Šterc: Hrvatska nema ni 3,9 milijuna stanovnika; malo koga iz znanstvenih racionalnih krugova mogu iznenaditi slike demografskog sloma

Prema novoj procjeni DZS-a, Hrvatska je od popisa stanovništva 2011. godine izgubila više od pet posto populacije ili svakog dvadesetog stanovnika. Prema toj procjeni, Hrvatska je početkom ove godine imala oko četiri milijuna i 48 tisuća stanovnika, što je 237 tisuća manje nego na popisu stanovništva 2011. godine. Preračunato, u deset godina Hrvatska je izgubila više od pet posto populacije, ili svakog dvadesetog stanovnika.

No, stvarno govoreći, kakav to popis stanovništva možemo očekivati? Obratili smo se demografu Stjepanu Štercu, koji se nije složio s procjenama Državnog zavoda za statistiku(DZS):

"Procjene se Državnog zavoda za statistiku temelje na službenim odjavama iseljenih, a ne i na registriranim dolascima u zemlje useljavanja pa su u svojoj osnovi manje realne, ili jednostavnije, manje negativne od stvarnih pokazatelja", smatra i dodaje:

"Prema pripremama za popis i postavljanju ljudi na čelna mjesta u DZS-u već je bilo vidljivo kako će s provedbom popisa biti problema, a njegova naglašena politizacija isto potvrđuje i za konačne rezultate popisivanja. Prema prirodnom kretanju stanovništva između dva popisa, bilanci vanjskog preseljavanja i službenim statistikama zemalja useljavanja, jasno je kako Hrvatska danas nema niti 3,9 milijuna stanovnika", upozorava Šterc.

Malo koga iznenađuje demografski slom

Zanimalo nas je što pridonosi lošoj demografskoj slici Hrvatske te što narušava prirodno kretanje stanovništva. Demograf Šterc smatra:

"Izrazitim demografskim negativnostima primarno pridonosi način vladanja nad Hrvatskom, a gotovo apsolutna politizacija svega oko nas usmjerava mlade prema van svom silinom. Kada se ovom glavnom čimbeniku pravog hrvatskog demografskog potopa dodaju još rat, potres, pandemija i povijesni valovi iseljavanja, malo koga iz znanstvenih racionalnih krugova mogu iznenaditi slike demografskog sloma i prostorne praznine", poručuje.

Neminovno je kako je pandemija negativno utjecala na poražavajuće brojke. Šterc dodaje:

"Pandemija je uz sve ove dosadašnje trendove samo još dodatno ubrzala i podigla negativnosti, pogotovo vezane za prirodni pad i rađanje", tvrdi.

"Zemlja koja na godišnjoj razini dosegne prirodni pad od gotovo 27.000 osoba (više rođenih nego umrlih), koja je među najstarijim svjetskim populacijama i koja se nalazi u središtu demografski najugroženijeg područja u svijetu ne može niti smije mirno promatrati vlastiti demografski potop s političkih visina", smatra naš sugovornik.

Brdsko-planinske i pri granične županije ključne

Osim toga, prema istoj procjeni DZS-a, samo tri županije, od ukupno 21, bilježe porast stanovništva u odnosu na 2011. godinu - Grad Zagreb (19.000 stanovnika više) te Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija. S druge strane, u najvećem minusu u posljednjih 10 godina Osječko-baranjska županija (35.521 stanovnika manje) dok je u postotku najlošije prošla Vukovarsko-srijemska županija, koja je u proteklom desetljeću ostala bez 17 posto stanovništva. Visoku stopu depopulacije bilježe i Sisačko-moslavačka (-16,7 posto) te Požeško-slavonska županija (-16,5 posto).

Šterc smatra kako se "najveća depopulacija ukupnog stanovništva očekuje u upravo u županijama koje su imale i najveće vanjsko iseljavanje: Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Sisačko-moslavačkoj". Dodaje kako "zatim slijede Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska i Virovitičko-podravska, dok se rast očekuje u Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj i Gradu Zagrebu".

"Međutim, puno je važnije konstatirati kako će se silina demografskog pražnjenja najviše vidjeti u izvangradskim područjima generalno, a naročito u brdsko-planinskim i prigraničnim", tvrdi, te nastavlja:

"Hrvatski demografski problem postaje sve veći, postaje osnova nacionalne sigurnosti i ukupnog razvoja i u konačnici postaje ključno pitanje političkog djelovanja. Mirno promatranje vlastitog nestanka i stalno traženje opravdanja za nepostupanje izravno, odgovornost usmjerava prema recentnim vladarima Hrvatskom", upozorava Šterc.

Rješenja nisu mistika…

Ipak, kakva su rješenja potrebna demografskoj politici kako bi se popravilo stanje?

Naš sugovornik smatra kako "rješenja nisu razine složenosti puta u nepoznatu galaksiju niti razbijanja atoma, a nisu niti posebna mistika kada se želi razumjeti problem, osluhnuti znanost i politički postupati prema nacionalnim potrebama opstanka i razvoja".

Osim toga, "dovoljno je samo pogledati u vlastiti predizborni program i početi ga, kad si na vlasti, provoditi. Povratak hrvatskog iseljeništva, primjena poticajnih poreznih modela, poticanje bračnosti, oslobađanje iseljeničkih, stranih i ključnih domaćih investicija od poreznih nameta, decentralizacija zemlje, oslanjanje konačno na znanstvene zakonitosti i projekcije i slično. Nije posebno složeno kada se želi, ali je nemoguće provesti kad su planovi drugačiji i s ljudima čija je misaona osrednjost suprotnost razvojnim modelima", zaključuje.