Stanković pitao Ninu Obuljen bi li Ministarstvo kulture sponzoriralo Frljićevu predstavu 'Šest lica traži autora'

Vaš tata je znao govoriti da ako se ljudi vesele vidjeti te i nakon funkcije, onda je to uspjeh - hoće li se veseliti i nakon Vašeg mandata?

"Ja se trudim da ostanu neki uspjesi, da će kasnije ljudi imati takav dojam. Ako ne koristite bilo koju poziciju za osobne probitke, onda to mora doći", rekla je Obuljen.

Kako zadovoljiti i ljevicu i desnicu? Kako Vam je rekao Hasanbegović - 'znamo iz kakvih krugova dolazite'?

"To je samo jedna njegova izjava, koja meni nije baš jasna i koju se nije potrudio objasniti. Područje kulture je područje uključivosti, slobode, gdje treba biti mjesta za svakoga. Oni koji zazivaju obračune, cenzure, ne znaju da je naš posao omogućiti umjetnicima da stvaraju, kao što se drugi ministri brinu recimo da profesori mogu raditi. Nije posao ministra kulture obračunavati se s istomišljenikom ili neistomišljenikom".

Jeste li ušli u HDZ zbog Andreja Plenkovića?

"Stavila sam mu se na raspolaganje i rekla da ako mogu, na bilo koji način, biti dio njegovog tima - da to želim, jer doista mislim da on u hrvatsku politiku donosi jedan duh uključivosti i uvažavanja. Ja sam godinama surađivala s Božom Biškupićem i jednom sam ga u šali pitala kako me nikada nije pozvao da se uključim u HDZ, a on je rekao da će to doći kada osjetim potrebu".

"Voljela bih postaviti dva temelja za razvoj hrvatske kulture u budućnosti - reformirati naš kulturni sustav, može zvučati nezanimljivo, ali mi smo ostali negdje na pola puta u tranziciji i voljela bih taj sklop cijeli prilagoditi današnjem vremenu. Druga stvar je - Hrvatskoj se sada pruža prilika povući velika sredstva iz fondova Europske unije, a tu smo nedovoljno definirali potrebe kulturnog sektora", objasnila je NIna Obuljen koja su joj dva temeljna cilja. 

Mnoge je iznenadilo kada ste izdali priopćenje oko izdavanja umjetničkih djela - kada ste rekli da umjetnik mora uzeti u obzir vjerske i nacionalne osjećaje? Jeste li pogriješili?

"Tražila se u subotu ujutro reakcija, vrlo brzo. U demokratskoj državi svatko ima pravo na slobodno izražavanje. Ono na što sam ja tada mislila, paralelno s tom situacijom i prosvjedima zbog Olivera Frljića, Frljić je u jednom intervjuu nazvao nas fašistima. I na to sam ja mislila", rekla je ministrica Obuljen i dodala kako je u brojnim situacijama pokazala kako stoji iza slobodnog govorničkog prostora. 

Mislite li da bi posljednja Frljićeva predstava 'Šest lica traži autora' mogla biti na neki način sponzorirana i od Ministarstva kulture?

"Pogledajte, ono što me u ovoj raspravi ljuti kao ministricu, je da cijelo hrvatsko kazalište svodimo na jednog redatelja, Olivera Frljića", rekla je Obuljen.

Bi li ta predstava mogla biti prikazana u HNK?

"To pitajte intendanta HNK. Svatko mora snositi odgovornost za ono što radi", rekla je ministrica kulture. 

Upitana je i o HRT-u - "Nadzorni odbor imenuje i smjenjuje Sabor, a ne ministrica. Razlog su objasnili, a mišljenje Ministarstva kulture došlo je nakon što je NO razriješen zbog kršenja zakona", rekla je Obuljen i naglasila kako nitko ništa ne zataškava. 

Je li netko iz Vlade tražio smanjivanje plaća zaposlenicima HRT-a?

"Ja sam bila i predsjednica Vijeća i uvijek me čudila količina tih paušalnih ocjena. Tko se u Vladi time bavi? Pa vi imate svoju upravu", rekla je Obuljen.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je da će nastavak njezina ministarskoga mandata označiti nastojanje da postavi dva temelja za razvoj hrvatske kulture, a to su reforma kulturnoga sustava i kvalitetna priprema za novu financijsku perspektivu povlačenja novca iz europskih fondova.

Smatra da "smo u tranziciji ostali negdje na pola puta i nismo do kraja izašli iz SIZ-ovskog (samoupravne interesne zajednice) sustava organiziranja i financiranja kulture". Istaknula je kako bi voljela u svome ministarskom mandatu taj cijeli zakonodavno-institucionalni sklop prilagoditi današnjem vremenu kako bi današnji umjetnici mogli puno bolje komunicirati sa svojim kolegama u Europi i stvarati u okruženju primjerenom današnjem vremenu.

Uz napomenu kako je i drugi temelj zapravo vezan institucionalno, minsitrica je rekla kako Hrvatska ima velike mogućnosti da već sada povuče puno novca iz europskih fondova za kulturu što, rekla je, ne znači da ne treba inzistirati i na povećanju izdvajanja za kulturu iz državnoga proračuna što sada iznosi 0,91 posto BDP-a. Ocijenila je da u prvoj financijskoj perspektivi nismo dovoljno dobro definirali potrebe kulturnoga sektora.

"Sve što ću raditi u sljedeće dvije godine, a radimo i na boljem povlačenju financijskih sredstava, jest stvoriti temelj da kultura - ne samo kulturna baština, već i kulturne i kreativne industrije, te svi naši poduzetnici koji rade u kulturi mogu povući taj novac", najavila je Obuljen Koržinek.

