Stigla Sakomanova kritika: 'Prije tri godine pisao sam Plenkoviću, reći ću vam što se dogodilo'

Takvu situaciju imamo i sada. Ministar zdravstva Vili Beroš još od ožujka pompozno najavljuje novine u sustavu, i to putem kontroverzne centralizacije, koja se pokazuje za većinu sugovornika o ovoj temi - velikom pogreškom. I sami partneri u Vladi Andreja Plenkovića pokazuju određenu skepsu kada je u pitanju centralizacijski proces.

"Predložena reforma je popis dobrih želja i namjera, ništa revolucionarno, ne rješava sve probleme, ali unapređuje sustav, to je iskorak u odnosu na sadašnje stanje u zdravstvu", rekao je prilikom saborske rasprave Darko Klasić iz HSLS-a, inače stručni prvostupnik radiološke tehnologije.

Dok čekamo implementaciju reforme koja za mnoge to uopće i nije, nastavljamo istraživati alternativne pravce poboljšanja zdravstvenog sustava. Čini se da su rješenja bjelodana, jer se tijek misli ponavlja među sugovornicima. Ključ reforme je stručnost, kompetentnost i borba protiv sveprisutne korupcije koja je nagrizla sve pore našeg djelovanja, pa tako i onog zdravstvenog.

FOTO: HINA/Damir Senćar

Slavko Sakoman ne nosi dobre vijesti

Slično razmišlja i popularni dr. Slavko Sakoman, jedan od najvećih autoriteta kada govorimo o polju ovisnosti, koji je zajedno s pokojnim doktorom Vladimirom Hudolinom postao sinonim za borbu protiv alkoholizma i ostalih oblika ovisnosti. Danas je doktor Sakoman u mirovini, no i dalje bez dlake na jeziku, s velikom količinom entuzijazma, komentira i kritizira gospodarenje zdravstvom i njenim procesima, pa tako i ovu, čini se poprilično nespretnu reformu.

"Centralizacija uvijek znači da se grupira i koncentrira moć na jednom mjestu. Zašto je Međimurska županija i njena bolnica uspješna financijski? Jer se tamo vjerojatno ne krade, i pošteno se upravlja s novcima i sredstvima koja dođu u središnju bolnicu. Tako da sam ja za decentralizaciju, ali da sustavom upravljaju sposobni i stručni ljudi koji nisu pod patronatom politike. Dakle, oni koji se vode po radu i učenju najvećeg javnozdravstvenog eksperta svijeta, Andrije Štampara".

FOTO: HINA/ Dario Grzelj

Od zdravih se ne živi

Nismo ni stigli "promijeniti ploču" i okrenuti se pitanju sukoba javnog i privatnog zdravstva, a doktor Sakoman je već krenuo dalje, upravo u tu sferu problematične prakse u kojoj neki liječnici isključivo i jedino brinu da njihovi pacijenti, na ovaj ili onaj način, za uslugu - plate.
"Ovaj proces gdje niču velebne poliklinike, uz liječnike koji su prigrlili drugu, financijsku paradigmu, može donijeti samo zlo. Jer njima u interesu nije zdravlje pacijenta, na zdravlju i zdravima se ne zarađuje, novac je u bolnicama i lijekovima, na dijagnostici. Tu leži zarada".

Ovom, usudimo se reći biznisu, zapravo pogoduju duge liste čekanja. Kako je u nastavku pojasnio naš sugovornik, u tim redovima čekanja ima onih koji će za kraći red platiti, što je još jedna instanca zarade za liječnike. Ponavlja kako je najvažniji novac i samo novac. Usput je spomenuo i primjer SAD-a gdje se bolesni bez osiguranja i pripadajuće skrbi mogu "pozdraviti sa životom". Zaključuje, udaljili smo se od krucijalnog nacionalnog interesa, a on je da građani budu zdravi i sretni.

"Moram spomenuti i jednu veliku studiju s Harvarda, locirali su pet točaka kojih bi se svi trebali držati da žive deset godina dulje. Prva je pravilna ishrana, bez masnoća, što prirodnija. Druga je ne konzumirati duhan i droge. Treća, svaki tjedan odraditi barem tri sata teške fizičke aktivnosti. Četvrta točka je umjerenost u alkoholu, uz pravilnu distribuciju, a peta održavanje ujednačene tjelesne težine. Pametnome dosta".

