DUGOVI RASTU, A LIJEČNICI ODLAZE...

STANJE U ZDRAVSTVU Novog ministra čeka težak posao, sve je više 'kostura iz ormara'

Autor

rj

Premijer Andrej Plenković smijenio je u utorak ministra zdravstva Milana Kujundžića zbog toga što nije bio fokusiran na borbu protiv korona virusa, već na osobne stvari i probleme. Kujundžićev nasljednik bit će dosadašnji pomoćnik Vili Beroš, koji je najavio kako će se odmah "uhvatiti u koštac" s problemima. 

29.01.2020. u 21:54
Ispiši članak

Nakon što je premijer Andrej Plenković potvrdio da će ga Hrvatskom saboru predložiti za novog ministra zdravstva, Vili Beroš izjavio je da će dati sve od sebe kako bi unaprijedio zdravstveni sustav i najavio da će odmah započeti razgovore sa strukovnim udrugama o problemu neplaćenih prekovremenih sati.

"Nastavit ću raditi na inicijativama koje su u Ministarstvu zdravstva započete i nastojati mnoge unaprijediti", rekao je Beroš Hini odmah nakon što je Plenković objavio da će nakon konzultacija s Odborom za zdravstvo HDZ-a, užim vodstvom stranke i parlamentarnom većinom u srijedu Saboru predložiti Beroša za novog ministra zdravstva. 

Beroš je također naglasio kako zna da je zdravstveni sustav opterećen financijskim poteškoćama, a najavio je i fokusiranje na probleme rješavanja ljudskih potencijala u zdravstvu i lista čekanja, te uspostavi hitne helikopterske službe.

Novi ministar preuzima nezahvalnu poziciju prvog čovjeka zdravstvenoga sustava, sustava koji je u financijskom smislu možda i najproblematičniji dio proračuna s dugom koji se procjenjuje na više od 8 milijardi kuna. 

Iako je javna percepcija bila poprilično pogubna za ministra Milana Kujundžića, treba priznati kako zdravstveni sustav u Hrvatskoj već desetljećima boluje od sličnih problema, velikih dugova, neracionalnog poslovanja, velikih listi čekanja itd. Niti jedan ministar u potpunosti nije riješio ove probleme, a teško se može reći kako niti jedan ministar u ovom resoru svih ovih godina nije bio kvalitetan. 

Nevjerojatan problem će biti prioritet novog ministra

Prvi problem na kojeg će se fokusirati novi ministar je dug za prekovremene sate. O kakvom se problemu radi govori činjenica da je i sam Kujundžić prije nekoliko mjeseci hrvatskoj javnosti otkrio da prema njihovim podacima  i preliminarnim izvješćima na temelju podataka iz bolnica ukupni dug liječnicima zbog pogrešno obračunatih prekovremenih sati proteklih godina iznosi oko 700 milijuna kuna bez kamata.

"Definitivne brojeve nemam, moja financijska služba je to zatražila od bolnica. Broj koji se sada preliminarno spominje, ako se ne bude išlo na zatezne kamate i i druge oblike tužbi, jest oko 700 milijuna kuna", izjavio je Kujundžić novinarima prigodom otvorenja dnevnih bolnica u Kliničkoj bolnici Dubrava.

Kujundžić je dodao i kako se greška dogodila 2013. godine, kada za dežurstva nisu obračunali dodatke za odgovornost i uvjete rada. Primjerice, samo KB Dubrava svojim zaposlenicima za pogrešno obračunati prekovremeni rad od 2013. do danas duguje između pet i šest milijuna kuna. S druge strane, neslužbeno se procjenjuje da bi ukupni dug, koji bolnice trebaju isplatiti zajedno s kamatama, trebao iznositi oko 1,5 milijardi kuna.

Poprilično je nevjerojatno da se nagomilao veliki dug za prekovremene sate, imajući u vidu činjenicu da je dug zdravstvenog sektora svih tih godina rastao za nekoliko milijardi kuna, što dovoljno govori o racionalnosti upravljanja zdravstvenim sustavom na svim razinama. 

Veledrogerijama se duguje i za račune starije od tri godine

Drugi veliki problem hrvatskog zdravstva, na koji spada veliki dio duga je i dug veledrogerijama. Često je hrvatska javnost bila upoznata sa šokantnim detaljima da se veledrogerijama duguje i tri godine nakon roka dospijeća, a u rujnu prošle godine spominjao se dug stariji od 60 dana koji je iznosio čak 2,1 milijardi kuna. Zbog dugova je prošle godine pokušana ovrha nad nekim bolnicama, što zorno prikazuje o kakvom se velikom problemu radi.

Tada je i predsjednik Koordinacije veledrogerija pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Ivan Klobučar rekao kako ukupni dospjeli dug za četiri najveće veledrogerije, koje pokrivaju 70 posto tržišta, iznosi 2,5 milijarde kuna, a ako se uključe i manji dobavljači dug raste na više od tri milijarde kuna.

Vlada Republike Hrvatske je više puta pokušala smanjiti dug, tako je 2017. osigurala financijska sredstva za podmirenje duga veledrogerijama u iznosu od 1,27 milijarde kuna. U 2018. godini Vlada je osigurala 487 milijuna kuna, a HZZO je dodatno uplatio 100 milijuna, a prošle godine isplaćeno je 500 milijuna kuna, ali dug se značajno ne smanjuje. 