 S tim u vezi, dodala je kako su nacionalna financijska sredstva uvijek ograničena, ali svakako tebaju i rasti.   

Novi zakoni i izmjene zakona, Zakon o HRT-u, neprofitni mediji...

Ministrica kulture istaknula je kako je ove godine u središtu planiran zakon o elektroničkim medijima, odnosno najavila je da izmjene toga zakona 'idu' u četvrtom kvartalu ove godine. Ponovila kako je već rečeno da će se iduće godine raditi na zakonu o medijima, a otvorit ćemo i dva propisa Zakona o HRT-u i Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (HINA) koji će, dodala je, vjerovatno trebati samo izmjene i dopune.

Na pitanje treba li vlasnicima portala i društvenih mreža "nametati zakonske odredbe", ministrica je podsjetila kako su zakoni i etička načela za područje elektroničkih medija koji su urednički oblikovani, što se odnosi i na portale, jasni i definirani s razmjerno visokim etičkim načelima, a da je druga tema ako se zakoni ne provode onako kako su napisani i ako se ne poštuju utvrđena etička načela.

Podsjetila je također kako za sadržaje koji se distribuiraju putem društvenih mreža ne postoje zakoni ni na europskoj razini i dodala kako su se sada "veliki globalni igrači na području društvenih mreža udružili u platformu i kroz proces samoregulacije podižu standarde".

Na tvrdnju novinara tjednika "Novosti" Igora Lasića, iz priloga emitiranoga u emisiji 'Nedjeljom u dva" kako je "ministrica potrošila godinu i četiri mjeseca mandata da bi izigrala europske propise o neprofitnim medijima", ministrica kulture je podsjetila kako je "Lasić i 2. studenoga prošle godine postavio isto pitanje i istim tonom".

 Naglasivši kako nije osoba koja se razmeće velikim riječima, Obuljen Koržinek podsjetila je da je, kada je došla u Ministarstvo kulture, zatekla popis četiriju natječaja iz Europskoga socijalnog (ESF) fonda koje je trebalo raspisati  - redom "Umjetnost i kultura za mlade", "Kultura 54+", "Kultura u centru" i "Mediji zajednice".

Istaknula je kako "smo sva četiri natječaja uspjeli pripremiti u prvoj godini mandata", te objasnila kako je upravo namjera ESF-a koja se tiče natječaja "Mediji zajednice" da se financiraju marginalizirani mediji i omogući njihova bolja vidljivost i prisutnost, te edukacija novinara kako bi o tim skupinama bolje izvještavali.

Izvijestila je da je taj natječaj sada u proceduri u Ministarstvu rada, a nakon toga će o finalnom tekstu natječaja biti provedena javna rasprava i natječaj će biti raspisan, a primjedbe su, smatra, "dio folklora".  

Ministrica: Strašno je što inputira Leković kao predsjednik HND-a

U emitiranom prilogu bio je i komentar predsjednika Hrvatskoga novinarskog društva (HND) Saše Lekovića na izmjene medijskoga zakonodavstva koji smatra "kako se ponovno ne čini jasnim redoslijed kojim će se mijenjati medijsko zakonodavstvo, a za sada se pokušava jedino skupiti radna skupina koja rad na donošenju zakona o elektroničkim medijima".

Leković pak smatra kako bi bilo logično da se najprije napravi medijska strategija, a osvrnuo se i na Zakon o HRT-u, odnosno na odredbu da se ravnatelj HRT-a bira u Saboru što je, dodao, od zemalja Europske unije, uz Hrvatsku, slučaj još jedino u Latviji. Dodao je i kako je čuo da je u Ministarstvu kulture osnovan Odbor za medije, ali da ne zna tko je u tome odboru.

Uz napomenu kako "gospodin Leković dobro zna tko je u Odboru za medije", ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako ju je "prilično zasmetao komentar o načinu biranja ravnatelja HRT-a i strašno je kada Leković, kao predsjednik HND-a, na ovakav način inputira kako smo mi odgovorni što se ravnatelj HRT-a bira u Saboru".

Podsjetila je da je 2009. i 2010. bila državna tajnica u Ministarstvu kulture i da su tada u širokoj javnoj raspravi u procesu pregovora o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju doneseni zakoni o HRT-u i o eletroničkim medijima koji su utvrdili vrlo demokratičnu proceduru izbora glavnog ravantelja HRT-a, a Milanovićeva Kukuriku Vlada je 2012. bez ikakve javne rasprave u nekoliko tjedna izmijenila taj zakon da bi donijela odluku o tome da se glavni ravnatelj HRT-a bira u Hrvatskom saboru. 

O ratifikaciji Istanbulske konvencije, suradnji s Ilčićem, kazalištu i Frljiću ...

Što se pak tiče njezina stajališta o tome treba bi ratificirati Istanbulsku konvenciju, Obuljen Koržinek, rekla je da ne može o tome dati meritornu ocjenu, ali smatra kako je glavnina rasprave o toj konvenciji ideologizirana kao što su, smatra, ideologizirana i brojna pitanja u kulturi.

Na pitanje i konstataciju novinara "kako surađuje sa svojim savjetnikom Ladislavom Ilčićem koji joj je nametnut", ministrica je odgovorila da se s Ilčićem ne slaže u mnogim stavovima koje on iznosi kao predsjednik HRAST- a, ali da s njim surađuje u onim pitanjima za koja je Ilčić zadužen u Ministarstvu kulture.