FOTO:HINA/Damir Senčar

Zašto akademija gubi svoj glas u društvu?

U nastavku smo se dotaknuli i uloga unutar samog zdravstvenog sustava. Primjerice, liječnici obiteljske medicine se sve manje bave pacijentima, sve više postaju puki administratori koji uputnicama za specijalističke preglede "guše" ionako zakrčeni sustav...

"Golema je birokracija, troše se enormna sredstva za tog mastodonta. Na vrhu tog sustava, što bi trebao biti HZZO, stoje normativi i odredbe, tu se troši i novac i vrijeme, pa se liječnici na kraju najmanje bave pacijentima, više jurcaju unutar te konfuzije. Povećava se administracija kako bi se ispunjavale te birokratske norme".

Napomenuo je kako tu ima i drugih regulatornih tijela poput Komore, Zbora itd. no i njihovi čelnici su, prema riječima doktora Sakomana, jednostavno kontaminirani tim političkim napredovanjem. Zanimljivo, spomenuo je i Akademiju, kaže da je na sastanku Akademije medicinske znanosti postavio pitanje zašto se šuti i zašto kao zajednica imaju malu ili nikakvu snagu i utjecaj unutar zajednice.

FOTO:HINA/Zdravko Strizić

Ravnateljstvo u rukama podobnih

Forte razgovora svakako je krenuo kada smo došli do teme ravnateljstva. Postavlja se pitanje koliko je realno da takve pozicije imaju nestranačkog i apolitičnog  čelnika. Sakoman odgovara uz kritiku, ali i plastične primjere njihovog djelovanja. "Davao sam jednom intervju za jedan medij, postoji jedan ravnatelj KBC-a koji se neslužbeno žalio na debljinu plavih kuverti, kao da ne može to u džep pospremiti već da želi samo apoene od toliko i toliko kuna. I to vam je ravnatelj.

Sjećam se i ja kada sam kupovao neku opremu u Vinogradskoj, dobio sam sredstva, točnije donacije za namještaj. Da sam sam to kupovao prošli bi puno jeftinije, ovako je preko nabave, možete pogoditi, sve ispalo kudikamo skuplje." Zaključio je kako je kadroviranje ključ održavanja tog pokvarenog sustava i usput napomenuo kako je i sam iskusio svojevrsnu diskriminaciju jer nije bio politički podoban, te da nije imenovan ni na jednu čelnu funkciju, jedino na čelo Zavoda za ovisnosti jer tamo "nisu imali više koga staviti".

Doktor Sakoman je pun informacija "iznutra". Teško je izdvojiti samo jednu crticu iz razgovora, jer se iz svake, kako on sam kaže "kontaminirane" prakse, dade nešto naučiti. Pomalo je jezivo slušati o još jednom od ravnatelja iz naših KBC-a koji je sklon alkoholu i koji često sjeda za volan pri takvom stanju. Postavlja se pitanje kako on može biti ravnatelj takvog velikog i zahtjevnog centra?

Slučaj 'lutrija'

Na samom kraju, u cijelom sivilu stvarnosti koje smo se jedva i dotaknuli, potražili smo odgovore, ako ne za poboljšanje sustava, onda barem za otkrivanje te kontaminirane korupcije. Doktor Sakoman je odmah ispalio da je stvar poprilično jasna i jednostavna. Puka kontrola imovine onih koji su u prilici profitirati od zdravstvenog sustava bi razotkrila diskrepanciju između legalno i nelegalno stečenog bogatstva.

Nogalo pesimističan oko reforme: 'Tajkuni imaju svu potrebnu lepezu usluga, a siromašniji...'

"Na kraju dana, da se vratimo na srž teme. Mi smo prvi po umiranju od raka pluća. Gdje ste čuli i jednu jedinu poruku, pasju, po***** 'djeco nemojte pušiti cigarete'?. Gdje ste vidjeli jednu poruku 'nemojte igrati na sreću'?. Pa pisao sam i Plenkoviću prije otprilike tri godine da zašto naša lutrija ima slogan 'više od igre'? Nakon dva mjeseca je došla nova reklama, sada je "više od igre" postalo "dodir sreće". 

Na kraju dana, nemamo se čemu veseliti, ali ako ništa, barem znamo otkuda krenuti kako bi nam zdravstveni sustav profunkcionirao.

* Tekst je nastao u okviru projekta "Što skriva Beroševa reforma zdravstva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.