PROBLEM U KOEFICIJENTIMA

ŠTO JE RAZLOG SUKOBA? Evo iz kojih razloga su sindikati odbili ponudu Vlade za povećanjem plaća

Autor

rj

Premijer Andrej Plenković najavio je u Saboru da će Vlada ponuditi povećanje plaća u idućoj godini od 6,12 posto svim državnim i javnim službenicima, u tri vala povećanja po dva posto, zbog čega se odgađa smanjenje stope PDV-a za jedan postotni bod koje je bilo planirano od 1. siječnja.

18.10.2019. u 07:06
Ispiši članak

Zanimljiva situacija se dogodila odmah nakon što je premijer predstavio svoju ponudu na izlaganju u Saboru. Iako je premijer ponudio povećanje plaća od 6,12% svim državnim i javnim službenicima, njegov prijedlog naišao je na žestoke kritike nekih sindikalista.

Tako je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić poručio u srijedu da je najava premijera Andreja Plenkovića o povećanju plaća svim javnim i državnim službenicima za 6,12 posto politički vrlo nekorektan i opasan prijedlog, kojim se ne izlazi u susret prosvjetarima.

Ribić kaže kako je iznenađen jer je prvi puta, otkako on pamti, jedan premijer ponudio više od onoga što sindikati u pregovorima traže, i to preko saborske govornice. "Za cijelu jednu stotinku, to još nisam doživio", ironičan je Ribić.

"To je politički i politikantski opasan i nekorektan prijedlog prema socijalnim partnerima. Ovo nije ispunjenje sindikalnih zahtjeva, već može biti samo startni prijedlog u pregovorima", rekao je također Ribić.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec poručio je da će se štrajk u školama nastaviti, jer Plenkovićeva najava ne rješava probleme zbog kojih su prosvjetari već peti dan u štrajku.

Mihalinec je podsjetio da prosvjetni sindikati traže povećanje koeficijenata složenosti poslova učiteljima i nastavnicima za prosječno 6,11 posto, što se ne rješava povećanjem osnovice.

Povećanjem osnovice za sve jednako ne rješava se zaostajanje koeficijenata u školstvu i još se više povećava razlika između zaposlenih u obrazovanju i drugih javnih službi, ističe Mihalinec, a to je prosvjetnim sindikatima neprihvatljivo.

Premijer je nakon kritika rekao da je Vlada spremna riješiti i pitanje koeficijenata, no tek nakon detaljne stručne analize koja će precizno utvrditi realnu složenost svih poslova.

Sličan stav Plenkovićevom ponovio je danas i ministar Tomislav Ćorić.  

"Dok je to tako, tu jednostavno govorimo o povećanju osnovice za sve. Eventualna evaluacija, a do koje bi trebalo doći, je nešto što treba biti plod malo ozbiljnije analize, a do sada se to nikada nije učinilo do kraja i to je vrlo težak posao", rekao je Ćorić. 

Ćorić smatra i kako štrajk nema smisla: "Imamo povećanje od šest postotnih bodova, ali i najavu kreiranja radne skupine, odnosno posebnog povjerenstva koje će analizirati sve koeficijente u javnim i državnim službama jer sustav koeficijenata ima svojih nelogičnosti.

To povećanje koeficijenata kao takvo treba se odnositi na sve one kod kojih postoje nelogičnosti u koeficijentima, a to sigurno nije samo u sektoru obrazovanja. Dopustite da povećanje koeficijenata bude plod analize, a ne plod nečijeg zahtijevanja".

Vidljivo je kako najveći sukob između Vlade i sindikata postoji u načinu porasta plaća. Prosvjetni sindikati, zajedno s ministricom Blaženkom Divjak traže povećanje koeficijenta složenosti poslova, dok im vladajući nude povećanje osnovice za sve javne i državne službenike.

Razlika između koeficijenta složenosti poslova i osnovice

Bitno je pojasniti kako je osnovna plaća zaposlenika regulirana Temeljnim kolektivnim ugovorom, čl. 50.:  "Osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža".

Na visinu plaće utječe i pripadajući koeficijent složenosti poslova. Naime, Vlada RH donosi Uredbu o koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.

Bitno je također i napomenuti da je osnovica jedinstvena i jednaka za sve zaposlene u javnim pa i državnim službama, dok su koeficijenti složenosti poslova posve različiti. Slični poslovi ili poslovi slične složenosti trebaju imati sličan koeficijent s kojim se množi osnovica. On određujuće koja je čija pozicija unutar sustava javnih službi. Sindikati tvrde kako je u ovom trenutku pozicija visoke stručne spreme učitelja ili nastavnika najniža ili gotovo najniža visoka stručna sprema unutar javnih službi.

Važno je i istaknuti kako i porast osnovice, koja je ista za sve zaposlenike javnih i državnim službi, različito djeluje na plaće zaposlenike ovisno o njihovom koeficijentu složenosti poslova. Tako porast osnovice donosi veći porast u plaćama zaposlenicima s višim koeficijentom nego kod onih koji imaju niži koeficijent, pa se tako povećava razlika u plaćama među plaćama radnika javnog i državnog sektora. Time bi po riječima prosvjetnih sindikata radnici u školstvu i obrazovanju bili zakinuti.

Na najjednostavniji mogući način objašnjeno, ako je hipotetski osnovica za sve zaposlenike 1000, porast osnovice na 2000, za radnike s koeficijentom od 1,5 predstavlja porast plaće za 1500 jedinica, dok za radnike s koeficijentom od 1 porast je u iznosu od 1000, što dokazuje kako porast osnovice više odgovara radnicima s višim koeficijentima i razlika u plaćama se povećava.

Ministrica Blaženka Divjak je također zatražila povećanja koeficijenta složenosti poslova jer tvrdi da se pokretanjem projekta Škole za život povećala složenost poslova zaposlenika u prosvjetnom sektoru, iako broj radnih sati nije povećan. Ministrica tvrdi da bi se povećanjem koeficijenta dodatno motivirali prosvjetni radnici, ali i ispravila nepravda. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.