Stipić za Direktno: Povratak u škole otvara niz pitanja i nerazborit je i opasan sa zdravstvenog aspekta

Stipić je podsjetio da je do planiranog povratka u škole ostalo još 15-ak dana te da su razumljiva brojna pitanja i nedoumice, ali i kako se nada da odgovorni  za njih imaju rješenje. 

"Taj projekt osobno zovem 'paralelna škola' i to bi ove godine bila već treća vrsta nastave. Prvo smo imali cirkularnu nastavu, pa nastavu na daljinu, a sada ćemo imati paralelnu školu koja je kombinacije te nastave na daljinu i regularne škole", otkrio je taj sindikalni čelnik i dodao da ono što sigurno znamo jest jedino to da je taj plan smišljen kako bi se roditelji mogli vratiti na posao, a netko brinuo za njihovu djecu. 

Međutim, upozorava, kako još uvijek puno toga ne znamo, a jedno od pitanja je svakako i to hoće li se u školi na kraju odvijati nastava ili će ona služiti za čuvanje djece. Isto tako, nije jasno, hoće li osoba koja ujutro održava redovnu nastavu, popodne s ostatkom razreda obavljati nastavu na daljinu i kako će taj cjelodnevni rad moći obavljati učiteljice koje su u većini slučajeva, također majke i supruge. 

"Nije jasno hoće li učenici u školi i oni koji su kod kuće slušati isto gradivo, jer nastava na daljinu traži više vremena te kako će sve to biti usklađeno", navodi Stipić pedagoške aspekte problema. 

Čudotvorci u razrednoj nastavi

"S epidemiološkog aspekta nije mi uistinu jasno s mojih 'skromnih' 30 godina rada u školi s kojim će se to umijećem nakon dvomjesečne izolacije učenike od 1. do 4. razreda, jer oni su predviđeni kao 'pokusni kunići', spriječiti da ne ostvaruju fizičke kontakte sa svojim prijateljima u razredu", postavlja logično pitanje naš sugovornik te otkriva kako osobno ne poznaje takvog 'čudotvorca' u vidu učitelja razredne nastave. 

Nije mu logično ni to da se za odrasle osobe u restoranima radi zdravstvene sigurnosti predviđaju tzv. 'pleksiglas' pregrade, a za djecu ne. Ističe da djeca moraju imati i zaštitu ne samo u razredu, nego i u hodnicima i za vrijeme užine te da sve to zahtijeva ozbiljne pripreme za koje nije siguran da ima i mogućnosti i vremena. 

"Svjestan sam da stratezima te 'paralelne' škole idu na živce ta naša praktična pitanja, ali ona su nužna", poručuje.  

Pitanja ministrici Divjak

"Učiteljica razredne nastave postavila mi je nekoliko pitanja na koja nisam znao odgovoriti, stoga koristim priliku kako bi ih postavio ministrici Blaženki Divjak. Dakle, hoće li se ta 'paralelna' nastava odvijati u osmosatnom radnom vremenom, a ako neće, hoće li se učiteljima platiti prekovremeno? Morate znati da je povećanje plaće za smjenski rad brzopotezno maknuto već na plaći za treći mjesec, pa je pitanje hoće li se ono i vratiti. Učiteljicu je zanimalo i ako će raditi dvije vrste poslova i imati dvostruku metodičku pripremu, hoće li se taj povećani opseg posla svrstati pod one ostale, čitaj, neplaćene poslove?"prenosi nedoumice svojih članova Stipić dodavši kako njih u sindikatu nitko ništa ne pita, a trebao bi, posebice kada je riječ o radno-pravnim odnosima njihovih članova. 

"Na sastanku koji je Vlada održala sa sindikatima javnih službi prošli tjedan,  jedan od ministara odgovorio je kolegici Sanji Šprem kako ne treba raditi veliki problem i dramu jer je 11. svibnja još jako daleko?! Ako je to jedini odgovor na niz otvorenih pitanja, onda nam samo dragi Bog može pomoći", uvjeren je naš sugovornik.  

Kandidat za Nobela

"Mi smo ove godine patentirali nekoliko vidova nastave i kada bih htio biti sarkastičan onda bih morao priznati da je to toliko epohalan doprinos  pedagoškoj misli koji još nije viđen od velikog češkog pedagoga i znanstvenika Jana Amosa Komenskog. Stoga, kada bi se Nobel dodjeljivao za  pedagoška dostignuća mislim da bi naša ministrica Divjak ušla u najuži izbor", govori Stipić te otkriva kako je, kada ništa drugo ne preostaje,  sarkazam "zadnja obrana zdravog razuma".

Smatra kako je u ovoj situaciji s pandemijom korona virusa trebalo jednostavno ostaviti nastavu na daljinu do kraja školske godine, ako ništa drugo, da bi se djecu i roditelje poštedjelo novih stresnih situacija.  

Nove podjele

Napominje i kako će se sada napraviti i nova, nepotrebna podjela između učenika koji će ostati kod kuće i onih koje će roditelji poslati u školu. Stoga vjeruje da će političari, kada postanu svjesni dubine svih nabrojanih problema, ipak odustati od povratka u klupe pet, šest tjedana prije kraja školske godine. 

Upozorava da taj povratak u škole sa sobom nosi i veliki zdravstveni rizik, jer osim što mu se nepotrebno izlažu mala djeca, izravno se ugrožava i najranjivija skupina kao što su djedovi i bake koji u velikom broju slučajeva brinu o tim mališanima dok roditelji rade, te ih vode i u školu.

"To je kao da smo tu djecu odveli izravno u staračke domove", dodaje. 

Stipić ističe da je jasno kako je to i sa zdravstvenog aspekta nerazborito i opasno rješenje te da sve više zemalja odustaje od regularne nastave do kraja ove školske godine kao i da bi i Hrvatska trebala slijediti taj primjer. 

Ne gurajmo glavu u pijesak

Na kraju upozorava kako ne smijemo "gurati glavu u pijesak": 

"Moramo biti svjesni da zbog početne nespretnosti oko 'Škole za život', štrajka učitelja i pandemije naši učenici nisu dobili niti polovinu ove školske godine. Stoga bi kurikulumi svih predmeta trebali doživjeti ozbiljne preinake kako bi se gradivo moglo nastaviti, jer je za naš odgojno-obrazovni sustav ključan upravo kontinuitet i sustavnost. Jednostavno ne možete preskočiti gradivo jer se sve nastavlja jedno na drugo".

"Ako se kurikulumi ne redizajniraju i ne prilagode već za iduću godinu te rupe naših učenika u znanju bit će nenadoknadive i računi će na naplatu doći kad tad", apelira na mjerodavne taj sindikalni čelnik i profesor hrvatskog jezika u jednoj zagrebačkoj gimnaziji.