Štern ukazao na detalj s NIS-om o kojem se ne govori: 'Sve koincidira s noćašnjom odlukom'

Naime, Naftna industrija Srbije (NIS), koja je u većinskom ruskom vlasništvu, nije dobila novu odgodu sankcija Washingtona uvedenih ruskom energetskom sektoru, priopćila je u četvrtak ta kompanija, nakon što je u ponoć po istočnom vremenu stupila na snagu odluka američkog Ministarstva financija. Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog ministarstva u kolovozu je novim jednomjesečnim produženjem licence omogućio nastavak isporuke sirove nafte NIS-u do 29. rujna, a potom dodatno do 8. listopada.

Jadranski naftovod (JANAF), kojim se nafta transportira do rafinerije u Pančevu, glavnog opskrbljivača srbijanskog tržišta naftnim derivatima, objavio je u srijedu da je ishodio licencu kojom se do 15. listopada ove godine odobrava sudjelovanje u aktivnostima koje su uobičajene i nužne za transport nafte, a u cilju dovršetka svih aktivnosti poduzetih temeljem važećeg ugovora o transportu sirove nafte. JANAF, koji isporučuje između dva i tri milijuna tona nafte i ostvaruje oko 40 milijuna eura prihoda, s NIS-om je lani sklopio ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte do kraja iduće godine. Primjena sankcija, uvedenih u siječnju, do sada je odgađana osam puta, a kompanija NIS priopćila je u četvrtak ujutro da "do sada nije produžena posebna licenca Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država, koja omogućava nesmetano operativno poslovanje".

Direktorica Ureda za maloprodaju kompanije NIS Bojana Radojević izjavila je da je Naftna industrija Srbije spremno dočekala američke sankcije koje su stupile na snagu u četvrtak u šest sati, da je osigurano dovoljno zaliha naftnih derivata i sirove nafte te poručila da nema razloga za paniku niti da se stvaraju redovi na crpkama. U priopćenju objavljenom na mrežnoj stranici NIS-a navodi se da kompanija nastoji prilagoditi svoje poslovanje novonastalim okolnostima. "Prioriteti, kao i do sada, ostaju redovita opskrba domaćeg tržišta naftnim derivatima, kao i očuvanje socijalne stabilnosti zaposlenih. NIS je osigurao dovoljne zalihe nafte za preradu u ovom trenutku, dok su benzinske postaje uredno opskrbljene svim vrstama naftnih derivata", navodi se u priopćenju.

FOTO: Pedja Milosavljevic / CROPIX

'To je tako sve skupa zapetljano, ali...'

Dodaje se da će, u slučaju prestanka funkcioniranja inozemnih platnih kartica (Mastercard, Visa), plaćanje na benzinskim postajama biti moguće domaćom "Dina" karticom, gotovinom, kao i metodom lokalnog platnog sustava "IPS pokaži". Korištenje i plaćanje loyalty kartice "Sa nama na putu", Agro i Taksi karticama bit će dostupno bez prekida. Kompanija navodi da je u veleprodaji također osiguran nesmetani platni promet u dinarima i da "NIS sa svoje strane ostaje pouzdan partner i spreman ispuniti sve ugovorne obaveze prema poslovnim partnerima, uključujući korporativne klijente i velike kupce", čije platne kartice funkcioniraju nesmetano. Sankcije Naftnoj industriji Srbije dio su kaznenog paketa sankcija Sjedinjenih Država protiv ruskog energetskog sektora, a NIS je pod lupom američkih sankcija od početka ove godine, jer više od 55 posto dionica u toj tvrtki zajedno drže ruski Gazprom Neft i Gazprom.

Ruski Gazprom Neft je u međuvremenu smanjio svoj vlasnički udio u NIS-u na 44 posto i tom je transakcijom formalno prestala osnova za sankcije tvrtkama iz energetskog sektora s većinskim ruskim kapitalom. Nakon uvođenja sankcija vlasnička struktura djelomično je promijenjena tako što je ruski Gazprom Neft prenio svoj udio od oko pet posto na Gazprom, s obzirom na to da ta tvrtka koja se bavi plinom nije pod sankcijama. Tom je transakcijom Gazprom Neft svoj vlasnički udio u NIS-u smanjio nastojeći izbjeći sankcije NIS-u u Srbiji. Portal Direktno na tu temu razgovarao je s naftnim stručnjakom, bivšim ministrom i direktorom INA-e Davorom Šternom. "Gledajte, to je tako sve skupa zapetljano i vrlo teško se iz toga može izvući neki konkretan zaključak. Prvo, upotreba sankcija odgađala se nekoliko puta. Međutim, evo, došlo je vrijeme i sad je potvrđeno", naglasio je na početku našeg razgovora Štern te naglasio kako bi Srbija trebala imati zalihu naftnih derivata za tri mjeseca.

