ŠTO BI RADILI DA NISU U VLADI? Neki bi bili profesori violine, veterinari, a među ministrima imamo i košarkaša!

U sastavu hrvatske Vlade, na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, 18 je članova čija je odgovornost vođenje države i upravljanje njenim resursima u skladu s Ustavom i zakonima. Posao im uključuje donošenje odluka i programa koji će doprinijeti razvoju i napretku zemlje, no prije nego što su se odlučili odazvati na tu odgovornu dužnost, neki od njih vodili su karijere gotovo nespojive s onim što danas rade.

Plenković bi bio pravnik

Što bi, dakle, danas radili članovi Vlade da nisu u politici? Po odgovor na to pitanje krenuo je portal Direktno, a neki slučajevi prilično su nas iznenadili. Da nije ušao u politiku, premijer Andrej Plenković vjerojatno bi se bavio pravom, s obzirom na to da je na Pravnom fakultetu u Zagrebu stekao stupanj magistra znanosti. Ne bi iznenadilo ni da ga vidimo u diplomatskim vodama, u kojima je uspješno "plivao" prije nego što je krenuo u politiku. Pravni fakultet završio je i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, a prije nego što je 2019. postao ministar, karijeru je gradio na Veleučilištu u Šibeniku, gdje je prošao put od višeg asistenta, predavača, višeg predavača pa sve do dekana Veleučilišta.

Najviše je ekonomista

U aktualnom sastavu Vlade najviše je ekonomista po struci. Osim što se ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved školovao na nizu hrvatskih ratnih škola, mnogima je nepoznat podatak da je Medved stekao titulu prvostupnika ekonomije. Ministar obrane Mario Banožić, na Ekonomskom fakultetu u Osijeku završio je poslijediplomski doktorski studij, a svestrani Banožić u bogatoj karijeri kratko je bio, podsjetimo, i ministar državne imovine. Ekonomistica po struci je i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je 2002. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu stekla titulu magistra znanosti. Prije nego što je zamijenila nekadašnjeg ministra Tomislava Tolušića, radila je u Luci Ploče, a šira javnost pamti ju i kao zamjenicu župana Dubrovačko-neretvanske županije Nikole Dobroslavića.

Ekonomiju je završio i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, koji bi, da danas nije političar, imao širok spektar poslovnih mogućnosti. Možda bi odlučio nastaviti graditi karijeru na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje radi kao izvanredni profesor na katedri Organizacija i menadžment ili bi, pak, obnovio košarkašku karijeru, s obzirom na to da je čak bio hrvatski reprezentativac u mlađim kategorijama. Diplomirani ekonomist je i novi ministar financija Šime Erlić, koji je na početku karijere radio u razvojnoj agenciji Zadarske županije, a onda je dugi niz godina obnašao funkciju pročelnika za EU fondove Grada Zadra kod tadašnjeg gradonačelnika Božidara Kalmete. Konačno, ekonomist po struci je i ministar financija Marko Primorac, kojega javnost pamti i kao savjetnika za gospodarstvo nekadašnje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Da nije ministar, danas bi možda samo predavao na Ekonomskom fakultetu, gdje niz godina sudjeluje u izvođenju raznih kolegija na hrvatskom i engleskom jeziku.

Imamo i agronome

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman diplomirao je agrarnu ekonomiju te je od 1984. do 1991. radio u švicarskoj tvrtki Melior Häfliger AG Herzogenbuschsee. U Švicarskoj upisuje i studij menadžmenta, a u Hrvatsku se vraća 1991. godine, na mjesto tajnika Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Kasnije se opredjeljuje za diplomaciju, stoga je za pretpostaviti da bi u njoj ostao i da nije ušao u hrvatsku Vladu. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je i potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, koja je na početku svoje karijere u Gradu Kninu radila kao viši stručni suradnik za poljoprivredu i zaštitu okoliša.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je godinu dana bio na čelu Grada Novog Vinodolskog, doktorirao je na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Da nije krenuo u političke vode, vjerojatno bi se dalje bavio pomorstvom. Možda bi postao savjetnik za pomorske poslove ili bi se pridružio nekoj pomorskoj tvrtki na visokoj poziciji, a ne bi nas iznenadilo ni da se skrasio na nekom fakultetu, budući da mu je želja podučavati. Pomorski fakultet, ali onaj zagrebački, završila je i ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac. Ondje je od 2016. izvanredna profesorica, na Katedri za intermodalni transport na predmetima, stoga bi Brnjac, da nije ušla u hrvatsku Vladu, vjerojatno više vremena posvetila svojoj znanstvenoj karijeri i radu na Fakultetu.

U Vladi i potencijalni nastavnici

U podučavanju bismo u tom slučaju možda gledali i ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića, kao i ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek. Prvi je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao hrvatski jezik i književnost te povijest, nakon čega je predavao u Osnovnoj školi Novska, dok se Obuljen Koržinek može pohvaliti da je diplomirala violinu na Muzičkoj akademiji, ali i francuski jezik i komparativnu književnost na FFZG-u.

Ministar zdravstva Vili Beroš ima doktorat iz područja molekularne biologije, a u karijeri je prošao dugačak put od specijalizanta neurokirurgije do ministra. Da nije u politici, danas bi vjerojatno bio na višoj poziciji na Klinici za neurologiju, a uz to bi paralelno obavljao predavačke dužnosti na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, što radi i danas. Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs diplomirao je na Veterinarskom fakultetu, a titulu doktora biomedicinskih znanosti iz područja farmakologije i toksikologije stekao je na jednom od najboljih sveučilišta na svijetu, u Uppsali u Švedskoj. Danas bismo ga, da nije u politici, vjerojatno vidjeli na nekakvom institutu, s obzirom na to da je, primjerice, na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada upravo i započeo radni vijek.

Branko Bačić, novi ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, po struci je diplomirani inženjer geodezije, a prije nego što je počeo obnašati različite funkcije u hrvatskim ministarstvima, bio je zaposlen u Upravi za katastar i geodetske poslove SO Korčula. Konačno, za kraj smo ostavili ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je, iznenađujuće, jedini među navedenim političarima zapravo i stekao formalno obrazovanje na nekom fakultetu političkih znanosti. Akademski je put, naime, gradio na Fakultetu u Zagrebu, gdje je doktorirao u području međunarodnih odnosa i nacionalne sigurnosti, stoga bi se danas, da nije ministar, vjerojatno bavio diplomacijom ili poslovima sigurnosti i zaštite.