Stigla vijest zbog koje se Hrvati moraju zabrinuti: Zadnji je trenutak da se pokrenemo

Broj stanovnika kontinuirano opada, a sve više mladih odlučuje se na život izvan granica države. S druge strane, velik udio starijih građana dodatno opterećuje mirovinski sustav. Rezultati popisa stanovništva i analize stručnjaka upozoravaju na to da su negativni demografski trendovi gorući problem te da predstavljaju ozbiljan dugoročni izazov.

Da je Vlada prepoznala demografiju kao jedan od glavnih izazova potvrđuje i činjenica da je osnovano novo ministarstvo koje će baviti upravo ključnim izazovima na tom polju. Prvi čovjek Ministarstva demografije i useljeništva, Ivan Šipić, ima pred sobom težak zadatak koji bi u konačnici trebao dovesti do revitalizacije zemlje.

Iako su donesene brojne strategije i mjere, rezultati su zasad ograničeni, a demografija ostaje ključno i kompleksno pitanje budućnosti zemlje. Ministarstvo donosi i predlaže mjere koje su usmjerene na porast nataliteta, podršku roditeljstvu, usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života, ali radi i na stvaranju uvjeta za povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva u Hrvatsku.

FOTO: Damir Skomrlj / CROPIX

Velika potražnja za stranim radnicima

Treba dodati da postojeći demografski trendovi utječu i na tržište rada, zdravstveni sustav te ravnomjerni razvoj regija, osobito onih ruralnih i slabije naseljenih. Posljedice su posebno vidljive u hrvatskom gospodarstvu koje se uvelike oslanja na stranu radnu snagu, posebno u sektorima poput građevine, turizma, ugostiteljstva i proizvodnje.

Zbog kontinuiranog iseljavanja i manjka domaće radne snage, poslodavci su prisiljeni tražiti radnike iz azijskih i susjednih zemalja. U nekim djelatnostima strani radnici već čine ključnu okosnicu poslovanja, bez koje bi tržište rada teško funkcioniralo.

Podaci o broju izdanih dozvola za boravak i rad stranih državljana u Hrvatskoj prošle godine jasno pokazuju dubinu demografskog i radnog deficita s kojim se zemlja suočava. Kako je vidljivo iz podataka koje Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) redovito objavljuje, prošle godine izdano je 206.529 dozvola za boravak i rad za strane državljane, što uvelike premašuje broj djece uključenih u neki oblik predškolskog odgoja.

FOTO: Ranko Suvar / CROPIX

Koliko je djece upisano u vrtiće?

"Na početku pedagoške godine 2023./2024. nekim programom predškolskog odgoja i naobrazbe bilo je obuhvaćeno ukupno 153.212 djece, a od toga redovitim programom bilo je obuhvaćeno 140.369 djece, programom predškole 8853 djeteta, a kraćim programom 3990 djece", rekli su nam iz Državnog zavoda za statistiku (DZS). Ova disproporcija ilustrira ne samo pad nataliteta, nego i sve veću ovisnost hrvatskog gospodarstva o uvozu radne snage.

Kako su nam naveli iz DZS-a,  najviše djece je bilo u Gradu Zagrebu, i to njih 39.766. Najmanje ih je bilo upsano u malenim općinama kao što su Preseka (Zagrebačka županija), Nova Bukovica (Virovitičko-podarvska županija) i Zmijavci (Splitsko-dalmatinska županija) - u svakoj od njih točno po četvero djece. Manje od 10 ih je bilo i u mjestima kao što su Rakovec, Kraljevec na Sutli, Donji Kukuruzari, Berek, Brod Moravice, Mrkopalj, Donji Lapac, Karlobag, Gornja Vrba, Lišane Ostrovičke, Levanjska Varoš, Viškovci i Lovreć.

FOTO: Goran Mehkek / CROPIX

Veliki demografski izazovi

Što se tiče dozvola za strane radnike, prošle godine ih je najviše izdano državljanima BiH (38.100), zatim Nepalcima (35.635), Srbima (27.988), Indijcima (20.502) i Filipincima (14.680). Podaci iz prvih šest mjeseci ove godine ukazuju na to da umjesto susjeda, državljana Srbije i BiH, u Hrvatsku stiže sve više Nepalaca. Prema podacima MUP-a, od siječnja do kraja svibnja ove godine najviše dozvola za boravak i rad izdano je Nepalcima (17.166), a slijede ih državljani BiH (15.029), Srbi (11.337), Filipinci (8242) i Indijci (8000).

Dolenec otkrila koliko djece nema mjesto u vrtiću: 'Pa sjetite se situacije od prije dvije godine'

Ovakva usporedba na simboličnoj razini ukazuje na ključne trendove: zemlja u kojoj ima više novih radnika iz inozemstva nego domaće djece na početku obrazovnog sustava – ulazi u ozbiljnu demografsku tranziciju. Populacija stari, upisuje se manje djece u vrtiće nego što nam dolazi stranih radnika koji moraju zakrpiti nedostatke u brojnim sektorima, pa je sasvim jasno da će trebati uložiti goleme napore da se ovakvi trendovi promijene.