TRIBINA 3. PROGRAMA HRVATSKOG RADIJA

Štahan: Hrvatska ima sve predispozicije za afirmaciju u Europskoj uniji, osim onoga što je ključno

Autor

ri

Kakva je hrvatska pozicija u Europskoj uniji i NATO-u? Jesu li neformalna savezništva s trećim zemljama u skladu s našom euroatlantskom orijentacijom? Od kojih odnosa Hrvatska može dugoročno profitirati, a koji su za nju potencijalno opasni? To su bila pitanja u emisiji i tribini urednika Krešimira Čokolića i moderatora Mate Mijića, čiji su gosti bili Anđelko Milardović, Tuga Tarle, Joško Pavković i Matija Štahan.

27.03.2019. u 07:15
Ispiši članak

Moderna demokratska Republika Hrvatska nastala je slobodnom voljom hrvatskog naroda izraženom na referendumu o samostalnosti, a obranjena je u Domovinskom ratu. U teškim ratnim okolnostima Hrvatska je međunarodno priznata i primljena u Ujedinjene narode, a euroatlantske integracije, sukladno viziji prvog predsjednika Franje Tuđmana, bile su njezine prirodno odredište, stoji u najavi Tribine Trećeg programa koja je u četvrtak 21. ožujka, pod naslovom "Hrvatska i međunarodna savezništva", održana u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.

Nakon što je prošla trnovit put, naša je država danas članica dviju velikih obitelji zapadnih demokracija – NATO-a i Europske unije. No formalno članstvo u ovim dvama savezima Hrvatsku ne sprječava da ulazi u neformalna savezništva s drugim članicama Unije ili trećim zemljama. U posljednjih dvije godine aktualiziralo se pitanje suradnje u sklopu Inicijative triju mora koju je snažno podržao američki predsjednik Trump, postoji i perspektiva regionalne suradnje s državama iz našeg neposrednog okruženja, a mnogi sadašnji i bivši političari te analitičari smatraju da Hrvatska ima mogućnost graditi svoju ekonomsku perspektivu u Africi i na Bliskom istoku na nasljeđu Pokreta nesvrstanih.

Hrvatska u zapećku

"Hrvatska se u Europskoj uniji nalazi u svojevrsnom vanjskopolitičkome zrakopraznom prostoru, ne iskorištava potencijale koje ima u ljudstvu i resursima", istaknuo je novinar i kolumnist portala Direktno Matija Štahan u odgovoru na moderatorovo pitanje može li Hrvatska u skorašnjemu šestomjesečnom predsjedanju Vijećem Europske unije kapitalizirati tu prigodu za bolje pozicioniranje u Europskoj uniji.

"Odgovor na to pitanje negativan je upravo zbog ispražnjenosti središta, iz kojega bi trebale dolaziti inicijative za boljim pozicioniranjem Hrvatske u Europi, od svih konstruktivnih ideja koje bi išle u smjeru onoga što se danas naziva suverenizmom. Čini mi se da Hrvatska ima sve predispozicije za afirmaciju u kontekstu Europske unije, osim onoga što je ključno - a to je volja političke elite", istaknuo je Štahan, napomenuvši kako se prauzroci izostanka te volje mogu pronaći, između ostaloga, i u činjenici neprovođenja lustracije u Hrvatskoj, zbog čega u stranačkome životu nema istinske pluralnosti, nego samo privida pluralizma.

Ako se okolnosti u političkome životu Europe promijene u smjeru približavanja suverenističkoj politici, Štahan je uvjeren kako se Hrvatska nalazi u opasnosti ostajanja "zadnjim branikom globalističke, protusuverenističke politike koja i nije osmišljena kako bi Hrvatska od nje profitirala, nego kako bi velike sile u tome našle svoj interes, dok će Hrvatska i dalje biti u zapećku".

Transformacija Inicijative tri mora?

