granice pa i priznavanja krivnje za agresiju protiv Republike Hrvatske, sve to trebaju biti uvjeti za Europsku uniju. Ne postoji stvarni napredak u odnosima ukoliko on nije temeljen na istini i pravdi'', odgovorio je Grmoja, a što se tiče reciprociteta rekao je:

"Srbi u Hrvatskoj imaju prava kao ni jedna druga manjina u Europskoj uniji pa i šire. Srbija treba povećati razinu zaštite hrvatske manjine, osiguravajući prvenstveno mogućnost obrazovanja na hrvatskom jeziku i njegovanje kulturne baštine hrvatskom narodu".

Sandra Benčić - kandidatkinja platforme Možemo! u I. izbornoj jedinici

''Mi smo protiv bilateralnih blokada pregovora, jer nas na to obavezuje i saborska Deklaracija o promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi u kojoj smo se obavezali da pitanja između država, koja su bilateralnog karaktera, kao što su, na primjer, granična pitanja, ne smiju kočiti pristupanje država kandidata u Europsku uniju, od početka procesa do stupanja na snagu Ugovora o pristupanju. Ali, svakako ćemo inzistirati, zajedno s drugim članicama da Srbija ojača procese demokratizacije pa tako i zaštitu manjina, uključujući i nacionalne manjine, LGBTIQ manjine i slobodu medija. U tom smislu treba dati jaču podršku civilnom društvu u Srbiji koji se zalaže upravo za te promjene.

Pitanja poštivanja ljudskih prava uključujući i prava manjina nisu u pravnom smislu podložna logici reciprociteta, no to ne znači da mi kao država ne trebamo inzistirati na zaštiti prava manjina u Srbiji i potpunom ispunjavanju uvjeta pregovora, ali sigurno se ne trebamo natjecati s Vučićem u igri 'tko je gori'. 

Isto tako i mi moramo unaprijediti položaj nacionalnih manjina u RH. Nacionalne manjine kod nas su pravno solidno zaštićene, ali problem je i dalje u govoru mržnje, posebno prema srpskoj nacionalnoj manjini. Dakle, ako želimo biti primjer Srbiji, prvo moramo srediti stvari kod kuće, jer to će nam dati veliku snagu da štitimo manjine i u drugim zemljama. U suprotnom, nismo vjerodostojni'', ističe Benčić.