Šterc: U demografskoj destrukciji u kojoj se nalazimo ne smije biti ograničenja, svako nam je dijete bitno!

Istaknuo je kako je riječ o mađarskom modelu koji je uveo njihov premijer Viktor Orban u cilju poticanja sklapanja brakova i rasta nataliteta. Zbog te mjere u prvih devet mjeseci ove godine Mađari su sklopili čak 20 posto više brakova nego u istom razdoblju prošle godine, otkriva.

Ključna razlika između izvornog mađarskog modela i prijedloga Grabar-Kitarović jest taj što Mađari trećinu kredita ne moraju vratiti već ako imaju dvoje djece, a cijeli dug im se briše kod trećeg djeteta.

S obzirom na to da je aktualna predsjednica predložila da se kredit 'izbriše' tek nakon što par dobije peto dijete, ugledni demograf je upitao gdje naši političari žive i koliko to obitelji u Hrvatskoj ima petero i više djece? Drugim riječima, koliko bi obitelji ta mjera na kraju uopće obuhvatila.

Komentirajući generalno predsjedničku kampanju, Šterc ističe kako nedostaje ozbiljan pristup objektivno najvećem problemu suvremene Hrvatske. "Nije bilo previše zbora ni o populacijskoj politici, a ni o migracijama koje pritišću hrvatsku granicu", navodi.

Na naš upit zašto je to tako, Šterc ističe kako se do sada ništa konkretno nije učinilo na toj problematici; zapamćene su ostale jedino afera s državnim tajnikom Strmotom kao i smjena resorne ministrice. Isto tako, nema niti jednog demografa koji je formalno uključen u predsjedničku kampanju.

"Kada se uzme u obzir razina depopulacije, prirodnog pada i iseljavanje, prijedlozi koji imaju limite poput rađanja petog djeteta su promašeni. Limiti se općenito moraju apsolutno sniziti jer nama je svako dijete bitno", poručuje taj demografski stručnjak.

"Tko će, uostalom, dočekati taj poticaj do petog djeteta, to nema smisla u aktualnoj demografskoj situaciji, bolje rečeno destrukciji. Mi iz struke stalno upozoravamo da se ništa bitno neće dogoditi dok god se ta problematika ne preusmjeri na porezni sustav. Naime, ni jedna reforma ministra Marića nije bila ni usmjerena ni demografski poticajna", upozorava Šterc i ponavlja kako se negativni trendovi ne mogu zaustaviti dječjim doplacima i porodiljnim naknadama.

Napominje kako se tijekom školskog štrajka nitko nije osvrnuo na činjenicu da svake godine imamo čak devet tisuća učenika osnovnih i srednjih škola manje.

Ipak, poručuje na kraju, svaki je prijedlog dobrodošao na tom području, ali s obzirom na alarmantnu situaciju ne bi se trebali postavljati nikakvi limiti i ograničenja.

Šterc još jednom apelira na izravno smanjivanje poreza ili izravne financijske poticaje za svako dijete.