Stier nije mogao šutjeti, zagrmio usred HRT-a: 'Zašto gledate samo jedne žrtve, a Nigerija?'

Pozdravio je postignuće, istaknuvši da je dogovorena prva faza prema kojoj bi do ponedjeljka trebali biti oslobođeni taoci koje Hamas drži u zatočeništvu, uspostavljen prekid rata te da će Izrael pustiti 250 Palestinaca iz zatvora. Stier je ocijenio da je riječ o obećavajućoj fazi te dodao kako se Donaldu Trumpu mora priznati utjecaj, zbog čega sada ima veće izglede za Nobelovu nagradu za mir.

"Ono što izgleda jasno je da jest da je ova prva faza dogovorena i da će se do ponedjeljka doći do toga da se taoci, koje Hamas oteo nakon terorističkog napada 7. listopada 2023. drži ih i dalje, biti oslobođeni. S druge strane, da će doći do prekida rata i Izrael će pustiti na slobodu i 250 Palestinaca koji su u zatvorima. Prema tome, ova prva faza je obećavajuća i zato vidimo da i s jedne i s druge strane se pozdravlja ovo postignuće. Gdje moramo priznati, bez obzira da li se netko slagao ili ne, s nekim drugim aspektima njegove politike, to je postignuće Donalda Trumpa", rekao je Stier na HRT-u.

Na pitanje je li ovo što će se za koji dan dogoditi u Kairu još jedna prijelomna točka u povijesti Bliskog istoka, SDP-ov Joško Klisović odgovorio je kako bi to bilo sjajno, ali da iskustvo pokazuje da to obično nije tako. "Što ja očekujem od ovog mirovnog sporazuma koje je ponudio predsjednik Trump? Prije svega da zaustavi neprijateljstva na terenu, da prestane vojno djelovanje, da se omogući humanitarna pomoć. To je veliko postignuće u ovim okolnostima. Zaustavljanje vojnih operacija, zaustavljanje aktivnosti Hamasa je ogromno postignuće kako bi se moglo pomoći i civilnom stanovništvu koje stvarno pati. No, da bi cijela priča uspjela, treba dugoročno naći političko rješenje, a to je nešto puno, puno teže", rekao je Klisović.

FOTO: screenshot/HRT

'Sjeme novog sukoba'

Objasnio je kako i u Trumpovom planu koji ima 20 točaka, vidimo samo grube obrise nekog budućeg političkog rješenja. "Dok se ne riješi pitanje državnosti Palestinaca, odnosno njihove države, bojim se da neće doći niti do trajnog političkog rješenja, ali dviju država koje će jedna drugoj jamčiti sigurnost. Jer pitanje dvije države, nije pitanje koje su izmislili Ujedinjeni narodi 1948. godine. Ona postoje još od Velike Britanije i britanske vlade, koja je kroz svoga Lorda Peela, koji je predsjedao jednom komisijom koja je trebala naći rješenje za pitanje Bliskog Istoka, odnosno odnosa Židova i Palestinaca u to doba, rekla da su rješenje dvije države na istom prostoru", istaknuo je Klisović.

Smatra da bez međusobnog priznanja izraelske i palestinske države, a Palestinci su dosad u četiri navrata priznali Državu Izrael, neće biti mira na Bliskom istoku, a međusobno je priznanje, rekao je, jako teško postići. Objasnio je da je to teško zato što u mnogim palestinskim dokumentima, pa i Hamasovim, potpuno uništenje Države Izrael jest prioritet, a s druge strane, radikalno desne izraelske frakcije i ministri u aktualnoj vladi žele potpuno negiranje palestinskog naroda, pa onda nema ni palestinske države.  To je onda jedna država. SDP misli da to nije dobro rješenje, već da je sjeme novog sukoba", rekao je Klisović. 

Stranka Možemo pokrenula je peticiju za priznavanje palestinske države. "Mi smo peticiju pokrenuli nakon što je Sabor na naš prijedlog odbio izglasati priznanje Palestine, odnosno pitati Vladu da pokrene postupak priznanja Palestine, s obzirom da najveći broj hrvatskih građana u anketama podržava priznanje Palestine. Ja vjerujem velikim dijelom i zbog toga da je jednostavno nepodnošljivo bilo gledati to što se događa u Gazi, već dvije godine pred očima čitave međunarodne zajednice, koja je uglavnom okretala glavu. I mi smo nakon tog glasanja, nakon što su odbili, pokrenuli peticiju i moram reći da smo samo nekoliko dana skupili oko 30 tisuća potpisa, što uistinu pokazuje ogromnu podršku naših građana prema priznanju Palestine, rekla je Jelena Miloš iz Možemo.

FOTO: screenshot/HRT

'I jedna i druga strana trenutno su prepreka trajnom miru'

Dodala je da Klub Možemo od početka, traži priznanje Palestine, smatrajući da je to jedini put prema održivom i trajnom miru. "Pozdravljamo, kao i cijeli svijet i dočekali smo kao i cijeli svijet s olakšanjem ovo primirje koje je početak, ja se nadam, koraka prema trajnom miru". Na primjedbu voditelja da su 163 države svijeta priznale Palestinu, a ipak smo tek sada dočekali pomaka, Miloš je rekla kako se ne bi složila s onima koji su govorili da neće doprinijeti kraju rata koordinirani međunarodni pritisak, priznanje mnogih država u nastojanju da se zaustave stradanja civila i djece u Gazi, što je prema po međunarodnim pravilima nedopustivo. 

