'MOŽE SE I TREBA OCIJENITI USPJEŠNIM'

Stier za Direktno: Hrvatsko predsjedanje EU-om bit će zapamćeno kao prvo digitalno, a proces proširenja dobio je kvalitetniju dimenziju

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Njemačka od 1. srpnja preuzima predsjedanje Europskom unijom od Hrvatske. Kako se naša zemlja snašla za kormilom 'stare dame' u dramatičnim okolnostima pandemije i karantene i što bi izdvojio kao naš eventualni uspjeh, upitali smo bivšeg zastupnika u Europskom parlamentu i jednog od HDZ-ovih ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera

30.06.2020. u 20:36
Ispiši članak

Stier je na početku istaknuo da je to bilo prvo digitalno predsjedanje Vijećem Europske unije te da će kao takvo sigurno biti zapamćeno i zabilježeno. Smatra kako se Hrvatska dobro snašla u novim uvjetima korona krize i bez obzira na otežane uvjete uspješno završila to predsjedanje.

Hrvatska se dobro postavila

"Prvo bih napomenuo da su u kontekstu te krize dobro vođeni procesi da se stvori jedan put za oporavak, koji se naravno još treba dogovoriti, ali se tu Hrvatska odmah dobro postavila i uzela dobre pozicije što će biti važno za obranu i oporavak i hrvatske i europske ekonomije", napominje naš sugovornik. 

"Druga stvar koju bih istaknuo je da se pronašao kvalitetan dogovor oko politike proširenja s obzirom na dva suprotstavljena tabora. Taj je dogovor omogućio da proces ide dalje i to uz puno ozbiljniji pristup pravim reformama koje su nužne kod svih zemalja na jugoistoku Europe, a koje su u procesu pregovora s EU-om. To je dobro za Hrvatsku, jer nestabilnost u susjedstvu i ulazak nekih drugih vanjskih faktora koji ne vode europeizaciji tog prostora nam ne odgovaraju, odnosno nisu dobri za našu nacionalnu sigurnost. Mislim da je tu napravljen jedan dobar pomak", analizira Stier. 

Kvalitetno je odrađeno, a važno je i institucionalno iskustvo

Napominje i kako je iza predsjedanja ostalo i jedno važno institucionalno iskustvo. "Puno ljudi iz svih naših ministarstava sudjelovali su i morali su preuzeti odgovornost i voditi razgovore pa čak i u ovom digitalnom obliku i to će znanje sigurno ostati i biti korisno i za funkcioniranje naših institucija", uvjeren je. 

Ističe kako su to ta tri trenutka koja bi na prvu izdvojio iz hrvatskog predsjedanja.

Glede nastavka procesa proširenja, a koji je bio jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja, Stier podsjeća da je cijeli taj proces ušao u slijepu ulicu. 

"Činjenica je da je u zadnje vrijeme taj proces bio više tehničke naravi, a suštinski se nisu događale prave reforme koje su nužne. Bilo je ozbiljnog nazadovanja i glede demokratičnosti i glede funkcioniranja  tržišta, stoga je trebalo reformirati taj proces i postigao se jedan dogovor. Mislim da je to kvalitetno odrađeno, i to se primijenilo na tzv. Zagrebačkom summitu. Postignut je dogovor ne samo da se mehanički nastavi s procesom nego da on dobije i jednu, u sadržajnom smislu, kvalitetniju dimenziju koja odgovara i naša nacionalnoj sigurnosti.

Samo puko otvaranje i zatvaranje poglavlja nije dovoljno, jer se u zemljama u našem susjedstvu trebaju dogoditi uistinu suštinske promjene. Ovaj proces ide u tom smjeru, i dobro je da nije zaustavljen i da ide dalje i to je postignuto na Zagrebačkom summitu", ponavlja Davor Ivo Stier te zaključuje da se hrvatsko predsjedanje može i treba ocijeniti pozitivnim.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.