Šterc: Žene će više rađati i u Hrvatskoj ako im se omoguće isti uvjeti kao u Njemačkoj

Pri tom se zaključuje kako je iseljavanje jedan od najvažnijih razloga zbog kojih je u Hrvatskoj u 2017. zabilježen najmanji broj živorođenih unatrag 70 godina, jer bi se tih nekoliko tisuća djece vjerojatno rodilo u Hrvatskoj.

Prof. dr. Stjepan Šterc ističe kako se ne može reći da je iseljavanje glavni razlog pada rodnosti jer se ona u Hrvatskoj godinama smanjuje zbog niza faktora; od ignoriranja i zapostavljanja demografske politike do činjenice kako imamo staro stanovništvo; novi je način života, kasnije se zapošljava, žene kasnije rađaju djecu itd.

"Potpuno je logično da se mlade obitelji koje isele iz Hrvatske i dođu u novu sredinu odluče imati djecu u uređenom društvu koje potiče natalitet,  a jedna od takvih država je i Njemačka. To je naravno poruka i našima da ozbiljno prionu poslu i počnu donositi mjere koje su demografske, a ne socijalne kao što je to do sada bio slučaj", napominje prof. Šterc.

Smatra kako nije riječ o nikakvom senzacionalnom otkriću nego o očekivanoj priči u migracijama u novim uređenim sredinama kojima su djeca bitna, a to pokazuju kroz zaštitu majčinstva i djece kroz razne instrumente i davanja. Poručuje da će se isti trend dogoditi i u Hrvatskoj i da će žene rađati više i u Lijepoj našoj i obitelji se odlučivati za više djece ako im se omoguće isti uvjeti kao i u Njemačkoj.

Iseljeništvo mora biti dio hrvatske budućnosti

"Ono što nije očekivano jest činjenica da se mi kao država ne odnosimo prema našem iseljeništvu kao prema posebnom hrvatskom bogatstvu na koje se mora računati u svim razvojnim konceptima. Mi ga otpisujemo kao da nisu dio naše budućnosti što ne čini  niti  jedna zemlja koja ima puno iseljenika poput Izraela ili Irske", upozorava ugledni demograf. 

Ističe kako iseljeništvo, uključujući i recentno, mora biti dio svake koncepcije razvoja Hrvatske u svakom smislu; od gospodarskog do akademskog i demografskog.  "Osobno se zalažem za irski model u kojem se poziva iseljeništvo da ulaže u svoju zemlju i registrira tvrtke te zapošljava domicilno stanovništvo, a zauzvrat ih država oslobađa od poreza na dobit na određeno vrijeme i sl.", pojašnjava. 

Šterc je svjestan da je recentno iseljeništvo otišlo ponajviše jer je razočarano i ogorčeno zbog stanja u društvu kao posljedice korupcije i nepotizma,  a to je i pokazala zadnja anketa koju su proveli u 2018. godini, napominje, ali smatra da nije sve izgubljeno ako država pokaže interes za te ljude i pozove ih da sudjeluju u barem nekom obliku funkcioniranja države.

"Ljudi se neće vratiti samo zato što ih je netko pozvao natrag i kaže im: 'dođite i mi smo ovdje, zašto i vi ne biste bili'.  Država mora pokazati konkretnim potezima i poticajima da to uistinu želi", uvjeren je naš sugovornik.

Ugledni demograf na kraju zaključuje, kako se bez obzira na poražavajući trend iseljavanja iz Hrvatske, posebice mladih ljudi, i kod njih događa onaj fenomen rađanja nacionalnog idealizma prema Hrvatskoj koji je tako svojstven svim generacijama hrvatskih iseljenika:  "Tek kad napuste Hrvatsku i kad se zateknu u iseljeništvu počinju biti svjesni da su Hrvati i dio Hrvatske i počinje se rađati idealizam prema Domovini, i iako će to mnogi htjeti demantirati, atmosfera na njihovim druženjima to najbolje potvrđuje".