Stigao odgovor pravobraniteljice: Evo što će učiniti sa spornim udžbenikom

Prema Indeksu rodne ravnopravnosti Europskog instituta za ravnopravnost spolova, Hrvatska od 2013. do 2022. bilježi blagi i kontinuirani napredak te je, prema posljednjem istraživanju, zauzela 19. mjesto od 27 država članica EU-a u odnosu na 25. poziciju 2013. godine.  Međutim,  statistički podaci i svakodnevni realitet ukazuju na činjenicu da u Hrvatskoj žene i muškarci nemaju jednaka prava i mogućnosti u svim područjima.

Posebice je to vidljivo u politici. Umjesto da gimnazijalce kroz kurikulum podučavamo da žene zaslužuju jednako mjesto u politici kao i muškarci, udžbenik "Politika i gospodarstvo" autorice Ane Knežević-Hesky od maturanata traži da istaknu nedostatke toga da se žene bave politikom, što je izazvalo burne reakcije javnosti.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Grof Darkula (@grofdarkula)

Odgovor pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

O ovome smo poslali upit uredu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Višnje Ljubičić: "Dana 27. prosinca 2023. dostavili ste nam zamolbu za stajalištem Pravobraniteljice o tekstualnom i likovno-grafičkom prilogu na temu žena u politici u udžbeniku 'Politika i gospodarstvo' za četvrti razred gimnazije (izdavač ALFA d.d. autorica Ana Knežević-Hesky). Slijedom pritužbi na udžbenik koje smo recentno zaprimili te ostalih kritičkih osvrta koji su pojavili u javnosti, izvršili smo uvid u udžbenik (2. izdanje, 2022) te smo utvrdili sljedeće: 

U udžbeniku se sadržaji o ženama u politici nalaze na str. 43. - 44. u okviru cjeline 'Politika - potraga za općim dobrom', poglavlje '1.4. Vlast, načelo diobe vlasti, vladavina prava'. U tekstu 'Moralna, pravna i politička odgovornost vlasti' prvi odlomak glasi: 'Jesmo li se ikada ozbiljno zapitali kakve ljude želimo u politici? Znamo li koje osobine prema našem mišljenju treba imati dobar političar? Koja su naša očekivanja ili nadanja? Komu smo spremni dati svoje povjerenje i mandat za vladanje?Jesmo li se sami spremni angažirati u rješavanju političkih pitanja i na koji način?'"

FOTO: HINA/Edvard Šušak

'Koji su nedostaci angažiranja žena u politici?'

S desne strane navedenog odlomka nalazi se rubika 'Aktivnost', koja, među ostalim pitanjima sadrži i ono sporno: 'Promisli i odgovori na postavljena pitanja! Želiš li žene u politici? Koje su moguće prednosti, a koji nedostaci angažiranja žena u politici?' U okviru likovno-grafičke opreme udžbenika, podsjećamo da se u dijelu koji progovara o ulozi žena u politici (str. 43. - 44.) nalazi pet slikovnih priloga, od čega su muški političari prikazani na njih četiri, dok su žene kao političarke prikazane na jednoj.

Pravobraniteljica nam je rekla kako su na temelju uvida u predmetni udžbenik u cijelosti uočili  različite korisne, informativne i afirmativne sadržaje o pitanjima u vezi s ljudskim pravima i rodnom ravnopravnošću, političkoj participaciji žena (str. 69.), o ljudskim pravima, stereotipima, predrasudama i diskriminaciji (str. 150. - 155.)  i sl. 

Također, potvrdila je kako to u cjelini predstavlja značajan napredak po pitanju integriranosti rodno osjetljivog pristupa u udžbenicima u usporedbi sa starijim generacijama udžbenika (prije kurikularne reforme 2019.). Međutim, u odnosu na sadržaj koji se ističe spornim na str. 43. - 44. smatra da do kritika nije došlo slučajno.

FOTO: HINA/Edvard Šušak

'Nespretno sročen tekst'

Ljubičić nastavlja da se radi o nespretno sročenom tekstu podložnom tumačenju u rodno-neafirmativnom kontekstu uz pratnju likovno-grafičkog oblikovanja koje dodatno pridonosi takvom dojmu. "Premda se pitanje 'želiš li žene u politici?' može tumačiti kao svojevrsno potpitanje koje slijedi misao iz integralnog dijela teksta o tome 'kakve ljude želimo u politici', odvajanjem te dvije rečenice u zasebne rubrike gubi se njihova jasna povezanost te se, u kobinaciji s opisanim likovno-grafičkim oblikovanjem, formira dojam o ženama kao stranom tijelu i neuobičajenoj pojavi u području politike koju je potrebno analizirati u kontekstu poželjnosti njihove zastupljenosti."

"U tom smislu posebno problematičnom smatramo rečenicu koja slijedi iza pitanja 'želiš li žene u politici?', a kojom se učenike upućuje da razmisle o negativnim aspektima angažiranja žena u politici ('koje su moguće prednosti, a koji nedostaci angažiranja žena u politici?'). Na taj način sugerira se da je razumljivo i potpuno legitimno vagati argumente 'za' i 'protiv' i propitivati treba li poticati veću zastupljenost žena u politici, dok se isto ne propituje za muškarce."

FOTO: Pixabay

Jedna od najviših vrednota ustavnog poretka

Pravobraniteljica naglašava kako tekst sročen na ovaj način sa sobom nosi imperativ nastavničke intervencije i stručnog vođenja i usmjeravanja učeničkog razmišljanja u smislu korektivnog elementa, što je vrlo nezahvalna karakteristika udžbeničkog sadržaja. Istaknula je kako je sve navedeno potrebno sagledati prije svega iz pozicije načela ravnopravnosti spolova kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i odbredbi Zakona o ravnopravnosti spolova kojima se nalaže promicanje ravnopravnosti spolova na svim razinama."

Mladi Hrvati odgovarali je li ravnopravnost spolova postignuta: Odgovori bi vas mogli iznenaditi

U tom smislu, zaključuje, jasno je da negativni aspekti ravnopravnog uključivanja žena u područje političke participacije ne postoje, pa tim slijedom nije prikladan udžbenički sadržaj kojim bi se učenicima to sugeriralo. Slijedom zaprimljenih pritužbi, Pravobraniteljica je na navedeno upozorila resorno ministarstvo i nkaladnika udžbenika, preporučivši da se sporni dijelovi u novom izdanju udžbenika izmijene.

* Tekst je izvorno objavljen 8. siječnja 2024., a nakon reagiranja Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u njemu su ispravljeni netočni podaci dana 26. siječnja 2024.