IZNENAĐENJE PRED IZBORE
Stiže fenomenalna vijest za Hrvatsku koju smo dugo čekali: Samo se čeka službena potvrda
Kakva je bila ekonomska aktivnost u posljednjem tromjesečju prošle godine, bit će poznato za tjedan dana, kada će DZS objaviti prvu procjenu rasta BDP-a, ali sve upućuje na to da bi rezultat mogao biti znatno bolji od prijašnjih najava.
Model brze procjene HNB-a pokazuje da bi na kvartalnoj razini BDP mogao rasti jedan posto, a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje čak 3,8 posto. Ako to potvrdi i službena statistika, stopa rasta u posljednja tri mjeseca 2023. bit će "najbrža" od trećeg kvartala 2022. godine (5,5 posto), a prosječan rast u 2023. iznosio bi 2,7 posto.
Osim toga, po brzini rasta Hrvatska bi se našla na vrhu ljestvice zemalja EU. Eurostat je već objavio podatke za 23 zemlje, a oni pokazuju da je na godišnjoj razini prosječan rast u EU iznosio 0,3 posto, a u eurozoni 0,1 posto. Pritom je osam zemalja zabilježilo pad BDP-a, a najveći Irska, od 4,8 posto, i Estonija, od tri posto.
Te dvije zemlje ujedno su u recesiji, tehničke uvjete za nju ispunile su još Finska i Velika Britanija, a veći broj zemalja već je dulje vrijeme u teškoćama, prije svega Njemačka, čiji je BDP i u zadnjem kvartalu pao 0,2 posto. S druge strane, rast predvodi susjedna Slovenija s 2,6 posto, a slijede Cipar (2,4 posto), Portugal (2,2 posto) i Španjolska (2 posto).
FOTO: HINA/Edvard Šušak
Slabija potrošnja stanovništva velika je prepreka
Slabija potrošnja stanovništva uslijed pada životnog standarda u razdoblju inflacije predstavlja veliku prepreku za oporavak u mnogim zemljama. No, rast u Hrvatskoj upravo predvode kućanstva raspoložena za potrošnju, ali i zamah građevinarstva, zahvaljujući novcu iz europskih fondova.
U HNB-u navode da je u četvrtom tromjesečju nastavljen relativno snažan rast realnog prometa od trgovine na malo, podržan pozitivnim kretanjima na tržištu rada i slabljenjem inflacije.
Novčane doznake dijaspore dosegnule čak šest posto BDP-a: Hrvatska saznala šokantnu vijest
Smatraju da je to povoljno djelovalo na kretanje realnoga raspoloživog dohotka kućanstava i potrošački optimizam. Također, nastavljen je rast zaposlenosti i plaća, osobito u građevinskom sektoru, a prosječni indeks obujma građevinskih radova u listopadu i studenome nadmašio je za 10 posto razinu ostvarenu u istom razdoblju prethodne godine.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.