Štern dao savjet vrijedan crnog zlata Plenkoviću: 'Ne kupujte firmu koja je ogoljena do kostiju'

Podsjetimo, Okružni sud američkog saveznog distrikta Columbia u ožujku je odbio hrvatsku žalbu na raniju odluku da Hrvatska nije poštivala odredbe ugovora o plinskom poslovanju sklopljenog s MOL-om i odredio joj da mađarskoj kompaniji plati odštetu koja je u međuvremenu, s kamatama, narasla na 236 milijuna dolara. Podsjetimo, teoretski, ako bi Hrvatska imala novac koji se može zaplijeniti u Sjedinjenim Državama, američka banka koja drži taj iznos bila bi dužna ga izdvojiti i, nakon što ispuni potrebne formalnosti, prebaciti zaplijenjeni novac MOL-u. Portal Direktno poslao je upit Ministarstvu financija i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske s upitom prijeti li Hrvatskoj realno takva opasnost. Odgovor na naše upite objavit ćemo čim ih primimo.

Naime, podsjetimo, Ministarstvo gospodarstva 10. ožujka objavilo je da Hrvatska u tom sporu još nije iscrpila sva pravna sredstva. N1 je u srijedu pak objavio da je isti sud u utorak potvrdio svoju presudu, s tim da je odšteta zbog kamata u međuvremenu narasla na 286 milijuna dolara. Plenković je na marginama skupa Inicijativa triju mora u Dubrovniku rekao da je vlada "nažalost naslijedila taj spor" te da je logično da će država iscrpiti sve dostupne pravne lijekove kako bi se ta odluka, na koju se može žaliti, osporila. Premijer je, međutim, naglasio da to pitanje "želi staviti u sasvim drugi kontekst", odnosno "veliku političku promjenu" koja se dogodila u Budimpešti.

Péter Magyar, čelnik stranke Tisza, članice Europska pučka stranka kojoj pripada i HDZ, u travnju je premoćnom pobjedom okončao 16 godina vlasti premijera Viktor Orbána. Nova vlada trebala bi stupiti na vlast u svibnju. Plenković je najavio pripremni sastanak, a potom i susrete na najvišoj razini s novom vladom u Budimpešti, što će "označiti novi početak" u odnosima dviju država. Tada će se "svakako staviti na stol sva otvorena pitanja", pa i situacija s INA-om i MOL-om. Premijer je rekao da je odluka o privatizaciji INA-e na taj način bila "najveća strateška pogreška". Naglasio je da je riječ o "lekciji naučenoj zauvijek" te da se, što se njega tiče, više nikad neće prodavati nacionalne kompanije iz energetskog sektora. Plenković je podsjetio da je vlada MOL-u iskazala namjeru da otkupi njegove dionice hrvatske nacionalne kompanije, ali mađarska tvrtka nije pristala na "jasno artikuliranu" i "adekvatno evaluiranu" ponudu Zagreba te je tražila nešto na što se nije moglo pristati. S novom vladom stvorio se "prostor za novi početak te je moguće doći do rješenja", zaključio je premijer.

'Benzinske pumpe napravi bilo tko'

Portal Direktno na tu temu kratko je razgovarao s naftnim stručnjakom i bivšim ministrom gospodarstva Davor Šternom. On je na početku razgovora, osvrćući se na odluku Okružnog suda Sjedinjenih Američkih Država za okrug Columbia, istaknuo kako je riječ o arbitraži koju je pokrenula INA, točnije Ministarstvo gospodarstva, na čijem je čelu u tom trenutku bio ministar Ivan Vrdoljak. Međutim, kako je naveo, američka arbitraža ne vrijedi u Europi, ali i kako je to pitanje trgovačkog prava.

Na pitanje kako komentira premijerovu najavu oko INA-e i priznanje kako je prodaja nacionalne kompanije bila "najveća strateška pogreška" Hrvatske od osamostaljenja, Štern je naglasio: "To je već puno puta rečeno. Rekao je da je prodaja INA-e bila velika strateška pogreška, ali mislim da bi otkup INA-e po nekoj cijeni koja je daleko od realne bio druga strateška pogreška". Bivšeg ministra upitali smo da malo pojasni takvu izjavu: "Pa zato jer INA ne vrijedi više ono što je vrijedila, po meni nema se što otkupiti. Treba se jednostavno rastati, podijeliti imovinu i Hrvatskoj treba pripasti rafinerija u Rijeci. Benzinske pumpe napravi bilo tko. Proizvodnja ionako opada, tu ima više troškova nego koristi jer se sve te bušotine trebaju zacementirati i zatvoriti", pojasnio je.

Američki sud donio odluku u sporu Hrvatske i MOL-a: U igri je 286 milijuna dolara

"Za buduće generacije napraviti novu jednu firmu". Kako pojašnjava Štern, neku "novu INA-u" za ostatak ugljikovodika i obnovljive izvore energije te riječku rafineriju pripojiti toj novoj firmi. "Onda imamo opet jednu INA-u, a ne kupujemo firmu koja je ogoljena do kostiju". Kako je naglasio za kraj razgovora, JANAF i rafinerija Rijeka tako bi i dalje ostali strateški interes Republike Hrvatske i u nacionalnom vlasništvu. "Ne treba ih nužno spajati zajedno, ali to su stvari koje se ne bi trebale više nikad prodavati", istaknuo je naftni stručnjak i bivši ministar za Direktno.