Ministar Kujundžić je priznao kako njegovo ministarstvo ne može učiniti puno na smanjivanje duga prema veledrogerijama jer to spada u poslovanje bolnica, koje spadaju pod županije. Neracionalno i skupo poslovanje bolnica stvara nove dugove za lijekove, a županije ne sudjeluju u pokrivanju tih troškova, što je znatno veći problem koji dovodi u pitanje samu strukturu upravljanja hrvatskim zdravstvom. 

Dugovi rastu i dalje, predlaže se povećanje cijene osiguranja

Kujundžić je i tako krajem prošle godine otkrio javnosti kako ukupne obveze zdravstvenog sustava iznose 8,49 milijardi kuna. Pritom su obveze državnih bolnica (KBC, kliničke bolnice) bile 3,79 milijardi kuna, općih bolnica i ostalih 3,25 milijardi te HZZO-a 1,9 milijardi kuna.

Sad već bivši ministar je tom prilikom poručio i kako se problemi dugova u zdravstvu ne mogu riješiti samo smanjivanjem troškova u samom sustavu, iako je to dio rješenja: "Morat ćemo svi izdvajati više, hoće li to biti kroz dopunsko, kroz cigarete, u svakom slučaju onaj tko ozbiljno razmišlja toga je svjestan. Ako hrvatsko zdravstvo želi pratiti kvalitetu i dostupnost zdravstva u razvijenim zemljama morat će naći dodatni novac, jer sve novo što se uvodi u terapiju i dijagnostiku košta".

Povećanje cijena cigareta, ali i cijena dopunskog osiguranja te participacija jedno je od rješenja koje je predložio Kujundžić, nešto slično je predlagao i bivši ministar zdravstva u mandatu Tihomira Oreškovića Dario Nakić. Nakićeve ideje su dočekane "na nož" u dijelu javnosti jer su navodno uvod u privatizaciju zdravstva, iako je Nakić spominjao, kao i ostali ministri, da se problemi hrvatskog zdravstva ne mogu riješavati interventno i parcijalno nego svekupno. 

Više je zaposlenih u administraciji nego liječnika

Iako je Kujundžić rekao kako se samo smanjivanjem troškova ne može popraviti stanje u hrvatskom zdravstvu, jasno je da bi upravo racionalizacija poslovanja pomogla rješavanju niza problema koji muče hrvatsko zdravstvo.

S kakvim se problemima hrvatsko zdravstvo susreće, govori analiza o kojoj je prije dvije godine pisao i Večernji list. Analiza je pokazala kako u velikom broju bolnica broj tehničkog i administrativnog osoblja premašuje broj zaposlenih liječnika. Primjerice, u Sisku su bila 203 liječnika, a 278 zaposlenih u administrativno-tehničkoj službi. Sveukupno, prema obrazovnoj strukturi, u 32 analizirane bolnice u Hrvatskoj zdravstvenih djelatnika bilo je tri puta više nego nezdravstvenog osoblja! Naravno, s druge strane, velik je i problem sve većeg odlaska liječnika i medicinskih sestara u zemlje Europske unije, s čim će suočiti i svaki budući ministar.

Na kraju, kao i uvijek, među najvećim problemima su i liste čekanja. One su za građane možda i najkonkretniji problem i izvor nezadovoljstva. Iako su svi ministri pokušali skratiti liste čekanja, one nikada nisu u potpunosti smanjene.

Zanimljiva rasprava se vodila i u Otvorenom upravo o listama čekanja. Ante Ćorušić iz HDZ-a i ravnatelj HZZO-a Lucijan Vukelić su tvrdile kako liste čekanja nisu realne te da su prenahupnute dok je bivši ministar zdravstva Rajko Ostojić tvrdio da se na neke preglede čeka i do dvije godine. 

"Ja sam sad zaguglao, pogledao na web stranicu HZZO-a, pa čeka se na magnet dvije godine, CT godinu dana", rekao je Ostojić, a Vukelić je rekao da se slaže s Ostojićem, ali da te liste čekanja nisu realne.

"Te podatke dobivamo iz bolnica. (…) Ove brojke koje pišu, pišu se direktno iz bolnica na našoj internetskoj stranici. Kad budemo krenuli s ugovaranjem s postupcima, tada ćemo imati točne brojke", rekao je Vukelić, dodajući da rade na međusobnom povezivanju ustanova kako bi točno pratili broj postupaka. Vukelić je i rekao da se ne može znati koliko je pacijenata višestruko naručeno u pet ili šest bolnica te da to stvara lažnu sliku i lažne liste čekanja.

"Odgovorno tvrdim da će se to promijeniti kad završimo s umrežavanjem koje će biti 1. svibnja", rekao je Vukelić. Bilo kako bilo, novi ministar Beroš je najavio kako su mu liste čekanja jedan od glavnih prioriteta, a bivši ministar Kujundžić se na tiskovnoj konferenciji upravo pohvalio smanjivanjem listi čekanja kao svoj jedan od većih uspjeha. 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.