"Znam da to nije direktno utjecalo, međutim itekako pritisak tih zemalja, i ja mislim svih građana, i građana Hrvatske, ali i građana diljem svijeta koji su digli svoj glas protiv tih strahota koje smo gledali, jesu doprinijeli po meni, povratku za stol, dodala je Miloš. Smatra da je priznanja palestinske države jedino rješenje prema trajnom miru. 

"S jedne strane imamo ekstremizam Hamasa koji svi osuđujemo, s druge strane imamo i izraelske vlasti koje, dok traju pregovori, govore o tome da palestinske države neće biti. Imamo izraelske vlasti koje dozvoljavaju daljnju okupaciju, odnosno daljnje širenje nelegalnih izraelskih naselja na području Zapadne obale. Dakle, i jedna i druga strana su prepreka trajnom miru trenutno, a po meni je rješenje i priznanje palestinske države i onda svi oni koraci koji nisu nimalo laki, ali koji moraju ići prema funkcionalnosti te države", istaknula je Jelena Miloš. 

FOTO: screenshot/HRT

'Ne znam zašto ispada da jedan sektor političke scene gleda samo jedne žrtve'

Osudila je radikalizam i terorizam Hamasa i njihove brutalne napade. "Mi smatramo da je put jačati Palestinsku samoupravu koja će zajedno s podrškom EU-a, koja je ozbiljna i financijska podrška koja se daje i može se davati Palestinskoj samoupravi, da bi se to trebalo reformirati u smjeru stabilizacije i većeg poštivanja ljudskih prava nego što je sada. Međutim, kada govorimo o poštivanju ljudskih prava i  međunarodnim pravilima, moram reći da sam uistinu sretna što je došlo do primirja. To gledam s velikim olakšanjem i nadam se da je time završena jedna sramotna epizoda međunarodne zajednice koju smo gledali posljednje dvije godine gdje je zapravo se normaliziralo to da se mogu ubijati civili i djeca, gdje je se normaliziralo to da je glad postala oružje, da se humanitarna pomoć i glad koristi kao oružje u ratu i gdje su svjetski lideri, pa i hrvatski i hrvatska Vlada to gledali po strani, a da u te dvije godine nisu  ništa napravili, odnosno nisu dali niti jednu jedinu sankciju izraelskim vlastima, a to je nešto što je naš klub cijelo vrijeme tražio. Kada govorimo o ljudskim pravima, mislim da je to jedna jako bitna perspektiva i nadam se da se to više nikada neće ponoviti, rekla je Miloš. 

Stier je na to rekao, kako nažalost, živimo u svijetu gdje se međunarodno pravo ne poštuje. Podsjetio je na desetke tisuća kršćana ubijenih u Nigeriji, masakre u Sudanu i Jemenu.  "Nažalost, međunarodni poredak se sve više fragmentira i međunarodno pravo se sve manje poštuje. Ne možemo sada optuživati za sve to, na primjer hrvatsku Vladu. Imamo nažalost i ovu situaciju gdje se doista dogodio masakr u Gazi i gdje je hrvatska Vlada jasno rekla to se treba zaustaviti, mora se dozvoliti humanitarna pomoć civilima u Gazi. Ne znam zašto ispada da jedan sektor političke scene samo jedne žrtve gleda, a drugima se ne govori previše, kao da su žrtve drugog reda. (...) Mislim da svaka žrtva, treba dobivati prostor. Danas se, ipak da i našim gledateljima pošaljamo tu poruku nade, stvarno dogodilo nešto važno, nešto bitno i nešto pozitivno. Nadamo se da preko vikenda se to i implementira i da će se taoci koje Hamas drži od 7. listopada 2023. osloboditi, da se prekine rat u Gazi i na taj način otvori put dugoročnom miru", poručio je.

Zaraćene strane prihvatile Trumpov plan: 'Ta dva društva ne mogu živjeti zajedno'

"Činjenica je da i prije terorističkog napada Hamasa 7. listopada 2023. na nevine izraelske civile nije zaustavilo Hamas u nastojanjima da očisti to područje, kako oni kažu, od rijeke do mora i očiste ga i od izraelske države i izraelskog stanovništva. Pokazuje se da priznanje tvorevine  koja ne postoji, pogotovo ako u njoj vlast obnaša Hamas koji je isključiva vlast na području Gaze nije i ne može biti rješenje. Onog trenutka kada se stvore uvjeti da se deradikalizira i demilitalizira to područje, i da se sa scene ukloni politička snaga koja tamo djeluje, onda će se polako početi stvarati uvjeti. Vidimo da danas ne vlada u međunarodnoj zajednici snaga argumenata i diplomacije nego argument snage. Tek kada je došlo do upotrebe prekomjerne sile, ne slažem se s riječi genocid, tek kada je došlo do još veće prijetnje nad desetkovanim Hamasom, kada su Hamasovi vođe shvatili da su njihovi životi u pitanju, suočeni još s prijetnjom SAD-a i predsjednika Trumpa od kojeg uvijek možete očekivati neočekivano, a pod pritiskom arapskih država, jer nemojmo zaboraviti - one imaju najveću odgovornost za palestinski narod, tek tada dolazi do dogovora", zaključio je Gordan Akrap.