"Nije ugodno koristiti zalihu. Međutim, nemaju izbora", dodao je stručnjak te pojasnio kako postoji mogućnost uvoza preko željeznice iz drugih zemalja kao što su Mađarska, Hrvatska, Grčka ili Bugarska. "Međutim, ne može se tako zadovoljiti potrošnja. Prema tome, to bi mogla biti kombinacija i jednog i drugog". Zanimalo nas je i postoji li neka poveznica između pregovora MOL-a i JANAFA te sankcija NIS-u. Točnije, je li u pitanju neka vrsta američkog pritiska na Viktora Orbána i Aleksandra Vučića zbog "prijateljstva" s Moskvom. "Ovo između MOL-a i Janafa je izvedenica. Naime, Rusija je Mađarskoj i Slovačkoj prodavala naftu mimo sankcija preko ukrajinskog teritorija. To je nonsens jer ako su svi imali sankcije, zašto su Mađarska i Slovačka godinama izuzete? To je jako dobro za MOL i mađarsku privredu. Sigurno su cijene bile povoljnije od transporta preko Omišlja, pa se pravdaju da im Janaf nabija cijenu i da Janaf nema kapacitete koji bi zadovoljili njihove potrebe, što nije istina. Sve to je opravdanje da im se produži mogućnost kupnje ruske nafte", pojasnio je Štern.

FOTO: Josip Bandic / CROPIX

'Ta izjava mi je potpuno nejasna'

Upitali smo ga i što sad Srbija treba učiniti kako bi imala opskrbu naftom i naftnim derivatima i nakon tri mjeseca. "Srbija treba smanjiti ruski udio, a za to postoje načini. Već su mogli i prije to riješiti, ali očito nisu. Mislili su da se sankcije neće dogoditi", istaknuo je bivši ministar pa otkrio zakulisni razlog sankcija NIS-u. "Sve mi to koincidira s jednom vrstom pritiska kojim je Amerika uspjela smiriti rat na Bliskom istoku. Možda SAD kreće prema Rusiji i Ukrajini. Jako mi se preklapa ta odluka s noćašnjom odlukom o primirju Izraela i Hamasa, a kojeg je izradio SAD", smatra naš sugovornik. Podsjetimo, ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je u četvrtak da je Hrvatska spremna ući u vlasničku strukturu Naftne industrije Srbije (NIS), što bi i jednima i drugima značajno olakšalo poslovanje, no i bez pretenzija ovladavanja maloprodajnim tržištem u toj susjednoj zemlji. "Ta izjava mi je potpuno nejasna", istaknuo je naftni stručnjak. Ministar gospodarstva Republike Hrvatske najavio je otkup ruskog udjela u NIS-u. "Na temelju čega? Temeljem odluke Vlade? Temeljem analitike? Temeljem političke odluke? Nije mi jasno. Mi možemo svašta, ali ne možemo", šokirano je istaknuo Štern, podsjetimo, nekadašnji ministar gospodarstva, nakon iznenađujuće izjave njegovog mlađeg kolege.

Kako je pojasnio bivši ministar za Direktno, takvoj kupnji prethodi "ozbiljna i duboka analiza kompanije, okruženja, regije, analitika financiranja, analitika tehnologije i politike", a što se iz izjave Šušnjara ne može iščitati. Štern je naglasio kako bi za takvu analizu trebalo najmanje tri do šest mjeseci i milijune eura. "Ne vjerujem da se ta ideja mogla pojaviti preko noći kao nešto iza čega stoji Vlada. Bilo bi interesantno vidjeti što premijer misli o tom", dodao je te naglasio kako izjava ministra otvara niz pitanja "na koje on vjerojatno nema odgovor". "Ti odgovori ne mogu biti njegovi. Moraju biti odgovori iz struke, financijske, energetske, čak i političke, koje će iza toga stajati i opravdati nekakav višak novca iz hrvatskog gospodarstva da se ulaže u nekoliko posto NIS-a. Primjerice, jedan dobar susjed bi to napravio da se izbjegnu sankcije, ali onda to opet treba biti temeljeno na odluci države da se ide u to", istaknuo je naš sugovornik. "Hoće li Hrvatska u tome sudjelovati ili ne, odlučit će Vlada, ali nadam se temeljem duboke stručne analize, a ne trenutnog izraza raspoloženja jednog ministra", zaključio je za kraj razgovora Davor Štern.

Plenković reagirao na vijest koja se proširila medijima: 'Nije na prodaju'

Podsjetimo, obraćajući se srpskoj javnosti Aleksandar Vučić komentirao je izjavu hrvatskog ministra.  "Sad ću vam reći, mi smo zainteresirani da kupimo Hrvatsku elektroprivredu, JANAF, sve! Ali nisu nam dali čak ni da Kraš kupimo kad smo htjeli! A mi smo njima dali sve što su poželjeli. Toliko o europskim vrijednostima i slobodama tržišta. Ali danas lijepo posluju i nitko ih ne ometa ni o čemu". Vučić je dodao da je "jako sretan da su Hrvati zainteresirani za kupnju NIS-a, toliko im je stalo do Srbije". "Vidjeli smo to u posljednjih 11 mjeseci. Ovako, kad nas ruski prijatelji obavijeste da planiraju prodaju NIS-a, obavijestit ćemo i mi Hrvate. Dobrodošla je svačija ponuda. Ali unaprijed ih obavještavamo da mi već imamo najbolju ponudu za HEP, nitko im neće ponuditi toliko novca. Nema te Amerike, Kine, ma dat ćemo 50 posto više novca za HEP više nego bilo koji drugi ponuđač na svijetu. Neka imaju to na vidu, nek to zabilježe. Tražimo samo transparentan natječaj i tender. Izaberite najboljeg ponuđača, Srbija će dati 50 posto više novca. Sve najbolje im želim!", rekao je Vučić.