Šterc: Demografski gubici su katastrofalni, a iz Hrvatske se ne bježi samo zbog posla

 Ovaj ugledni profesor s Hrvatskih studija već godinama javno upozorava na masovno iseljavanje iz Hrvatske i negativne demografske trendove. No naši političari, kako ističe, dosad nisu pokazali interes za ovu najvažniju problematiku suvremene Hrvatske. Kao voditelj Radne skupine koja je osmislila novi Studij demografije i hrvatskog iseljeništva na Hrvatskim studijima, Šterc je otkrio koji je cilj studija, ali i komentirao razmjere demografske katastrofe, odlazak školaraca iz zemlje, ostavku Marina Strmote i kako bi trebala izgledati demografska revitalizacija zemlje.

Hrvatsku je od ulaska u Europsku uniju napustilo više od 150.000 stanovnika. Slažete li se s ovim procjenama? Je li ovdje uglavnom riječ o mladima koji odlaze iz zemlje zbog pronalaska posla?

Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju sasvim sigurno izgubila iseljavanjem preko 150.000 osoba prema podacima o godišnjem iseljavanju, procjenama ukupnog stanovništva i registriranoj migracijskoj bilanci Državnog zavoda za statistiku. Prema službenim podacima zemalja useljavanja, primjerice njemačkog DESTATISA, vrlo vjerojatno i preko 250.000, a neke procjene potvrđuju i dvostruko veće iseljavanje od službenih podataka Državnog zavoda za statistiku.

Istovremeno smo prirodnim putem izgubili oko 85.000 osoba (razlika između broja rođenih i umrlih) pa i najmanji sumarni podatak prirodnog pada i negativne vanjske migracijske bilance potvrđuje silne demografske gubitke Hrvatske koje ne može nadoknaditi niti jedan model fondovskog povlačenja Unijinih (naših) novaca.

Nedavno ste izjavili kako je problematično i to što je Hrvatsku napustio i veliki broj djece do 14 godina. O koliko je školaraca riječ?

Podaci o broju učenika osnovnih i srednjih škola na početku školskih godina neosporno su točni jer se učenici bilježe imenom i prezimenom, a potvrđuju smanjenje za oko 40.000 učenika od ulaska u Europsku uniju. Korekcijom godišnjeg smanjenja rodnosti (specifični mortalitet nije signifikantan), moguće je potvrditi iseljavanje školske dobi za oko 35.000 djece, a s njihovim udjelom u iseljavanju u standardnim migracijama i ukupni broj iseljenih preko 150.000 osoba.

Depopulacija u rasponu od 235.000 do čak 350.000 osoba od ulaska u EU u samo pet godina totalna je demografska katastrofa koju se ne može opravdavati samo otvorenim granicama. Odlaze i cijele obitelji, kao što je vidljivo i po smanjenju broja djece u školama. Nisu više dominantni razlozi samo traženje posla, nego su primarni po najnovijim anketama bijeg od neuređenog društva i upravljačkog sustava.

‘Pad nezaposlenosti izravna je posljedica odlaska’

Uz odljev mozgova, Hrvatska spada u skupinu od 15 posto zemalja s najstarijom populacijom u svijetu. Kako komentirate ove negativne demografske trendove?

Hrvatska danas ima već 19,8 posto stanovništva starijeg od 65 godina u ukupnom ili 818.300 osoba, dok mlađeg od 19 godina ima 816.699 ili 19,8 posto. Tip je dobnog sastava duboka starost s već prvim pokazateljima izrazito duboke starosti (zadnji i najgori tip demografske podjele), s prosječnom starošću vjerojatno bliže 45 godina, s najbrojnijom jednogodišnjom dobnom skupinom starom 62 godine i tako dalje.

Prema svim tim pokazateljima hrvatska je populacija među pet najstarijih u svijetu, što su potvrdili stručnjaci UN-a. Kako komentiram? Ne događa se slučajno i aboliranje je političkog sustava koji upravlja Hrvatskom nemoguće. 

U posljednje vrijeme svjedočimo padu broja nezaposlenih. No je li to ponajviše zbog odlaska stanovništva?

Nevjerojatno zvuče hvalospjevi resornih birokrata o padu broja nezaposlenih i pripisivanje si uspjeha kad je apsolutno svima jasno kako je pad nezaposlenosti izravna posljedica odlaska. Hrvatska gubi najvitalniji dio radne snage, gubi svoje visokoobrazovno stanovništvo primarno i gubi inovacijski razvojni potencijal.

Iseljavanje nije zahvatilo samo onaj dio populacije koji je izravno vezan poslovnim, radnim, financijskim i sličnim relacijama s recentnom vlašću u Hrvatskoj na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Usporedba porasta zaposlenosti, pada nezaposlenosti i razine iseljavanja na godišnjoj razini jasno potvrđuje izravnu korelaciju pada nezaposlenosti i siline iseljavanja iz Hrvatske.

Ostatak teksta možete pročitati na portalu Generacija.hr.