Na pitanje o postojanju gospodarskoga ili političkog potencijala u Inicijativi tri mora, Štahan je odgovorio: "Iz hrvatske perspektive, Inicijativa tri mora samo jedna od potencijalnih dimenzija nečega što mi se metodom eliminacije nameće kao jedina logična orijentacija hrvatske vanjske politike, a to je ona prema Srednjoj Europi".

"Bilo je nekih alternativnih pokušaja, mediteranski ekvivalent Inicijative tri mora bila je Jadransko-jonska makroregija, koja nikada nije zaživjela u punini zbog širih geopolitičkih razloga, zbog kojih Inicijativa tri mora i jest zaživjela upravo kao nova inkarnacija ideje poljskog maršala Pilsudskog, koja je sama reciklirana na temelju Poljsko-litavske unije od 16. do 18. stoljeća. Ta tradicija postoji dugo, kao i svijest o nekoj vrsti rizika s Istoka i sa Zapada. Deklarativno, Inicijativa tri mora nije usmjerena u bivanje sanitarnim kordonom između Rusije, Njemačke i općenito Zapadne Europe; u praksi, ona to - ako i nije - jest u natruhama ili ima potencijala biti", rekao je Štahan.

Inicijativa tri mora ne mora završiti kao ono što je počela, dodao je. "Ona je mogla započeti, kao što se vidjelo iz skepse koju je Njemačka izražavala prema toj Inicijativi, kao klin koji će onemogućiti opravdanu paranoju srednjoeuropskih naroda od neke vrste njemačkoga i ruskog ujedinjenja koji bi njima mogao ograničiti suverenitet na ovoj ili onoj razini, pa makar samo kroz plinske i energetske ratove tihog intenziteta i bez ljudskih žrtava".

Štahan, međutim, ističe i kako je prošlogodišnjem sastanku Inicijative tri mora u Bukureštu nazočio i Jean-Claude Juncker te kako je rumunjski predsjednik pozitivno odgovorio na njemačko pitanje o pridruživanju Inicijativi.

"Moguća je neka vrsta transformacije Inicijative tri mora iz produžetka Višegradske skupine, kao četiri zemlje koje se na ovaj ili onaj način odupiru službenoj politici Bruxellesa, u neki širi sustav koji zapravo afirmira tu politiku. Što se Njemačka više uključi u rad Inicijative tri mora, to ona može više može prosperirati u gospodarsko-ekonomskom smislu, ali će gubiti na potencijalu ideološke profilacije, koji je - možda baš iz hrvatske perspektive - prijeko potreban kako bi se povezalo sa zemljama koje njeguju suverenistički stil političkoga upravljanja", podcrtava kolumnist Direktnog.

Destruktivan utjecaj ruske politike

Na moderatorov upit o mogućnosti prevladavanja hladnoratovskih podjela između transatlantizma i euroazijanizma, Štahan je istaknuo kako za Hrvatsku nije moguće ostati neopredijeljenom, ali kako to nije niti potrebno. "Ne bih rekao da Hrvatska može, ali ne bih rekao niti da treba igrati takvu igru", rekao je Štahan, podsjetivši na "destruktivno" naličje ruske politike "koje se ne očituje samo u Ukrajini, nego i u srpskoj paradržavi u Bosni i Hercegovini".

"U bliskome susjedstvu imamo primjer nekoga - naime, to je omraženi ili obljubljeni Orban, kako kome - koji je pokazao koliko daleko se može ići u iznevjeravanju briselske politike, na korist, sudeći po mađarskim biračima, vlastitog naroda, a da to ostane bez nekih širih posljedica. Što god mi mislili o Orbanu, Hrvatska bi se, neovisno o profilu svoje politike, mogla ugledati na njegovo soliranje u svojstvu enfant terriblea u kontekstu Europske unije", zaključio je Štahan.

Cjelovitu emisiju možete poslušati ovdje.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.